Poveži se s nama

Kultura

U Vukovaru otvorena izložba “Koga smo zaboravili?”

Objavljeno

/

Najveći broj vukovarskih Židova ubijen je tijekom Drugog svjetskog rata. Prema povijesnim podacima, nakon Drugog svjetskog rata u Vukovar se vratilo tek 23 Židova

U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta i godišnjice oslobađanja nacističkog koncentracijskog logora Auschwitz – Birkenau, u Gradskom muzeju u Vukovaru u utorak je otvorena izložba “Koga smo zaboravili?” vukovarskog Europskog doma.

Izložba je dio projekta  “Koga smo zaboravili – nasljeđe Židova u našem gradu” koji od prošle godine provodi Europski dom Vukovar u partnerstvu s Kreuzberger Initiative gegen Antisemitismus iz Berlina i Documentom – Centrom za suočavanje s prošlošću iz Zagreba.

“Želja nam je kroz projekt upoznati širu javnost, osobito mlade, sa židovskom poviješću u Vukovaru i regiji i potaknuti ih na istraživanje židovske zajednice koja je nekada oblikovala grad, ali i na događaje koji su doveli do nestanka ove zajednice u holokaustu”, rekla je izvršna predsjednica Europskog doma Vukovar Dijana Antunović Lazić.

Po riječima više savjetnice na projektu Maje Buljubašić, učenici vukovarske Gimnazije kroz projekt su istražili povijest židovske zajednice u Vukovaru, te u suradnji s Documentom načinili rekonstrukcije biografija osmero vukovarskih Židova koje su i sastavni dio izložb,e kao i rezultati istraživanja o židovskoj povijesti grada Vukovara.

Izložba je upotpunjena fotografijama današnjeg izgleda i stanja mjesta vezana uz židovsku tradiciju u Vukovaru, a koje su snimili učenici Gimnazije i članovi Fotokluba Vukovar, uz mentorstvo fotografa Daria Matića.

Održana je i panel diskusija kako bi se šira javnost, osobito mladi, upoznali sa židovskom poviješću u Vukovaru i regiji, ali i s događajima koji su doveli do nestanka te zajednice u holokaustu. 

Židovska općina u Vukovaru s više od 200 obitelji bila je prije Drugoga svjetskog rata jedna od najznačajnijih židovskih zajednica na tlu Hrvatske.

Najveći broj vukovarskih Židova ubijen je tijekom Drugog svjetskog rata. Prema povijesnim podacima, nakon Drugog svjetskog rata u Vukovar se vratilo tek 23 Židova.

Prema popisu stanovništva iz 1991., u Vukovaru je živjelo šest Židova, a deset godina kasnije, po popisu iz 2001., nije bilo u gradu na Dunavu niti jednog Židova.

Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Required fields are marked *

Kultura

U riječkom MMSU-u otvorena izložba ‘Gdje je ženi mjesto?’

Objavljeno

/

Ova slika je plakat za izložbu umjetnosti naslovljenu “GDJE JE ŽENI MJESTO?”. Plakat ima geometrijske oblike u ljubičastim, narančastim i bijelim bojama na pozadini. Tekst je istaknut velikim slovima kontrastnih boja kako bi se istaknuo na pozadini.
Foto: Muzej moderne i suvremene umjetnosti

U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u Rijeci u utorak je otvorena izložba ‘Gdje je ženi mjesto? – Žene u modernoj umjetnosti: izložba iz zbirke MMSU-a’

Predstavljeni su radovi iz zbirki MMSU-a koji prikazuju žene unutar društvenog okvira 20. stoljeća. Izložba obuhvaća djela nastala u razdoblju od Moderne do 1970. godine, a ideja je predstaviti uvid u identitete i uloge žena kao odraz tadašnjeg vremena i njihovog položaja u zajednici.

Izloženi su radovi 60-ak autorica i autora.

