Connect with us

Osobe s invaliditetom

ZADAR Održana javna tribina ‘Između stigmatizacije i inkluzije’

Objavljeno

/

Na fotografiji je više ljudi koji sjede u nekom prostoru za više stolova. U daljini se vidi i pikado ploča, kao i bijela ploča te drvena polica.
Foto: Udruga slijepih Zadarske županije

Na javnoj tribini obrađeno je puno zanimljivih tema vezanih za medijsko izvještavanje o osobama s invaliditetom

Poslušaj članak

U okviru projekta ‘Živimo život aktivno’ financiranog od strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Udruga slijepih Zadarske županije, u petak 23. svibnja, održala je javnu tribinu pod nazivom ‘Između stigmatizacije i inkluzije’.

Tema tribine bila je stigmatizacija osoba s invaliditetom u medijskom prostoru, a o njoj i mnogim drugim temama raspravljali su dopredsjednica udruge (i moderatorica) Marija Kombura, predsjednica udruge Dragica Vukić, novinar, pisac i voditelj Antonio Milanović, novinarka Zadarskog lista Doris Babić, predsjednica udruge ‘Cukrići’, dopredsjednica Udruge za autizam Zadar i dopredsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Doris Bajlo, književnica i članica udruge slijepih Zadarske županije Mirjana Mrkela i Ivana Sučić Šantek, savjetnica u Savjetovalištu Sveučilišta u Zadru, po struci psihologinja.

Sudionici su se prvo dotaknuli trenutne popraćenosti osoba s invaliditetom u medijima, a rečeno je kako osobe s invaliditetom danas dobivaju više pažnje u hrvatskom medijskom prostoru, ali kako se najviše piše o negativnim stvarima kada je u pitanju OSI populacija.

– Nedovoljno je uspjeha, pozitive, više se klikaju neke crne priče. To me brine, zbog toga bi netko tko tek dobije dijagnozu mogao gledati na budućnost pesimistično – istaknula je Bajlo.

Doris Babić kazala je kako je Zadarski list primjer dobre prakse medijskog izvještavanja o osobama s invaliditetom te kako se uvijek trude u prvi plan staviti postignuće osobe, a me invaliditet.

– Uvijek u prvi plan stavljamo osobu, primjerice, da je netko talentiran za ples, glumu ili slično, a tek onda ono s čime se ta osoba nosi i suočava. Ono što se inače naziva senzacionalizmom, uglavnom je želja da se nekome pomogne – poručila je Babaić naglasivši kako je bitno dati prostor osobama s invaliditetom jer samo oni mogu vjerodostojno ispričati svoje iskustvo.

Rečeno je kako srednjestrujaški mediji često ne slijede pravila kada je u pitanju izvještavanje o osobama s invaliditetom, te da se u medijima još uvijek koristi kriva terminologija koliko god se OSI populacija protiv toga borila.

– Ako se u javnom prostoru konstantno koristi kriva terminologija, primjerice invalidi ili djeca s posebnim potrebama, javnost usvaja tu terminologiju. Na sjednicama Gradskog vijeća često se koristila kriva terminologija, stoga smo im uputili zamolbu o  korištenju ispravnih termina – kazala je Bajlo.

Isto tako, naglašeno je kako osobe s invaliditetom ne žele da ih se u medijskom prostoru prikazuje senzacionalistički ili kroz prizmu heroja ili žrtve.

Nadalje, rečeno je kako je medijski istup osoba s invaliditetom jedini način na koji bi se odnos prema OSI populaciji u medijima mogao početi mijenjati na bolje.

Između ostalog, pokrenute su teme kako mediji izvještavaju o seksualnosti, roditeljstvu i mentalnom zdravlju OSI populacije.

Na javnoj tribini obrađeno je puno zanimljivih tema vezanih za medijsko izvještavanje o osobama s invaliditetom. Pričanje o ovakvim temama ključno je kako bi se stalo na kraj stvaranju krive slike o životu OSI populacije.

Osobe s invaliditetom

Osobe s invaliditetom Riječke nadbiskupije hodočaste u Lourdes

Objavljeno

/

Na slici je čovjek koji stoji na mostu. Iza njega vidi se rijeka i crkva.
Foto: Borna Ferdo Vukojević

Cilj hodočašća u Lourdes je omogućiti osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju da budu hodočasnici nade

Poslušaj članak

Riječka nadbiskupija poznata je po tome što sustavno brine o osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju. Dokazali su to bezbroj puta s više akcija i djela, a hodočašćem u veliko svetište to ponovno dokazuju.

