Poveži se s nama

in MREŽA

U Udruzi za terapijsko jahanje Osmijeh uspješno završena prva faza programa ‘Jahanjem do osmijeha’

Objavljeno

/

Cilj programa je podizanje općeg zdravstvenog stanja i kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom uz angažman voditelja jahanja za osobe s invaliditetom, roditelja, volontera, udruge civilnog društva i lokalne zajednice

Udruga Osmijeh je u studenome prošle godine, zahvaljujući odličnoj suradnji Koprivničko-križevačke županije, Osmijeh – udruge za terapijsko jahanje i Razvojne agencije PORE KKŽ, dobila trogodišnju potporu Ministarstva zdravstva prijavom na Natječaj za prijavu programa udruga iz područja psihosocijalne potpore u svrhu traženja financijske potpore iz dijela prihoda od igara na sreću u 2022. godini. Partneri ovom projektu su Koprivničko-križevačka županija te Udruga za pomoć osobama s intelektualnim poteškoćama ‘Latice’.

Cilj programa je podizanje općeg zdravstvenog stanja i kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom uz angažman voditelja jahanja za osobe s invaliditetom, roditelja, volontera, udruge civilnog društva i lokalne zajednice.

– Kako bi se postigli zadani ciljevi i povećala kvaliteta života djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, ali i njihov napredak u savladavanju jahaćih vještina aktivnosti na konju ne možemo ograničiti na određeno razdoblje, stoga nastojimo osigurati njihovu provedbu iz godine u godinu, kako bi djeca s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom što bolje održavale ili unapređivale svoje fizičke, psihičke, socijalne i edukacijske sposobnosti.

Znanstveno je dokazano da konji djeluju na čovjeka u četiri pravca; fizički, psihički, socijalno i edukativno. Jahanje je vrsta fizičke aktivnosti kojom jačamo cijeli lokomotorni sustav, a razvijanjem vještine jahanja stimuliramo psihosomatski sustav što rezultira pozitivnim uzbuđenjem, zadovoljstvom i u konačnici podizanjem samopouzdanja i razvijanjem osjećaja kontrole svog položaja u okolini – poručili su iz Udruge za terapijsko jahanje Osmijeh.

Program terapijskog jahanja sufinanciran je u 2023. godini od strane Ministarstva zdravstva, Koprivničko-križevačke županije, Općine Peteranec, Grada Koprivnice te tvrtki Koming, KC vode, Kraš i Podravka.

Za sve svoje aktivnosti udruga ima educiran stručni kadar, terapijske konje i educirane volontere – pomoćnike u terapijskom jahanju.

in MREŽA

Društvu distrofičara Zagreb dodijeljena Erasmus+ akreditacija

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje certifikat “Erasmus Akreditacija” koji je dodijeljen Društvu distrofičara Zagreb. Certifikat je okružen žutim i plavim detaljima, a na njemu su vidljivi logotip Europske unije i pečat.
Foto: Društvo distrofičara Zagreb

Erasmus akreditacija otvara prilike za stjecanje novih znanja i vještina, ali i iskustva drugih kultura i naroda ne samo zaposlenicima DDZ-a već i korisnicima koji će također koristiti mobilnost i odlazak u nove gradove i države EU

Društvo distrofičara Zagreb (DDZ) prijavilo se na dodjelu za Erasmus akreditaciju u području obrazovanja odraslih u okviru Poziva na podnošenje prijedloga za 2023. za program Erasmus+, koju dodjeljuje Agencija za mobilnost i programe EU-a za programsko razdoblje do kraja 2027.

Prijava pod brojem 2023-1-HR01-KA120-ADU-000194572 ispunila je sve kriterije formalne prihvatljivosti te je ostvaren dovoljan broj bodova na kvaliteti prijave pa je time DDZ-u dodijeljena Erasmus+ akreditacija u području obrazovanja odraslih za razdoblje od 1. veljače 2024. do 31. prosinca 2027.

Erasmus akreditacija zamišljena je kao članska iskaznica za projekte mobilnosti (jamči pristup financiranju u okviru KA1 svake godine), a moguće ju je dobiti u području odgoja i općeg obrazovanja, strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i obrazovanja odraslih.

Akreditacija omogućava jednostavnije sudjelovanje u Erasmus+ programu i trajniji pristup financiranju, a za dodjelu sredstava za projekte akreditirane organizacije prijavljuju se po znatno pojednostavljenom obrascu (navode se samo aktivnosti i broj planiranih sudionika). Akreditacije se dodjeljuju za cijelo programsko razdoblje (do 2027.) te je u tom razdoblju moguće postizanje konkretnih i dugoročnih učinaka.