Središnja tema izložbe istražuje kako su tradicionalni narativi i normativi oblikovali prikaze žena unutar različitih klasnih i rodnih odnosa te kako su oni ugrađeni u sadašnju društvenu stvarnost.

Kako je navela ravnateljica MMSU Branka Benčić ova izložba reaktualizira i pruža mogućnost fragmentarnog novog čitanja fundusa MMSU-a. Istražuje odnose intime i javnog prostora, autoportreta i portreta te pitanje žene kao objekta i subjekta.

Autorica koncepcije izložbe i jedna od kustosica Iva Kelentrić istaknula je da je izložba nastala iznenadno, zahvaljujući ideji ravnateljica da se obilježi Međunarodni dan žena, 8. ožujak.

– U kratkom razdoblju smo se opredijelile za koncept izložbe i tragale za motivima žena u fundusu muzeja. U pretraživanju fundusa i odabiru radova razvili su se dodatni zanimljivi aspekti, pa je izložba naslovljena ‘Gdje je ženi mjesto?’, kao pogled na žensko stvaralaštvo i na način kako se žena prikazivala – rekla je Kelentrić.

Izložba je podijeljena na cjeline poput prikaza majčinstva, žene kao radnice ili žene u različitim životnim razdobljima.

Uz Kelentrić, kustosica izložbe je Ksenija Orelj.
 
Izložba ostaje otvorena do 17. ožujka.

Hina

Nastavi čitati

in MREŽA

Tajni agenti s invaliditetom gostovali u Zagrebu i Rijeci

Objavljeno

/

Foto: Udruga Spirit

Ova vrijedna ekipa ima želju posjetiti i druge gradove, pozovite ih i doći će da vam pokažu neočekivano jer ljudi često ne očekuju da osobe s invaliditetom mogu napraviti nešto tako dobro

Udruga Spirit iz Rijeke u djelo provodi ideju uključivanja osoba s invaliditetom u društvo na inovativan način – kroz produkciju detektivskih filmova koje te osobe stvaraju i u kojima glume, dok se uz njih kao podrška pojavljuju osobe iz javnog života.

Do sada su snimljena tri takva filma: ‘Ni vremena za umirat’, ‘Igra sudbine’, ‘Trubač uvijek trubi parput’, a zajednička su im poveznica likovi i nestereotipno prikazivanje osoba s teškoćama: u njima one kroz duhoviti akcijski film imaju presudnu ulogu u borbi protiv zla i za spas planeta, duhovite su, ‘brze na jeziku i na djelu’, dok ni traga nema uobičajenim stereotipima, sažaljenju ili jadikovkama. I to je ono najbitnije od svega.

Iz filma u film glavne likove tumače Dorian Matić, Dora Brnić, Tea Superina i Toni Lesica, a u tome ih u sporednim ulogama ili cameo pojavama podržavaju Šajeta, Mile Kekin, Krešimir Mišak, Asim Ugljen, Mario Kovač i drugi. Tu su naravno roditelji i prijatelji. Sve je režirao, snimio i montirao Denis Pilepić – Pille (u suradnji s članovima i članicama Spirita).

Premijera je ove jeseni održana na Sušaku, a po izjavama radi se o svojevrsnom underground hitu kojeg je velika šteta ne pogledati, a na programu su i nove projekcije.

Tako su prošlog petka s ‘Agentom 010’ pod nazivom ‘Trubač uvijek trubi parput’ bili u Zagrebu u Knjižnici Knežija Zagreb, a u subotu su gostovali u astronomskom centru Rijeka. Sredinom ožujka tajni agenti ponovno dolaze u Zagreb i to na Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.

Glumci s invaliditetom kroz filmove otvaraju vrata u novi svijet, pomiču granice i uče nas da je sve itekako moguće kad ima motivacije i volje. Pokazuju kako mogu puno, puno više izvan okvira kojeg društvo postavlja osobama s invaliditetom. Filmovi su i glumcima pokazali koliko mogu jer ni sami nisu osvijestili koliko to mogu može daleko ići.

