U okviru projekta ‘Živimo život aktivno’ financiranog od strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Udruga slijepih Zadarske županije, u petak 23. svibnja, održala je javnu tribinu pod nazivom ‘Između stigmatizacije i inkluzije’.
Tema tribine bila je stigmatizacija osoba s invaliditetom u medijskom prostoru, a o njoj i mnogim drugim temama raspravljali su dopredsjednica udruge (i moderatorica) Marija Kombura, predsjednica udruge Dragica Vukić, novinar, pisac i voditelj Antonio Milanović, novinarka Zadarskog lista Doris Babić, predsjednica udruge ‘Cukrići’, dopredsjednica Udruge za autizam Zadar i dopredsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Doris Bajlo, književnica i članica udruge slijepih Zadarske županije Mirjana Mrkela i Ivana Sučić Šantek, savjetnica u Savjetovalištu Sveučilišta u Zadru, po struci psihologinja.
Sudionici su se prvo dotaknuli trenutne popraćenosti osoba s invaliditetom u medijima, a rečeno je kako osobe s invaliditetom danas dobivaju više pažnje u hrvatskom medijskom prostoru, ali kako se najviše piše o negativnim stvarima kada je u pitanju OSI populacija.
– Nedovoljno je uspjeha, pozitive, više se klikaju neke crne priče. To me brine, zbog toga bi netko tko tek dobije dijagnozu mogao gledati na budućnost pesimistično – istaknula je Bajlo.
Doris Babić kazala je kako je Zadarski list primjer dobre prakse medijskog izvještavanja o osobama s invaliditetom te kako se uvijek trude u prvi plan staviti postignuće osobe, a me invaliditet.
– Uvijek u prvi plan stavljamo osobu, primjerice, da je netko talentiran za ples, glumu ili slično, a tek onda ono s čime se ta osoba nosi i suočava. Ono što se inače naziva senzacionalizmom, uglavnom je želja da se nekome pomogne – poručila je Babaić naglasivši kako je bitno dati prostor osobama s invaliditetom jer samo oni mogu vjerodostojno ispričati svoje iskustvo.
Rečeno je kako srednjestrujaški mediji često ne slijede pravila kada je u pitanju izvještavanje o osobama s invaliditetom, te da se u medijima još uvijek koristi kriva terminologija koliko god se OSI populacija protiv toga borila.
– Ako se u javnom prostoru konstantno koristi kriva terminologija, primjerice invalidi ili djeca s posebnim potrebama, javnost usvaja tu terminologiju. Na sjednicama Gradskog vijeća često se koristila kriva terminologija, stoga smo im uputili zamolbu o korištenju ispravnih termina – kazala je Bajlo.
Isto tako, naglašeno je kako osobe s invaliditetom ne žele da ih se u medijskom prostoru prikazuje senzacionalistički ili kroz prizmu heroja ili žrtve.
Nadalje, rečeno je kako je medijski istup osoba s invaliditetom jedini način na koji bi se odnos prema OSI populaciji u medijima mogao početi mijenjati na bolje.
Između ostalog, pokrenute su teme kako mediji izvještavaju o seksualnosti, roditeljstvu i mentalnom zdravlju OSI populacije.
Na javnoj tribini obrađeno je puno zanimljivih tema vezanih za medijsko izvještavanje o osobama s invaliditetom. Pričanje o ovakvim temama ključno je kako bi se stalo na kraj stvaranju krive slike o životu OSI populacije.
