Udruga SVIMA više od četvrt stoljeća provodi inovativne socijalne, obrazovne i inkluzivne programe za djecu i mlade, osobito u zajednicama koje se suočavaju s razvojnim izazovima
Poslušaj članak
Udruga SVIMA, osnovana 1998. godine u Zagrebu, neprofitna je i nevladina organizacija koja od svojih početaka djeluje s jasnim ciljem unapređivanja ljudskih potencijala i stvaranja društva jednakih prilika.
Pod vodstvom predsjednika Nenada Vakanjca, udruga nastoji poticati razvoj izvaninstitucionalnog obrazovanja, izgradnju mreže socijalnih usluga te sustava vrijednosti koji promiče zaštitu ljudskih prava, održivi razvoj i socijalnu uključenost. Sjedište udruge nalazi se u prostoru HUB385 u Zagrebu, dok svoj područni ured vodi na otoku Visu, u prostoru koji je osigurao Grad Vis.
U strateškom razdoblju od 2023. do 2027. udruga definira viziju nacionalne prepoznatljivosti u razvoju specifičnih socijalnih usluga za djecu i mlade, osobito u kontekstu održivog razvoja lokalnih zajednica.
Misija udruge usmjerena je na razvoj ljudskih potencijala i održivi razvoj zajednice kroz organiziranje mreže izvaninstitucionalnih socijalnih usluga za djecu i mlade, pri čemu poseban naglasak stavlja na međusektorsku suradnju u lokalnim i međužupanijskim okvirima.
Tijekom prvog desetljeća djelovanja, udruga je najvažnije rezultate ostvarila na području Zagreba i Zagrebačke županije, razvijajući izvaninstitucionalne socijalne usluge kroz suradnju s ustanovama iz područja obrazovanja i socijalne skrbi. Aktivnosti su bile usmjerene prvenstveno na djecu i mlade u riziku od socijalne isključenosti.
Godine 2005. SVIMA započinje rad na otoku Visu, gdje od 2011. kontinuirano djeluje područni ured. To geografsko širenje rezultiralo je i razvojem interdisciplinarnih projekata usmjerenih održivom razvoju izoliranih i malih zajednica.
Od 2013. udruga širi svoje djelovanje i na Varaždinsku županiju, gdje kroz suradnju sa školama i općinama razvija projekte koji doprinose kvaliteti odgojno-obrazovnih sadržaja te povećavaju socijalnu uključenost djece iz manje razvijenih područja.
Projekti i aktivnosti udruge organizirani su kroz tri temeljna programska područja. Prvi program posvećen je razvoju ključnih kompetencija djece kroz organizaciju neformalnih obrazovnih sadržaja, unapređivanje vrtićkih i školskih kurikuluma te promicanje dječjih prava i participacije. U okviru ovog programa provode se projekti poput ‘Vrijeme za sebe, tebe, nas’, usmjerenog jačanju osobnog i socijalnog razvoja djece u kontekstu posljedica pandemije COVID-19, te projekta ‘Upućeni roditelji najbolji online čuvari’, koji razvija kompetencije roditelja u području sigurnosti djece na internetu.
Drugi program usmjeren je zapošljivosti mladih te obuhvaća edukacije, karijerno savjetovanje i stvaranje prvih radnih iskustava. Primjeri uspješnih projekata uključuju ‘Međusektorsko osnaživanje zapošljivosti mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi’, proveden u partnerstvu s Dječjim domom Zagreb i Obrtničkim učilištem, te projekt ‘Poduzetni pogled u NEBo’, koji mladima približava poduzetništvo i društvene inovacije temeljene na konceptima Novog europskog Bauhausa.
Treći program usmjeren je socijalnoj uključenosti djece i mladih u nepovoljnom položaju. Udruga razvija alate i modele kojima nastoji povećati dostupnost obrazovnih, rehabilitacijskih i kulturno-umjetničkih sadržaja za djecu i mlade s teškoćama u razvoju, iz izoliranih sredina ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi.
Posebno se ističu projekti ‘Inkluzivni KUM’, koji obogaćuje kulturno-umjetničke sadržaje za mlade s teškoćama u razvoju, te ‘M.I.S. za otok Vis – faza 2’, kojim se unapređuje kvaliteta života djece s teškoćama u razvoju kroz daljnju primjenu mobilnog i inkluzivnog modela socijalnih usluga.