Ova vrijedna ekipa ima želju posjetiti i druge gradove, pozovite ih i doći će da vam pokažu neočekivano jer ljudi često ne očekuju da osobe s invaliditetom mogu napraviti nešto tako dobro.

Više o svemu doznajte ovdje i ako neka osoba s invaliditetom ima želju priključiti se ovoj glumačkoj ekipi, može to učiniti, poziv je otvoren. U međuvremenu posjetite Facebook grupu tajnih agenata. Razgovor s glumcima možete čuti i vidjeti ovdje.

Nastavi čitati

In Metropola

TIFLOLOŠKI MUZEJ Izložba ‘Dodirom kroz stvaralaštvo Nadežde Petrović’

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje unutrašnjost muzeja ili galerije s ljudima koji gledaju umjetnička djela. Strop ima teksturu od drveta. Na stropu se nalaze različiti svjetlosni uređaji koji osvjetljavaju prostoriju. Na zidovima su umjetnička djela, uključujući okvirene slike i skulpture. Zidovi su bijeli.
Foto: Klaudija Klanjčić

Ovo je po drugi puta da su u Republici Hrvatskoj izložena djela Nadežde Petrović, a prva je izložba održana prije više od 110 godina, i to 1910. godine

U organizaciji Umetničke galerije ‘Nadežda Petrović’ iz Čačka, Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske iz Banja Luke, Tiflološkog muzeja iz Zagreba i Srpskog narodnog vijeća iz Zagreba, svečano je u četvrtak, 22. veljače 2024., s početkom u 18 sati, u Tiflološkom muzeju u Zagrebu otvorena izložba ‘Dodirom kroz stvaralaštvo Nadežde Petrović’ uz gostujuću predstavu ‘Nenapisana pisma’ (monodrama, u kojoj se Nadežda obraća dragom prijatelju Ivanu Meštroviću), koja će biti otvorena do 22. ožujka 2024. godine.

Izložba ‘Dodirom kroz stvaralaštvo Nadežde Petrović’ u Zagrebu, autorica Sarite Vujković i Dragane Božović, nastala je ‘kao poseban rezultat povezanosti i suradnje prilikom obilježavanja važnog jubileja, a to je 150. obljetnica rođenja velike srpske slikarice Nadežde Petrović. Ovaj jubilej, koji je omogućio da Nadeždu Petrović UNESCO uvrsti na popis osoba godine, započeo je značajnom izložbom ‘Modernost i nacija’, koju je priredio Narodni muzej Srbije i koja je povezala brojne muzeje ne samo iz Srbije, nego i iz regije, pružajući na taj način mogućnost predstavljanja ove značajne retrospektivne izložbe i izvan Srbije – u Galeriji Božidara Jakca u Kostanjevici na Krki i Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banja Luci.

Saznali smo da je u želji da se znamenita slikarica predstavi u duhu svojeg inovativnog, komunikativnog, produktivnog, humanitarnog i slobodarskog intelekta, izložba tijekom svojeg trajanja u svakoj instituciji imala specifične dodatno osmišljene i dopunjene sadržaje. Kao poseban rezultat ove ideje nastala je i izložba ‘Dodirom kroz stvaralaštvo Nadežde Petrović’ u Tiflološkome muzeju u Zagrebu, najprije osmišljena kao prateći program velike retrospektive koja je gostovala u Banja Luci, kako bi pokazala odlične primjere dobre prakse i dugogodišnje institucionalne suradnje između Tiflološkog muzeja u Zagrebu i Umetničke galerije ‘Nadežda Petrović’ u Čačku s Muzejom savremene umjetnosti Republike Srpske iz Banja Luke.