DDZ kroz petogodišnje razdoblje ima za cilj:

  • Usvajanje novih i povećanje postojećih kompetencija i vještina zaposlenika DDZ-a za rad s osobama s mišićnom distrofijom (MD) utemeljenih na EU ciljevima i vrijednostima;
  • Usvajanje novih metoda rada zaposlenika DDZ-a za unapređenje pružanja neformalnih edukacijskih programa;
  • Jačanje kapaciteta osoba s MD u području digitalnih kompetencija i kompetencija u tehnologiji, međuljudskih vještina i sposobnost usvajanja novih kompetencija te kulturne svijesti i izražavanje.

Erasmus akreditacija otvara prilike za stjecanje novih znanja i vještina, ali i iskustva drugih kultura i naroda ne samo zaposlenicima DDZ-a već i korisnicima koji će također koristiti mobilnost i odlazak u nove gradove i države EU. U cilju poboljšanja kvalitete rada i pružanja usluga, DDZ je prepoznao kao ključnu aktivnosti dodatno stjecanje znanja kroz razmjenu iskustva te pohađanje dodatnih edukacija što je omogućeno u okviru Erasmus+ akreditacije.

Budući da su osobe s invaliditetom osobe koje spadaju u skupinu osoba sa smanjenim mogućnostima, Europska unija potiče da se tim osobama na razini Europe pruža prilika za cjeloživotno učenje i stjecanje novih kompetencija što će DDZ iskoristiti i svoje korisnike s mišićnom distrofijom uključiti u mobilnosti u narednih pet godina.

Izvor: Društvo distrofičara Zagreb

Nastavi čitati

Civilno društvo

Održan okrugli stol ‘Osnaživanje suradnje u pitanjima seksualnog nasilja u ratnim sukobima’

Objavljeno

/

Slika prikazuje konferencijsku sobu u kojoj se održava sastanak. Sudionici su okupljeni oko dugog stola, a na zidu iza njih projicira se prezentacija. Na stolu su različite boce i čaše. Ispred nekih sudionika nalaze se papiri i bilježnice. Prostorija je dobro osvijetljena, vjerojatno prirodnom svjetlošću koja dolazi iz prozora koji nisu vidljivi na slici.
Foto: Ured pravobranitelja za osobe s invaliditetom

Okrugli stol u organizaciji Centra za žene žrtve rata – ROSA održan je 13. veljače 2024. u Zagrebu, na temu ‘Osnaživanje suradnje u pitanjima seksualnog nasilja u ratnim sukobima – nacionalna i međunarodna perspektiva’

Okrugli stol u organizaciji Centra za žene žrtve rata – ROSA uvodno je pozdravila Anja Šimpraga – potpredsjednica Vlade RH za društvene djelatnosti i ljudska prava te NJ. E. Simon Thomas – veleposlanik Velike Britanije u Hrvatskoj, kao i sami organizatori.

Govornici na Okruglom stolu bili su predstavnici/ce ministarstava, posebno Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva pravosuđa i uprave, Ministarstva zdravstva, drugih institucija, akademske zajednice i organizacija civilnog društva.

Cilj Okruglog stola je razmjena iskustava iz njihove nadležnosti u odnosu na problem seksualnog nasilja u ratu, procesuiranje počinitelja, ostvarivanja prava žrtava te suradnje s drugim državama u ratnim sukobima i iznalaženja globalnog odgovora na ovaj sveprisutni problem.

Istaknuto je da je Republika Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja je donijela poseban zakon koji regulira prava žrtava seksualnog nasilja u ratu, pod nazivom ‘Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu’, koji je na snazi od 2015. godine.

U proteklih osam godina  podneseno je 305 zahtjeva za stjecanje statusa žrtve seksualnog nasilja u ratu. Od tog broja 227 osoba je ženskog spola te je pozitivno riješeno 166 zahtjeva, dok je 78 osoba muškog spola i pozitivno je riješeno 50 zahtjeva. Nekoliko je zahtjeva neriješeno jer su podnositelji nedostupni. Budući da su posljedice rata dugotrajne i danas se brojne žrtve obraćaju institucijama sustava i organizacijama civilnog društva tražeći pomoć i podršku. Hrvatska je također pristupila globalnoj Inicijativi za sprječavanje seksualnog nasilja u sukobu – PSVI (The Preventing Sexual Violence in Conflict Initiative). S obzirom na preživljeni rat i uspostavljanje sustava za ostvarenje prava žrtava seksualnog nasilja u ratu, hrvatska iskustva su od izuzetnog značaja državama u ratnim sukobima, kao što su to Ukrajina, Sirija i brojne druge države.

Ispred institucije Pravobranitelja za osobe s invaliditetom Okruglom stolu prisustvovala je savjetnica Andreja Makar.