Naime, Odsjek za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju Riječke nadbiskupije organizira hodočašće za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju Lourdes.

Radi se o jednom od najvećih, ako ne i najvećem svetištu na svijetu, u francuskim Pirinejima. Tamo se, prema vjerovanju, Gospa ukazala Svetoj Bernardici 11. veljače 1858. godine.

U ovo veliko svetište, u kojem milijuni vjernika kažu da su ozdravili od raznih vrsta bolesti, a ozdravljaju i danas, Odsjek za pastoral osoba s invaliditetom Riječke nadbiskupije odlučio je odvesti osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju s područja svoje nadbiskupije.

– Hodočasnici nade, dobro je poznato geslo svim vjernicima, barem u ovoj Jubilarnoj godini. Stoga mnogi kreću na hodočašća kako bi obnovili svoju vjeru i doživjeli iskustvo Crkve koja živi svoj identitet i poslanje unatoč svim preprekama na koje se nailazi. Kada se danas spomene pojam invaliditeta, on izaziva različite reakcije. Jedni misle da je s njim jako teško, gotovo nemoguće, dok ga drugi smatraju prilikom da od njega učini nešto dobro i korisno za izgradnju društvene zajednice. Odsjek za pastoral osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju Riječke nadbiskupije svojim djelovanjem pomaže osobama s invaliditetom, djeci s teškoćama u razvoju aktivno sudjelovanje u životu Crkve, kako bi svaka osoba, svako dijete i svi članovi njihove obitelji Crkvu osjetili svojim domom u kojem mogu i trebaju utkati sebe i sve ono što mogu dati – kazala je tajnica Odsjeka Daria Ljevar.

Za potrebe ovog hodočašća na raspolaganju će bit i prilagođeni autobus Udruge Job iz Zagreba koji omogućuje lakše putovanje osobama s invaliditetom zbog rampe koja pomaže pri ulasku i izlasku iz autobusa, ali i ostala pomagala koja će osobama s invaliditetom putovanje učiniti ugodnijim.

Mjesta koja će se obići tijekom putovanja biti će prilagođena osobama s invaliditetom. Na put također idu i volonteri koje Odsjek pomno bira po potrebama koje imaju prijavljeni hodočasnici, kako bi im mogli pomoći na adekvatan način.

Cilj hodočašća u Lourdes je omogućiti osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju da budu hodočasnici nade.

Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem emaila: pastoralosidri@gmail.com. Cijena hodočašća je 500 eura, a trajati će od 24. do 30. kolovoza 2025. godine. Prijave za hodočašće otvorene su do 13. srpnja.

U prijavi je potrebno navesti ime i prezime, broj telefona, vrstu invaliditeta hodočasnika, te informaciju ima li osoba potrebu za pratnjom. Broj mjesta je ograničen (50), a popunjava se redosljedom prijava.   

Inače, Lourdes je poznat po ljekovitoj vodi koja je pri jednom od ukazanja potekla iz kamena. Na tisuće hodočasnika koji su se kupali u lurdskoj vodi, doživjeli su čudesna ozdravljenja na duši i tijelu.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

KOLAPS U SUSTAVU Mnogi još uvijek čekaju inkluzivni dodatak

Objavljeno

/

Foto: Pexels

Dok se ne nađe neko suvislo rješenje, osobama s invaliditetom samo ostaje da se dobro naoružaju strpljenjem

Poslušaj članak

Zakon o inkluzivnom dodatku stupio je na snagu 1. siječnja 2024. godine, a zamijenio je i objedinio četiri vrste pomoći osobama s invaliditetom – osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknadu do zaposlenja. Dodjeljuje se u pet razina ovisno o stupnju invalidnosti, u iznosima od 138 do 720 eura.

Inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.

Prema vještačenju, inkluzivni dodatak do sada je odobren za 199.024 ljudi, dok 121.298 njih još uvijek čeka rješenje. Također, dio ljudi i dalje čeka isplatu zaostataka koji im pripadaju od dana priznavanja prava na inkluzivni dodatak.  

Iako je prema Zakonu o općem upravnom postupku rok za donošenje rješenja 30, a najduže 60 dana, nakon čega svaki građanin ima pravo uložiti žalbu, ni to ne može pomoći nezadovoljnim osobama s invaliditetom.