Izložba je obuhvatila zaseban dio posvećen slijepim i slabovidnim osobama, u okviru kojeg su posebno adaptirane i prilagođene taktilnim reprodukcijama četiri slike iz stalnog postava spomen-sobe Umetničke galerije ‘Nadežda Petrović’ u Čačku. Odabrana djela Bavarac sa šeširom (1900.), Prizrenka (1905.), More (1910.) i Gračanica (1913.) ujedno su i četiri slike koje na različite načine prikazuju razvojni opus Nadežde Petrović, i to Münchensko razdoblje (1898. –1903.), Srbijansko razdoblje (1903. – 1910.), Pariško razdoblje (1910. – 1912.) te Ratno razdoblje (1912. – 1915.).

Tekst je napisala Milkica Miletić, književnica iz Čačka, za scenu ga je adaptirala i režirala Nataša Radulović, a Nadeždu je igrala glumica Narodnog pozorišta Vanja Milačić, koja je uistinu osvojila publiku svojom izvedbom, iz koje je zračila čvrstina, snaga i hrabrost žene kakva je bila upravo Nadežda u svoje vrijeme u Srbiji i inozemstvu.

Tri spomenute ženske osobe predvode veliki ženski tim koji stoji iza ove predstave, a to su scenografkinja Marija Lukić, kostimografkinja Marta Čkonjević, zatim originalnu muziku potpisuje Ana Krstajić, dizajnerica je Ana Krbanjević i inspicijentica Sanja Mimica.

Suradnice na izložbi su Tena Bakšaj i Katarina Simeunović. Grafičko oblikovanje, izvedbu prilagodbe i likovni postav, kao i dizajn plakata i pozivnice, potpisuje Nemanja Mićević, dok se za tehnički postav pobrinuo Mladen Šukalo.

Na inicijativu Sarite Vujković – direktorice Muzeja savremene umjetnosti iz Banja Luke, Tiflološki muzej – Željka Bosnar Salihagić i Nina Sivec prilagodile su za populaciju osoba oštećena vida četiri originalne Nadeždine slike iz četiri razdoblja njezina stvaralaštva te osmislile dvanaest taktilnih prikaza pomoću kojih je vizualna umjetnost slikarice prilagođena slijepim i slabovidnim osobama. Izložba je prilagođena slijepim i slabovidnim osobama kroz taktilne prikaze, Brailleovo pismo, uvećani tisak, zvučne opise, a predstava ‘Nenapisana pisma’ audiodeskripcijom. Za tekstove na brajici i zvučne opise nadležne su Katarina Simeunović i Dragana Božović.

Izložbu je podržao Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske.

Iako je bilo najavljeno da će izložbu otvoriti Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, to je na kraju učinio njegov zamjenik Boris Milošević, koji je ujedno i predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine u Zagrebu.

Prije samog čina svečanog otvorenja u prostoru Tiflološkog muzeja posjetioci su imali priliku pogledati i poslušati monodramu ‘Nenapisana pisma’, koja je inspirirana likom i djelom Nadežde Petrović, njenim emotivnim i umjetničkim nedoumicama te prijateljskom odnosu s velikim hrvatskim umjetnikom Ivanom Meštrovićem.

I upravo spoj hrvatske i srpske kulture u isto vrijeme u istom mjestu došli su na svoje, uz prisjećanje na Nadeždine riječi: ‘Umjetnički pogledi moraju biti širokih, prostranijih granica nego što je njihova paleta.’ I upravo su njihova velika djela svjetske razine nadmašila sve granice i dovela cijeli svijet nama, da osjetimo dašak povijesti u ovom sadašnjem vremenu, koje kao da se uopće nije izmijenilo u nekim segmentima. Snaga njihovih djela i svojevremena hrabrost u suprotstavljanju nametnutim životnim pravilima doveli su ih do ispunjavanja njih samih i plodova svjetskih razina. 

U nakladi je izašlo 200 primjeraka kataloga, koje su posjetioci mogli uzeti nakon održane monodrame i svečanog otvorenja izložbe.

Nastavi čitati

U trendu