In Metropola
U tijeku izložba Ljiljane Smontara ‘SPOREDNO – u prvom planu’
Prostorije Udruge invalida rada Zagreba otvorile su 26. rujna 2024. vrata svojoj dugogodišnjoj članici i voditeljici Radionice crtanja i slikanja te amaterskoj slikarici Ljiljani Smontara, u povodu svečanog otvorenja pete samostalne izložbe ‘SPOREDNO – u prvom planu’
Naime, u povodu 58. obljetnice osnutka i Dana Udruge invalida rada Zagreba, organizirano je dvodnevno događanje 25. i 26. rujna 2023., a pokrovitelj istog bilo je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Smontara je istaknula tijekom predstavljanja svojih radova da je rođena u Zagrebu 1961. godine te da je interes za umjetnost, slikarski talenat i svoju kreativnost pokazivala od rane mladosti, no aktivno se počela baviti slikarstvom tek u zreloj životnoj dobi, kada je već ispunila ulogu žene, majke i bake.
Inače, formalno se obrazovala u medicinskoj struci, gdje je kasnije radila na vrlo odgovornim zadacima i poslovima. Slikarstvo je morala potisnuti uslijed svih obveza, postalo je sporedno, ali je itekako znala da ono postoji u njoj i da će ga jednog dana uspjeti realizirati.
U posebnoj fazi života osjetila je strastvenu i snažnu potrebu za slikarskim stvaranjem, ‘prepoznajući potez kista na platnu kao sirovu ljubav’. Stoga je od 2011. godine započela intenzivno slikati, eksperimentirajući i otkrivajući mogućnosti stvaranja raznim likovnim tehnikama. Nesvjesno i sporedno se pretvorilo u svjesno i došlo je u prvi plan, jer si je osvijestila da to mora dati od sebe, budući je taj dar oduvijek imala u sebi. Doživjela je emocionalnu eksploziju i sinergiju unutrašnjeg svijeta, koje više nitko nije mogao zaustaviti i koje je uspjela prenašati na papir i platno. Boje i oblici vodili su je kroz unutrašnje putovanje.
Krenula je od akvarela, kao jedne zahtjevne tehnike. Kada je došla do određenih spoznaja, uključila se na različite tečajeve, kako bi svoje vještine još više spoznala. Aktivno i kontinuirano se educirala u više škola slikanja, a svoje iskustvo nesebično i rado prenašala drugima u radu.
Ustanova u kojoj je radila, vrtić, odnosno odgojno-obrazovna ustanova postala je u međuvremenu Stručno-razvojni centar za poticanje cjelovitog razvoja djeteta u likovnom izrazu i tamo su je prepoznali po njezinu likovnom stvaralaštvu, a ne samo kao mladu umirovljenicu i bivšu zdravstvenu djelatnicu. Stoga je dobila čast sudjelovati u edukaciji odgojitelja na nivou Republike Hrvatske na teoretskom i praktičnom dijelu u umjetničkom mandatu.
Iza toga je počela volontirati u Udruzi invalida rada Zagreba, a nakon tragične smrti dotadašnje voditeljice u likovnoj sferi Paule Fištrek, zamijenila ju je na toj poziciji. Međutim, bilo je jako puno sudionika tako da joj se pridružila i gospođa Nada u vođenju radionica.
U međuvremenu je sudjelovala na mnogim likovnim humanitarnim manifestacijama i likovnim kolonijama, gdje je upoznala niz likovnih kolega, a od 2015. godine izložbom ‘Vrilo duše’ po prvi puta javnosti predstavila je svoja djela.
Inače, u svojem radu najčešće koristi široki kist i tehniku ‘mokro na mokro’, koja zahtijeva pripremu bogate palete nijansi boja. Ponekad slika istovremeno s obje ruke ili tijekom likovnog stvaranja rotira platno, kako bi djelo mogla usavršiti bez obzira na kut i položaj gledanja promatrača.
Ono u čemu najviše uživa jest u samom procesu rada, u procesu stvaranja slike. Tako su i sve slike, koje su trenutno izložene do daljnjega, nastale tijekom deset godina. Autorici je bitna atmosfera slike, budući želi zabilježiti jutro, izlazeće sunce, igru svjetla i sjene, dubinu mora, različite elemente. Motivi na izloženim slikama nastali su hipersenzibilnim opažanjem okoline, ne samo grada, nego i drugih područja opažanja, sa sjećanjima na djetinjstvo te pričanja i igre.
