Kultura
U Zagrebu otvorena izložba ‘Fragmenti sjećanja’ Maje Popović
U prostorijama Društva tjelesnih invalida u Zagrebu (Ilica 138, ulaz iz Bosanske 2) otvorena je samostalna izložba fotografija pod nazivom Fragmenti sjećanja, autorice Maje Popović
Poslušaj članak
Izložba je otvorena 2. prosinca 2025., simbolično povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, a ostaje otvorena do 9. siječnja 2026.
Na otvorenju su okupljene pozdravile predsjednica DTI-a Viktorija Lisec i izvršna direktorica Milica Gregurić Prugovečki, naglasivši kako se izložbom želi istaknuti važnost inkluzije, kulturne dostupnosti i vidljivosti umjetničkog izraza osoba s invaliditetom. Ovogodišnja globalna tema Dana osoba s invaliditetom – Poticanje društava koja uključuju osobe s invaliditetom radi ostvarivanja društvenog napretka – dodatno je podcrtala važnost ove umjetničke inicijative.
Maja Popović je rođena 1984. u Zagrebu, a po struci je magistra bibliotekarstva i edukacije informatike. Zaposlena je kao knjižničarka u Gradskoj knjižnici u Zagrebu i članica je Društva tjelesnih invalida. Fotografijom se bavi dugi niz godina, a ovo joj je druga izložba, ali prva samostalna. Na prethodnoj, u Galeriji Kupola, izlagala je s kolegama.
Njezini radovi donose promišljen umjetnički pogled na svakodnevne motive – od zagrebačke arhitekture i uličnih detalja, preko urbane prirode, do mediteranskih ambijenata. Kroz njezin objektiv promatrač ulazi u prostore tišine i refleksije, gdje priroda, grad i more ne postoje samo kao vizualni motivi, već kao pozivi na osobno prisjećanje, usporavanje i osjetilno prisustvo.
Istaknuti likovni kritičar i povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić u katalogu izložbe piše o autorici kao umjetnici koja ‘oplemenjuje grad svojim pogledom’, bilježeći trenutke u kojima se priroda i urbanitet susreću, često kroz kontraste i suptilne detalje. Cvjetni motivi, nježni pejzaži i svjetlosne igre na fotografijama upućuju na njezin izniman osjećaj za kompoziciju, boju i atmosferu.
Posebno mjesto u njezinim radovima zauzimaju motivi mora – prozori koji gledaju prema pučini, škure, obale, otoci. U tim prizorima svjetlost ne samo da oblikuje kadar, već priča priču. Autorica sama priznaje da ju je reakcija publike ganula, kao i riječi podrške koje je dobila od recenzenta i brojnih posjetitelja.
Izložba ‘Fragmenti sjećanja’ pokazuje kako fotografija može biti mnogo više od prikaza – ona postaje prostor emotivne komunikacije, introspekcije i dijeljenja vlastitih iskustava. Kroz leću Maje Popović, ti fragmenti postaju univerzalni, i bude nešto zajedničko u svakome od nas.
Kultura
„Prostori prostranstva“ stižu u KUC Travno i HNK Varaždin
Predstava se bavi odnosom tijela, prostora i misli te istražuje kako doživljavamo prostor oko sebe, ali i vlastiti unutarnji svijet
Poslušaj članak
Multimedijska predstava „Prostori prostranstva“ autorice i performerice Josipe Bubaš gostuje 14. i 15. studenoga u Atomskom skloništu KUC-a Travno. Subotnja izvedba počinje u 20 sati, a nedjeljna matineja u 11 sati. Nakon nedjeljne izvedbe publika će moći sudjelovati u kratkom razgovoru o predstavi i temama koje otvara. Ulaz je slobodan.
Predstava se bavi odnosom tijela, prostora i misli te istražuje kako doživljavamo prostor oko sebe, ali i vlastiti unutarnji svijet. Kroz četiri različita prostora i perspektive otvara pitanja o tome što stvaramo, što ostavljamo iza sebe i kako se naš svakodnevni život odražava na prostor u kojem živimo i djelujemo.
Posebnost izvedbe bit će i „Hrana za atomsko sklonište“, koju će tijekom performansa pripremiti novinarka i gastro stručnjakinja Željka Klemenčić.
Koncept, tekst i izvedbu potpisuje Josipa Bubaš, dok su za video, zvuk i vizuale zaslužni Tomislav Čuveljak, a za dramaturško i koreografsko oblikovanje Alexandra Madsen. U predstavi se koriste i ulomci romana „Hodanje“ Thomasa Bernharda.
Nakon gostovanja u KUC-u Travno, „Prostori prostranstva“ 19. studenoga stižu i na pozornicu HNK-a Varaždin.