Izvor: Ured pravobranitelja za osobe s invaliditetom

Nastavi čitati

in MREŽA

VIŠNJA MAJSEC SOBOTA Prisjetimo se URIHO-ve gastro povijesti

Objavljeno

/

Krenimo danas u URIHO-vu gastro povijest koja je i oku i uhu, a tek nepcima, desetljećima ugodna i ukusna bila

Nakon svih ovotjednih degutantnih i gadljivih ‘čašćenja’ i nezdrave verbalne političke hrane, vratimo se našim ‘povjesticama’ i vremenima opuštenijim i jednostavnijim, u kojima ljudima za zadovoljstvo puno manje i duhovne i jestive hrane trebalo, a komunikacija ipak zer’cu uljuđenija bila.

I zato, krenimo danas u URIHO-vu gastro povijest koja je i oku i uhu, a tek nepcima, desetljećima ugodna i ukusna bila.

Zaštitne radionice Osvit i ZIRI osamdesetih godina prošloga stoljeća DIOZ-u u integracijski miraz donijele i svoje uhodane kuhinje i restorane društvene prehrane, kako se to tada zvalo.

Na Kajzerici Osvitova velika kuhinja i restoran bili u prostorima gdje je sada keramika. Odatle se hrana odvozila i u Masarykovu 15 gdje se u malom podrumskom, čistom i ugodnom restorančiću servirala i za vrijedne ruke radnica iz dječje konfekcije (Gundulićeva 14 – 16) i vezilja s te lokacije. U restoranu na Kajzerici imali i velike zborove radnih ljudi, a i Djeda Mraza s dječicom našom dočekivali.

U Držićevoj ZIRI-eva kuhinja i restoran bili na katu prve zgrade (desno), gdje je sada dio komercijale. Do današnjih me dana na salatu od cikle podsjeća, jer su je kuharice na poseban, vrlo ukusan način spravljale, ali iznad svega na nezaboravne proslave Dana žena nakon kojih smo dobivenim poklonom svake godine dopunjavali svoje kristalne zbirke.

Za radnike modne obuće i ortopedije, koji su radili na lokaciji Vlaška 52 (nekada pripadalo DES-u), gdje je sada veliki trgovački centar, restoran je otvoren 1984. godine. Zorno se sjećam otvorenja i govora tadašnjeg direktora (onoga kojega sam već spominjala kao jednoga od najuspješnijih u povijesti Ustanove). Bilo mu je to i prvo javno upoznavanje s radnicima jer je nedugo prije toga stupio na dužnost. Kao i većina (normalnih?!) žena, pamtim i boju njegove košulje, što je ‘vrlo bitan povijesni detalj, danas od nemjerljive važnosti’.

Sve ove kuhinje i restorani imali su svoje mirise, svoju dušu, svoje priče i svoju važnu svrhu jer mnogim zaposlenicima ovo je bio jedini topli obrok u danu. Bilo je to gotovo jednako važno kao i plaća, a zaštitna radionica pomogla subvencionirajući dio cijene…

A onda, devedesetih godina prošlog stoljeća, nakon što su smijenili onog uspješnog direktora, ‘velikom mudrošću’ novopečenog rukovodstva prvo su stečajno ugašene upravo kuhinje i restorani.

I – čekalo se sve do 2015. godine kada je započeo projekt URIHO-ve Službe za rehabilitaciju, financiran sredstvima Europske Unije, naziva ‘Program osposobljavanja na radnom mjestu za dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom – pilot projekt za pomoćne kuhare’. Bio je to novi početak, a ujedno i nastavak gastro povijesti URIHO-a i njegovih pravnih prethodnika.

Iza toga, 2019. godine, slijedio je nastavak i novi EU projekt ‘Model aktivacije dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom kroz razvoj i provedbu prilagođenih programa osposobljavanja i radnog treninga’ za pomoćne kuhare i čistačice. Oba projekta, kreirana i realizirana u URIHO-voj Službi za rehabilitaciju, svojim su sadržajem i rezultatima, kao i mini kuhinjom i restoranom u Radnom centru Službe za rehabilitaciju (u Gundulićevoj 14 – 16), stvorili realan zametak i podlogu za URIHO-v inkluzivni restoran otvoren 2022. u Držićevoj 1.

Moji su preci u dragome mi Hrvatskom zagorju pola stoljeća imali gostionu, iliti krčmu, kako su dedek povedali. I tako birtaška unuka već godinama živi za dan kada će se URIHO-v restoran otvoriti za javnost, kako bi za šankom popila nešto, onako za dušu, i za uspomene mnoge na sve dane i ljudske priče, ali samo one lijepe…

Nastavi čitati

U trendu