Udruga posebno potiče uključivanje studenata koji kroz projekte, osobito one financirane iz programa Europske snage solidarnosti, mogu steći dragocjena volonterska i profesionalna iskustva. Interes za suradnju mogu izraziti organizacije civilnog društva, kulturne institucije te javne ustanove, osobito one koje razvijaju projektne ideje usklađene s misijom udruge.
Za sve oblike suradnje zainteresirani se mogu obratiti predsjedniku Nenadu Vakanjcu putem e-pošte svima3@gmail.com ili na broj telefona 091/595-3406.
Projekt korisnicima donosi četiri ključne usluge – psihosocijalnu podršku, dnevni boravak, programe aktivnog provođenja slobodnog vremena te grupe za samozastupanje
Poslušaj članak
Ideja o pokretanju Inkluzivnog centra prirodan je nastavak više od dvadeset godina rada Inkluzivne kuće Zvono iz Belišća na razvoju socijalnih usluga i promicanju uključivosti osoba s invaliditetom i starijih osoba. Tijekom posljednjih šest godina Zvono je, zajedno s Udrugom MI iz Valpova te gradovima Belišćem i Valpovom, razvilo partnerstvo s ciljem stvaranja kvalitetnije i dostupnije podrške stanovnicima cijele Valpovštine.
Potreba za ovakvim centrom proizlazi iz svakodnevnih izazova s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom i starije osobe, osobito u slabije razvijenim dijelovima Hrvatske. Nedostatak prilagođenog prijevoza, arhitektonske prepreke, otežan pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama, digitalna isključenost te usamljenost zbog depopulacije ruralnih krajeva dovode do socijalne isključenosti i ograničavaju sudjelovanje u životu zajednice.
Iako su obje udruge i ranije organizirale poludnevne boravke, rehabilitacijske, rekreativne i kreativne aktivnosti, njihova provedba često je ovisila o projektnim natječajima. Poziv Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) za širenje mreže socijalnih usluga omogućio je stabilniji model rada i kontinuitet pružanja usluga tijekom trogodišnjeg razdoblja.
Projekt korisnicima donosi četiri ključne usluge – psihosocijalnu podršku, dnevni boravak, programe aktivnog provođenja slobodnog vremena te grupe za samozastupanje. Od 1. srpnja 2026. korisnicima su dostupni dnevni boravak, klub samozastupnika te sportski, rekreativni i kreativni programi poput vježbi, joge, plesa, dramskih, medijskih i kreativnih radionica.
Od 1. kolovoza 2026. s radom počinje mobilni stručni tim za psihosocijalnu podršku koji čine edukacijski rehabilitator, socijalni radnik i psiholog. Korisnicima će pružati individualnu podršku u njihovim domovima ili kroz grupne radionice, što je posebno važno za osobe koje zbog zdravstvenih, financijskih ili prometnih prepreka ne mogu dolaziti u prostorije centra.
Dnevni boravak nije samo mjesto boravka, nego prostor socijalnog uključivanja, razvoja novih vještina i stvaranja prijateljstava. Osobama s invaliditetom omogućuje izlazak iz izolacije i ostvarivanje vlastitih interesa, a starijim osobama pomaže u prevenciji usamljenosti i institucionalizacije. Istodobno članovima njihovih obitelji pruža prijeko potreban predah, uz sigurnost da su njihovi najbliži u stručnom i poticajnom okruženju.
Jedan od najvažnijih programa projekta jest samozastupanje, kojim osobe s invaliditetom uče donositi odluke, izražavati svoje stavove i aktivno sudjelovati u društvu. Posebno vrijedno iskustvo predstavlja Klub samozastupnika udruge Zvono koji djeluje od 2011. godine. Nakon godina edukacija iz područja ljudskih prava, komunikacijskih vještina i građanskog sudjelovanja, ovaj se uspješan model sada širi na cijelu Valpovštinu.
Iako interes korisnika nadmašuje očekivanja, provedbu projekta otežavaju administrativni zahtjevi europskih fondova. Opsežna dokumentacija i pravila o prihvatljivosti korisnika ponekad predstavljaju prepreku upravo onima kojima je pomoć najpotrebnija. Dodatni izazov predstavljaju pravila o dvostrukom financiranju koja nekim korisnicima ograničavaju sudjelovanje u različitim projektima, iako se radi o različitim uslugama.
Dugoročna održivost ostaje jedno od ključnih pitanja jer profesionalne socijalne usluge zahtijevaju stručne zaposlenike i stabilne izvore financiranja, koje nije moguće trajno osiguravati isključivo projektnim natječajima.