Kultura
Tajni agenti 010 u novoj misiji: spašavaju vlastiti libido
Agenti se ovoga puta moraju snaći u svijetu upoznavanja, flerta i ljubavnih odnosa. Pritom se susreću s nizom nespretnosti i nepredviđenih situacija, a ni špijunski poslovi ne daju im mira
Poslušaj članak
Nakon što su u prethodnim filmovima spašavali svijet od raznih prijetnji, riječki Tajni agenti 010 okreću se nešto osobnijoj misiji. U šestom nastavku serijala, naslovljenom „Devet i pol dejtova“, špijunske avanture zamjenjuju ljubavne zavrzlame, zavođenje i potraga za partnerom, uz prepoznatljivu dozu humora.
Ideja za promjenu teme rodila se tijekom glumačkih vježbi. Glumcima je, kako objašnjava voditelj projekta i redatelj Denis Pilepić Pille, dosadilo spašavati svijet pa su poželjeli nešto novo. U šali su predložili pornografski film, a nakon početnog nesporazuma s redateljem dogovor je ipak pao na erotsku komediju.
Tako je nastao „Devet i pol dejtova“, film koji se poigrava poznatim naslovom „Devet i pol tjedana“, ali donosi sasvim drukčiju priču. Agenti se ovoga puta moraju snaći u svijetu upoznavanja, flerta i ljubavnih odnosa. Pritom se susreću s nizom nespretnosti i nepredviđenih situacija, a ni špijunski poslovi ne daju im mira. U pozadini se, naime, odvija i potraga za nestalim dokumentima čije mjesto skrivanja ostaje tajna.
Članovi Tajnog agenta 010 mladi su glumci s invaliditetom okupljeni oko riječke Udruge Spirit. Svoje likove godinama grade na vlastitim osobnostima, improvizaciji i humoru, a novim filmom otvaraju i temu seksualnosti, privlačnosti i partnerskih odnosa. Riječ je o područjima koja su često opterećena predrasudama, ali i svakodnevnim preprekama.
Kako ističe Pilepić, želja za upoznavanjem i ljubavnim životom ne razlikuje se od želja drugih mladih ljudi, no osobama s invaliditetom put do susreta i veza često je znatno složeniji. Izlasci nerijetko zahtijevaju organizaciju podrške, a pratnja roditelja ili asistenta može dodatno otežati spontano upoznavanje. Tome treba pridodati i nedostatak prilika za druženje izvan vlastitih krugova te suočavanje s tuđim predrasudama i vlastitim nesigurnostima. Upravo su o tim iskustvima odlučili progovoriti kroz komediju.
Agentska se ekipa u međuvremenu sve više širi. U prošlogodišnjem nastavku „Apokalipsa WOW!“ sudjelovalo je dvadesetak osoba s invaliditetom, a gostovali su i Goran Navojec te Denis Brižić. Kroz dosadašnje nastavke pojavila su se i brojna poznata imena, među kojima su Šajeta, Krešimir Mišak, Asim Ugljen, Mile Kekin i Enis Bešlagić.
Važan dio serijala oduvijek je bila i glazba. Nakon što su svoje pjesme za prethodne filmove ustupili Gustafi, Metak, Darko Rundek i drugi izvođači, ovoga puta izbor je pao na album „Govor tijela“ grupe Boa iz 1983. godine. Autori najavljuju i međunarodne goste iz Londona, Berlina i Finske, uz nekoliko domaćih iznenađenja čija imena zasad ne otkrivaju. Ipak, naglašavaju kako su gosti samo dodatak, dok su glavni adut filma njihovi glumci i njihova prepoznatljiva energija.
Nakon gostovanja u brojnim gradovima, među kojima su Novi Sad, Priština i Kotor, Tajni agenti 010 ponovno stižu pred riječku publiku. Premijera novog filma dio je programa Sixxx pack, dvodnevnog događanja tijekom kojeg će biti prikazano svih šest nastavaka serijala. Program je namijenjen i publici koja dosad nije imala priliku upoznati agente, ali i onima koji žele ponovno pogledati njihove dosadašnje avanture.
Sixxx pack održat će se 16. i 17. studenoga u HKD-u na Sušaku, a oba dana program počinje u 19 sati. Nakon riječkog predstavljanja Tajne agente 010 očekuju i gostovanja u Zagrebu i Karlovcu.
Ulaz je slobodan, uz mogućnost donacije prema želji posjetitelja. Rezervacije mjesta dostupne su na www.spirit-ri.hr.
Dio atmosfere s glumačkih vježbi i najave novog filma može se pogledati na YouTube kanalu Tajni agent 010.
Kultura
BOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
Predstava je dio studentskog projekta Akademska inkluzija, koji organiziraju studenti Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku. Pred punim gledalištem skupina je prvi put izvela predstavu izvan Zagreba
Poslušaj članak
U Kazalištu Marina Držića 29. listopada održana je predstava „Bolje da se nisi ni rodila“ u izvedbi dramske skupine Gordogan.