Tako je npr. nastala slika ‘Zima u Zagrebu’, za koju je posebno emotivno vezana, jer je podsjeća na Fallerovo šetalište pored Končara, pokriveno velikim snijegom kroz koji su je morali nositi kao dijete.
Zatim, tu je slika napravljena sa Strossmayerovog šetališta, svetište Krašić pred nevrijeme, Korčula, Maksimilijanov park u Stubičkim Toplicama.
Budući da vuće porijeklo s Pirovca, sjećanja su je odnijela na slikanje ulaznih vrata u selo, kao i kuće u starom dijelu grada s pogledom odozdo prema stepenicama i krovištu, gdje je uhvatila igru sjena.
Kombinirane tehnike primijenila je kod slike Hrvatskog narodnog kazališta, koju je najprije išarala s tušem i onda dodala akvarel.
Trogir noću seže iz samog početka slikanja, a Daruvarske toplice iz vremena provođenja rehabilitacije.
Slika šume sa stražnjim svjetlom – inspiriralo ju je sjećanje iz djetinjstva.
Ulje na platnu – Božuri, napravila je na tečaju Hrvatskog sabora, dočaravši nježnost tog cvijeća.
Autobiografska slika predstavlja djevojčicu duge kose u bijeloj haljini koja miluje konja, onog zamišljenog konja kojeg nikada nije mogla imati kod kuće, a kojeg je toliko htjela.
Već je kao dijete upijala ljepotu prirode oko sebe tako da još živo nosi sjećanja na Zagreb 1960-ih i 1970-ih godina, prepunog livada punih makova, prekrasnih i netaknutih šuma, bistrih potočića. Te livade su nepovratno nestale i pretvorile su se u dijelove grada Zagreba, a nostalgija za njima i dan-danas ne jenjava, što ju je zapravo potaknulo da slika vizuru grada uz zelenilo, pluća grada, parkove i drveća. Pejzaži su dosta prisutni u njezinim radovima.
– Slikarski rukopis shvaćam kao živo biće. Znači, to nije nešto što je završeno, što se mijenja u životu – pojasnila je Smontara.
Izložba u prostorijama Udruge invalid rada Zagreba je složena po tehnikama rada, a ne po tematskim cjelinama. Tako one slike koje su složene na ulaznim stepenicama predstavljaju djela u tehnici pastela. U dvorani su djela od akvarela, koji je njezina velika tajna ljubav. U maloj dvorani su slike od akrila i krivulja.
Iako voli izlet u apstrakciju, uvijek se rado vraća figuraciji. Nadahnuta neopisivim pejzažima, netaknutom prirodom ili zadivljena kadrovima unutarnjeg svijeta i čiste materije, rado slika detalje uz koje je veže spoznajna ili emotivna poruka. Posebno je istaknula da ponekad motiv nastaje kao odgovor na aktualna društvena, prirodna ili emocionalna događanja.
Nakon predstavljanja, bilo je uistinu dirljivo kada je dobila bukete cvijeća od svojih najdražih, koji godinama čvrsto stoje uz nju. I upravo ta povezanost i bliskost sa članovima obitelji i prijateljima čine niti koje su dovele da se autorica ostvari u potpunosti u svakom vidu života.
Izložba je postavljena u okviru trogodišnjeg programa ‘ARTuriranje’, koji je sufinanciran kroz Javni poziv ‘Razvoj i širenje mreže socijalnih usluga za razdoblje 2023. do 2025.’, koji je raspisalo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Umirovljenicima preporučujemo da odaberu psa treće dobi koji će biti mirniji i koji neće tražiti previše kretanja – kazala je Tatjana Zajec, voditeljica Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba
Poslušaj članak
Korisnici zagrebačkog Doma za starije osobe Centar i njegova Gerontološkog centra svjesni su da kućni ljubimci imaju velik pozitivan utjecaj na osobe treće dobi. Potvrdili su to na radionici „Za mene je sreća… prijatelj koji maše repom” koju su u domu u sklopu Europskog tjedna mobilnosti održali djelatnici Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba i komunalnog redarstva.
– Kućni ljubimci djeluju blagotvorno na fizičko i mentalno zdravlje umirovljenika. Psi umirovljenike potiču na kretanje i boravak na otvorenom. Znanstvena istraživanja dokazala su da to kod ljudi, među ostalim, poboljšava zdravlje srca i krvnih žila te utječe na njihovu pokretljivost, održavanje tjelesne težine i zdrav san. Psi umirovljenicima prave društvo, a tijekom boravka vani povezuju ih s drugim ljudima. Ljubimci također ljudima poboljšavaju raspoloženje. Zbog svega toga dobro je da osoba starije dobi ima ljubimca, ali pri njegovu nabavljanju ne smije precijeniti svoje mogućnosti. Preporučujemo im da odaberu psa treće dobi koji će biti mirniji i koji neće tražiti previše kretanja – kazala je Tatjana Zajec, voditeljica Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba.