Kolika je stvarna potreba za ovakvim programima pokazuje podatak da je projektom predviđena podrška za 104 korisnika, a gotovo sva mjesta popunjena su već tijekom prvog mjeseca provedbe. To potvrđuje da potrebe zajednice nadilaze kapacitete jednog projekta, zbog čega partneri već planiraju nove programe i izvore financiranja kako bi osigurali nastavak rada Inkluzivnog centra i nakon završetka trogodišnjeg projekta.
Udruga TOMS ujedno poziva sve zainteresirane osobe starije od 65 godina te osobe s invaliditetom s područja Trogira da iskažu interes za uključivanje u projekt
Poslušaj članak
Nedavno je održana početna konferencija projekta ‘Podrška za kvalitetniji život’, na kojoj je predstavljen projekt koji provodi Udruga osoba s invaliditetom TOMS u partnerstvu s Gradom Trogirom.
Projekt je financiran sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027., a cilj mu je unaprijediti kvalitetu života starijih osoba i osoba s invaliditetom kroz razvoj i širenje socijalnih usluga u zajednici.
Na konferenciji su predstavljene aktivnosti projekta, a okupljenima su se obratili predstavnici Grada Trogira i Udruge TOMS. Sudionici su imali priliku upoznati se s uslugama koje će biti dostupne korisnicima, a održano je i korisno predavanje o sigurnosti i prijevarama putem telefona i internetu.
U sklopu projekta korisnicima će biti dostupne brojne besplatne usluge, među kojima su dnevni boravak s kreativnim i edukativnim radionicama, organizirani prijevoz, savjetovanje i pomoć pri ostvarivanju prava, psihosocijalna podrška, korektivna i medicinska gimnastika, fizikalna terapija te usluga kućne njege.
Udruga TOMS ujedno poziva sve zainteresirane osobe starije od 65 godina te osobe s invaliditetom s područja Trogira da iskažu interes za uključivanje u projekt.
Sudjelovanje u svim aktivnostima je besplatno, a prijave su otvorene tijekom cijelog razdoblja provedbe projekta, odnosno do popunjavanja raspoloživih kapaciteta za pojedine aktivnosti.
Za prijavu je potrebno ispuniti prijavni obrazac te priložiti presliku osobne iskaznice ili drugog odgovarajućeg dokumenta i izjavu o sudjelovanju u projektu.
Prijavni obrazac i potrebna dokumentacija dostupni su u uredu Udruge TOMS, Ribarska 3 u Trogiru, kao i na službenoj internetskoj stranici udruge. Prijave se mogu podnijeti osobno u uredu udruge, poštom na adresu Udruga osoba s invaliditetom TOMS, Ribarska 3, 21220 Trogir, uz naznaku ‘Prijava za sudjelovanje u projektu Podrška za kvalitetniji život’, ili elektroničkom poštom na adresu podrskazakvalitetnijizivot@gmail.com.
Prijave će se razmatrati prema redoslijedu zaprimanja, uz ispunjavanje propisanih uvjeta.
Projekt ‘Podrška za kvalitetniji život’ provodi se od 2026. do 2028. godine, ukupne je vrijednosti 295.180,37 eura, a u cijelosti je financiran bespovratnim sredstvima Europske unije.
Predsjednik udruge Prijatelji životinja već je dugi niz godina jedno od zaštitnih lica beskompromisnog aktivizma za prava životinja koji je rezultirao donošenjem zakona koji ta prava reguliraju. Danas je Luka Oman, uz sve ostalo, jedan od predvodnika otpora usmjerenog protiv gradnje ekoloških nuklearnih bombi, kako neki nazivaju peradarske megafarme.
Gospodine Oman, Prijatelji životinja aktivno su se uključili u građanski otpor izgradnji peradarskih megafarmi. Jeste li se ovoj svenacionalnoj akciji priključili isključivo zbog brige o dobrobiti životinja ili ste bili motivirani i nekim drugim razlozima?
– Razloga je puno, zato smo zajedno s udrugom Zelena akcija i 12 građanskih inicijativa i uz podršku 160 organizacija civilnog društva priključili se borbi za životinje, okoliš, ljude, zdravu i održivu budućnost. Na prosvjedu u Zagrebu bilo je 5000 ljudi, među njima i ljudi s invaliditetom, svi zajedno tražili smo od nadležnih da prema volji naroda zaustave sve projekte megafarmi i klaonica bilo gdje u Hrvatskoj. Druge države to s razlogom odbijaju, ljudi ne žele da Hrvatska bude smetlište Europe, a mi nećemo dozvoliti da se žrtvuje niti jedna lokalna zajednica.