Predstava je dio studentskog projekta Akademska inkluzija, koji organiziraju studenti Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku.
Pred punim gledalištem skupina je prvi put izvela predstavu izvan Zagreba, a publiku je potaknula na razmišljanje o položaju osoba s invaliditetom i odnosu društva prema njima.
Ovaj projekt pokrenut je s ciljem pružanja podrške studentima s invaliditetom, kroničnim bolestima i teškoćama psihičkog zdravlja. Voditelji projekta su Sara Kalogjera i Bruno Dedo, a projekt je započeo 2025. godine nizom stručnih predavanja i dvodnevnom konferencijom „Tvoja prava nisu privilegija“. Na konferenciji su sudjelovale brojne osobe iz javnog života koje su podijelile svoja iskustva o usklađivanju privatnog života i karijere s izazovima koje donose različite teškoće.
Već u svojem prvom izdanju projekt je ostvario značajan uspjeh. Osvojio je nagradu HealthComm Award 2026. za najbolji komunikacijski projekt u zdravstvu, kao i Rektorovu nagradu Sveučilišta u Dubrovniku. Drugo izdanje projekta započelo je ovog listopada, a uz kazališnu predstavu uključuje i tri javne tribine te sveučilišni forum „To (ni)je moj problem“. Forum će se održati 9. studenoga na Sveučilištu u Dubrovniku, a među najavljenim gostima su Aleksandar Stanković, Gina Damjanović, Antonela Golobić i Ana Bulut Križić.
U središtu predstave „Bolje da se nisi ni rodila“ nalazi se priča Laure Begić, 20-godišnje studentice psihologije iz Zagreba kojoj je u ranom djetinjstvu dijagnosticirana spinalna mišićna atrofija tipa 2. Naslov predstave nastao je iz njezina osobnog iskustva. Naime, nakon što je uz pomoć rampe i čekanja vozača uspjela ući u tramvaj, jedna joj je prolaznica uputila riječi: „Bolje da se nisi ni rodila“. Taj događaj potaknuo ju je na razmišljanje o tome kako društvo gleda na osobe s invaliditetom i doživljava li njihov život kao teret.
Iako se predstava bavi Laurinim iskustvom života s invaliditetom, njezina poruka puno je šira. Govori o odnosu svakog pojedinca prema ljudima oko sebe, o predrasudama kojih često nismo ni svjesni te o odgovornosti koju imamo za vlastite riječi i postupke. Laura kroz svoju ulogu pokazuje da se ne osjeća drukčijom od svojih vršnjaka. Iako se kreće u invalidskim kolicima, suočava se s istim svakodnevnim brigama, željama i problemima kao i drugi mladi ljudi.
Osobe s invaliditetom i dalje se susreću s brojnim preprekama koje im otežavaju svakodnevni život. Među njima su nepristupačni javni prostori, nedostatak rampi i dizala, neprilagođeni sanitarni čvorovi te problemi s korištenjem javnog prijevoza. Izazovi su prisutni i u obrazovanju, gdje često nedostaju prilagođeni prostori i potrebna podrška. Osim fizičkih prepreka, osobe s invaliditetom suočavaju se i s različitim oblicima diskriminacije, poput podcjenjivanja, oduzimanja samostalnosti i stvaranja osjećaja da ne mogu same donositi odluke o vlastitom životu.
Upravo zato kazalište i umjetnost imaju važnu ulogu u podizanju svijesti o ovoj temi. Predstave poput „Bolje da se nisi ni rodila“ omogućuju publici da upozna iskustva koja možda nisu dio njezine svakodnevice i da situacije sagleda iz drukčije perspektive. Takve priče mogu potaknuti razumijevanje, ali i preispitivanje vlastitih stavova i ponašanja.
Inkluzija ne bi trebala biti samo pojam o kojem govorimo, nego način na koji se odnosimo jedni prema drugima. Promjene počinju od svakog pojedinca, od spremnosti da prepoznamo vlastite predrasude i prihvatimo različitosti.
Predstava koja je izvedena u Dubrovniku podsjetila je publiku da osobe s invaliditetom ne traže poseban tretman, nego jednake mogućnosti, poštovanje i pravo na dostojanstven život. Ponekad je upravo slušanje tuđih iskustava prvi korak prema društvu u kojem se nitko neće osjećati isključeno.
-
Civilno društvoPrije 2 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Life&StylePrije 3 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 1 danStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
in MREŽAPrije 4 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 3 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 3 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Tenis u kolicimaPrije 4 danaSven Maretić osvojio titulu u parovima na turniru u Italiji