Umirovljenike je razveselio susret s edukacijskom kujicom Pumom te Herom, kujicom koja u Skloništu čeka udomljenje. Hera ima šest mjeseci, a u Dumovec je došla s bratom. Odlazak u središte grada bilo joj je prvo razdvajanje od njega.
– Komunalno redarstvo svjesno je da umirovljenici iz centra grada imaju veliko srce za životinje. Lijepo je vidjeti i koliko su odgovorni u brizi za pse – mikročipiraju ih, javnim ih površinama šeću na povodcu te sa sobom nose vodu za pse i vrećice za pseći izmet. Neki se uključuju i u brigu o slobodnoživućim mačkama. Važno je da pritom znaju kako je te mačke nužno sterilizirati. U protivnom dolazi do nekontroliranog razmnožavanja mačaka – istaknula je Helena Cindrić, voditeljica Odsjeka za nadzor držanja i postupanja sa životinjama Odjela komunalnog redarstva u Sektoru za civilnu zaštitu i sigurnost Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, komunalne poslove, civilnu zaštitu i sigurnost.
Korisnici Doma za starije osobe Centar i njegova Gerontološkog centra rekli su da u domovima umirovljenika nije moguće imati ljubimca, ali da i danas mlađim članovima svojih obitelji znaju pomoći u brizi za njihove ljubimce – katkad samo na nekoliko sati, a ako je potrebno, i nekoliko dana.
Dumovečkim njuškicama darovali su poslastice i keramičke zdjelice koje su sami izradili, te im poželjeli da čim prije dobiju svoje ljude i trajni dom.
Ekipu iz Zajednice zatekli smo ispred gradske uprave na Trgu Stjepana Radića, dobro raspoloženu i motiviranu da ovom vrstom aktivizma napokon osvijesti vozače da nije primjereno, nije ljudski i dostojanstveno, parkirati na mjesta rezervirana za osobe s invaliditetom
Kad bi kojim slučajem nesavjesni vozači znali koje probleme uzrokuju osobama s invaliditetom kada se pakriraju na mjestima označenim invalidskim kolicima, vjerojatno nikada ne bi poželjeli da i sami imaju pravo na to parkirno mjesto.
Jer to je mjesto i moralno i zakonski, rezervirano za osobe koje imaju ozbiljne teškoće u pokretljivosti i uglavnom se kreću u invalidskim kolicima. Parkirati se na mjesto njima namijenjeno može se, bez pretjerivanja, označiti tek jednom rječju – svinjarija!
Upravo zbog takvih, bahatih vozača Zajednica spinalno ozlijeđenih drugu je godinu zaredom pokrenula akciju “Vraćam se za 5 minuta”, u partnerstvu s Gradom Zagrebom i povodom Europskog tjedna mobilnosti.
Ekipu iz Zajednice spinalno ozlijeđenih zatekli smo ispred gradske uprave na Trgu Stjepana Radića, dobro raspoloženu i motiviranu da ovom vrstom aktivizma napokon osvijesti vozače da nije primjereno, nije ljudski i dostojanstveno parkirati na mjesta rezervirana za osobe s invaliditetom. Na nekoliko su praznih prakirališnih mjesta ostavili prazna invalidska kolica te na njih stavili velike natpise – Vraćam se za pet minuta.
Koliko je stvar ozbiljna, pokazuje i primjer jednog vozača koji je nonšalantno maknuo njihova invalidska kolica, gurnuo ih u stranu i bez imalo srama tu parkirao svoje vozilo.
– U pravu ste kada kažete da nam nesavjesni vozači stvaraju goleme probleme kada parkiraju na mjestima namijenjenima osobama s invaliditetom – kaže nam predsjednica Zajednice spinalno ozlijeđenih Tatjana Varga.