Trenutno postavljena izložba na zagrebačkom Zrinjevcu jasno pokazuje koliko su ogromni razmjeri prijetnje i ljudima i životinjama i okolišu te koliko je važno sada zaustaviti sve projekte megafarmi i klaonica. Ljudi koji zastanu na jednom panelu, odgledaju ih sve, a ostanu u šoku zbog saznanja o kakvoj se prijetnji radi za ljude i okoliš te kakva je to patnja za životinje. Izložba se može vidjeti i preko web stranice www.ne-megafarmama.net.
Prijatelji životinja godinama su uporno upozoravali javnost na problem napuštenih kućnih ljubimaca, ponajprije pasa i mačaka, tijekom ljetnih praznika. Jesu li vaši napori urodili plodom, čini se kako je ta nesretna praksa ostavljanja ljubimaca na ulici u velikoj mjeri zaustavljena?
– Zasigurno je smanjena. Ne želimo ni pomisliti kakva bi situacija bila da nismo uložili toliki trud. Postigli smo i izmjenu zakona prema kojem je napuštanje životinja kazneno djelo kažnjivo zatvorskom kaznom do dvije godine.
Ipak, postoji još uvijek veliki broj neodgovornih ljudi koji olako nabavljaju životinje, kupuju ih umjesto da ih udomljuju, ne vode računa o kontroli razmnožavanja odnosno ne kastriraju ih, drže ih u neprimjerenim uvjetima te ih nažalost i napuštaju.
Udomljavanje psa ili mačke je zaista plemenito djelo i imamo divnih primjera doživotnih prijateljstva. Mnogi ljudi s invaliditetom udomili su psa ili mačku i time im pomogli, ali ujedno su dobili i prijatelja.
Što mislite o stanju u skloništima za napuštene pse i mačke diljem Hrvatske? Ima li istine u tvrdnjama da su ta skloništa zapravo postala svojevrsna mučilišta za sirote životinje, ne zbog nečije zloće, nego zbog nedovoljnog ulaganja nadležnih institucija u stručne kadrove i infrastrukturu?
– Skloništa ne mogu zamijeniti dom. To su privremena mjesta u kojima su životinje maknute s ulice te ih tu cijepe, mikročipiraju, kastriraju i oglase kako bi bile udomljene. Važno je ulagati u što bolje uvjete u skloništima jer ima pasa koji dugo u njima ostaju. Tu imaju veliku ulogu, ali i jasnu zakonsku obvezu gradovi i općine koji se trebaju pobrinuti da grade, financiraju i kontroliraju skloništa koja će biti na ponos te lokalne zajednice i njezinih stanovnika.
Skloništa primaju volontere, a mogu pomoći i ljudi s invaliditetom. Ponekad i malo vremena provedeno s nekim psom ili mačkom može biti dragocjeno za njihovu socijalizaciju i lakše udomljavanje.
Poticanje udomljavanja pasa i mačaka iz skloništa umjesto kupnje životinja iznimno je važno te zato nastavljamo kampanju ‘Obitelj na more, a pas na ulicu!?’. Ove godine je zaštitno lice Lana Lourdes Rupić koja poručuje da se ljubav ne kupuje. Vizuali kampanje Lane s psima Olgom i Fendi mogu se vidjeti na www.prijatelji-zivotinja.hr.
I ove godine organizirate nadaleko poznati ZeGeVege festival održivog življenja. Kada će se točno održati i s kojim ciljem?
– ZeGeVege festival će se ove godine održati osamnaesti put i to 4. 5. i 6. rujna na zagrebačkom Europskom trgu. Mnogi jedva čekaju da ponovno posjete ovu vegansku oazu. ZeGeVege pruža edukaciju o održivoj prehrani kroz mnoge zanimljivosti, mnoštvo izlagača i odličnih biljnih proizvoda i jela.
Kao organizatori nastojimo osigurati da sadržaji ZeGeVege festivala budu što pristupačniji osobama s invaliditetom. Posebno nas veseli što nam se pridružuju i volonteri s invaliditetom, koji svojim doprinosom obogaćuju festivalsku zajednicu i pomažu u organizaciji. Više o festivalu održivog življenja može se pronaći na www.zegevege.com.