Situacija je sljedeća – Centar za vještačenje nema dovoljno kadra koji bi mogao obraditi sve zahtjeve za priznavanje inkluzivnog dodatka, dok centri za socijalnu skrb ne stignu izdati tako velik broj rješenja.

Isto tako, u državnom proračunu, nažalost, nedostaje i novaca za isplatu naknada. Naime, za isplatu trenutnim korisnicima dodatka, na godišnjoj razini potrebno je oko 735 milijuna, dok je u državnom proračunu za tu namjenu osigurano tek 562,8 milijuna eura. Što znači da za isplaćivanje naknada i zaostataka trenutno nedostaje gotovo 173 milijuna eura.

Trenutno na isplaćivanje naknada čeka 30.000 osoba koje po donesenom rješenju imaju pravo na istu.

Ostaje za vidjeti na koji će način država rješiti situaciju s kašnjenjem u isplatama inkluzivnog dodatka. Dok se ne nađe neko suvislo rješenje, osobama s invaliditetom samo ostaje da se dobro naoružaju strpljenjem.  

Primate li inkluzivni dodatak ili ga još čekate?




Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

Pula prednjači u implementaciji euroključa

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazana osoba u invalidskim kolicima koja pokušava otvoriti vrata javnog toaleta. Vrata se nalaze na kamenom zidu, iznad njih je jasno vidljiv natpis "TOILETTE". Osoba je odjevena u žuto-plavu odjeću s kapom iste boje, a prizor snažno naglašava važnost pristupačnosti javnih prostora za osobe s invaliditetom.
Foto: Grad Pula

Euroključ predstavlja univerzalni sistem zaključavanja koji osobama s invaliditetom omogućuje neometan i samostalan pristup posebno prilagođenim javnim prostorima, ponajprije sanitarnim čvorovima

U suvremenom društvu, dostupnost javnih prostora osobama s invaliditetom ne bi smjela biti povlastica, već osnovno ljudsko pravo. Jedno od konkretnih rješenja koje uvelike doprinosi većoj samostalnosti i sigurnosti osoba s invaliditetom je sustav euroključa – posebno dizajniranog ključa koji omogućuje pristup prilagođenim sanitarnim prostorima diljem Europe.

Njegova primjena sada se sve snažnije širi i u Hrvatskoj, a Pula se ističe kao jedan od gradova koji prednjače u njegovoj implementaciji

Ugradnja eurobrava u javne sanitarne prostore važan je korak u osiguravanju stvarne pristupačnosti, ali i potvrda poštovanja prava osoba s invaliditetom na samostalno donošenje odluka i dostojanstvenu upotrebu javnih sadržaja.

Ovaj sustav omogućuje da osobe koje koriste invalidska kolica, hodalice, ortopedska pomagala ili imaju druge oblike smanjene pokretljivosti, pristupe prilagođenim prostorijama bez potrebe za asistencijom.

Jedan od pionira ove ideje u Puli bio je Mladen Pucarić, sportaš i osoba s invaliditetom, koji se inspirirao rješenjima iz drugih europskih gradova tijekom svojih putovanja na međunarodna natjecanja. Prepoznavši koliko sustav euroključa olakšava svakodnevicu, predložio je njegovo uvođenje i u svom gradu.

Njegova dugogodišnja inicijativa danas se ostvaruje, što svjedoči o upornosti i viziji pojedinaca koji žele unaprijediti život zajednice.

Predsjednik Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Južne Istre, Marijan Grabrić, izrazio je zadovoljstvo što je Pula među prvim gradovima u Hrvatskoj koji su prepoznali važnost ove inicijative. Zahvalio je Gradu Puli i gradskim poduzećima na spremnosti da sustavno opremaju javne toalete eurobravama, ističući da je riječ o mnogo više od tehničkog poboljšanja – radi se o konkretnom doprinosu ravnopravnosti.

Do sada su eurobrave već postavljene na nekoliko ključnih lokacija u Puli: na Karolini, Gradskom groblju Monte Giro i na novouređenom javnom WC-u na Giardinima. U planu je i ugradnja eurobrava na Hidrobazi, čime će se dodatno proširiti mreža dostupnih sanitarnih prostora.

Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Južne Istre ističe kako je cilj da svi javni sanitarni čvorovi prilagođeni osobama s invaliditetom u budućnosti budu opremljeni ovim sustavom. Time se ne samo poboljšava infrastruktura, već i gradi društvo koje ravnopravno uključuje sve svoje članove.

Nastavite čitati

U trendu