– Ni sama ne znam koliko sam puta morala dugo kružiti oko parkinga jer je nepoznati netko na moje mjesto parkirao vozilo s natpisom “Vraćam se za pet minuta”. Ili vozači dostavnih vozila, primjerice, koji uključe sva četiri žmigavca sugerirajući da će se brzo vratiti, no to “brzo” ponekad potraje i po pola sata. Mi jesmo osobe s invaliditetom i krećemo se u kolicima, ali također i ljudi koji se trude voditi normalne živote, zajedno sa svojim obvezama i odgovornostima. Nebrojeno smo puta i ja i moji prijatelji iz zajednice upravo zbog takvih vozača kasnili na dogovorene sastanke ili liječničke preglede. Kasnili odraditi svoje poslove koje smo imali u tom trenutku. Stoga ovom akcijom takvim vozačima želimo poručiti: “Sada je dosta, ako želite uzeti moje parkirno mjesto, onda uzmite i moj invaliditet” kategorična je Varga.
Na Dan bez automobila građani će moći besplatno koristiti javni prijevoz i sustav javnih bicikala Bajs, čime se građane dodatno potiče da automobil zamijene održivim oblicima prijevoza
Tijekom Europskog tjedna mobilnosti, koji će se u Zagrebu održati od 16. do 22. rujna, na nekoliko će se lokacija privremeno prostor ustupiti ljudima umjesto automobilima.
Kroz prometna zatvaranja i uspostavu privremenih pješačkih zona građani će moći iskusiti drugačiji način korištenja gradskih ulica te sudjelovati u brojnim besplatnim programima posvećenima održivoj mobilnosti, zdravijem okolišu i kvalitetnijem životu u gradu.
Od srijede, 16. rujna od 8:00h, do utorka, 22. rujna 2026. do 20:00h:
– za motorna vozila privremeno će biti zatvorene Gajeva ulica od Berislavićeve do Tesline ulice, Teslina ulica od Gajeve do Zrinjevca te Martićeva ulica od Smičiklasove do Trga hrvatskih velikana. Time se građanima ponovno omogućuje da dio gradskog prostora dožive bez dominantne uloge automobila, uz više prostora za pješake, bicikliste i druge održive načine kretanja. Ove će ulice dodatno biti oplemenjene zelenilom, čime će se stvoriti ugodniji i kvalitetniji javni prostor za boravak građana;
– uz pješačku zonu u središtu Zagreba, bit će zatvoreno i parkiralište na Trgu Dragutina Domjanića u Sesvetama, od srijede, 16. rujna u 9:00h do utorka, 22. rujna 2026. do 22h.
U sklopu aktivnosti ‘Trakošćanska za sve’, u nedjelju, 20. rujna od 8:00h do 20:00h, za promet će biti zatvorena Trakošćanska ulica. Posjetitelje očekuju brojni sadržaji za sve generacije. Istoga dana, u sklopu festivala Ilica Q’ART, za sav promet bit će zatvorena Ilica, od Frankopanske do Krajiške ulice, u vremenu od 7:00 do 18:00h.
Ujedno, u nedjelju, u sklopu centralnog događanja koje će održati na Trgu Petra Preradovića i pješačkom dijelu Masarykove i Preradovićeve, s lokacije ‘Mačke’ održat će se i dvije vožnje – rolanje gradskim ulicama ‘Zagreb rola’ u 16:00h te biciklistička vožnja ‘Zagrebačka žbica’ u 17:00h. Za vrijeme održavanja vožnji doći će do kratkotrajnih prekida prometa.
Tradicionalno, Dan bez automobila održat će se u utorak, 22. rujna 2026. godine od 8:00 do 20:00h. Za motorna vozila bit će zatvoreno šire područje Gornjeg i Donjeg grada. Promet će biti ograničen na području omeđenom ulicama Tomislava Mikleušića, Zvonarničkom, Ribnjakom, Palmotićevom, Ulicom Radoslava Boškovića, Hebrangovom, Gundulićevom, Ilicom i Mesničkom, uključujući Mesničku ulicu sjeverno od Streljačke te pristup s Ilirskog trga.
Na Dan bez automobila građani će moći besplatno koristiti javni prijevoz i sustav javnih bicikala Bajs, čime se građane dodatno potiče da automobil zamijene održivim oblicima prijevoza.
Europski tjedan mobilnosti i Dan bez automobila prilika su da se središte Zagreba na nekoliko dana prepusti prvenstveno pješacima, javnom prijevozu i drugim održivim oblicima mobilnosti te da građani izravno iskuse kako gradske ulice mogu izgledati i funkcionirati s manje automobilskog prometa.
Izvor: Zagreb.hr
Tko su Purger i Purgerica?
Besplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
Osobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
„Snaga je u nama“ već 13 godina podržava žene s rakom dojke
-
In MetropolaPrije 5 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 4 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 3 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 2 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 6 danaSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 6 danaURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
in MREŽAPrije 6 danaRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom
-
VijestiPrije 4 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni