Osobe s invaliditetom
U Šibeniku otvorena Kuća dalmatinskog psa – mjesto bogate tradicije i modernog dizajna
Čuvene plišance dalmatinera za muzejsko-galerijski prostor izradila je tvrtka s najdužom tradicijom u zaštitnom zapošljavanju, zagrebačka ustanova URIHO
Poslušaj članak
U središtu Šibenika u četvrtak je svečano otvorena Kuća dalmatinskog psa – mjesto posvećeno jedinstvenom i svjetski poznatom psu koji svoje porijeklo dokazano nosi iz Dalmacije.
Muzejsko-galerijski postav kombinira uvid u povijest dalmatinera, karakteristike pasmine te pojavljivanje u pop kulturi sa zabavom, prateći trendove moderne muzeologije.
Uz velike eksponate poznatih plišanaca, posjetitelji će u Kući moći pogledati video projekcije s mini pričom o dalmatinerima, a nude se i zabavni sadržaji za djecu i odrasle. Prilika je ovo za druženje i fotografiranje s pravim dalmatinerima, malim pjegavcima Dalmom i njenim bratom Tinom.
Kako iza svakog velikog projekta i malih plišanih ljubimaca, stoji velika priča, tako i ova priča nadilazi same niti, ideje i ruke koje su ih stvorile.
Naime, plišance dalmatinera, njih 100-njak, izrađivala je zagrebačka ustanova URIHO koja se u svojih 80-ak godina tradicije može pohvaliti brojnim plodnim suradnjama.
Za URIHO-vce ovo nije bio samo veliki kreativni izazov, već i prilika da pokažu koliko vještina i predanost mogu stvoriti nešto što nosi dublje značenje.
Dizajn u ustanovi potpisuju Irena Rački i konstruktorica Milka Friščić, dok su izradu s posebnom pažnjom i predanošću odradile vrijedne ruke URIHO-vih tekstilnih radnica i Radnog centra.
– Zadatak nije bio jednostavan, ali svaka faza procesa donosila je sve više radosti i ponosa. Kao ljubiteljice životinja, u ovom projektu ponovno smo osjetile onu iskonsku, dječju radost stvaranja – rekla nam je Irena Rački, glavna dizajnerica u ustanovi.
Plišanci su izrađeni od pamučne tkanine i digitalnog printa proizvedenih u Hrvatskoj, dok je jedino umjetno krzno uvezeno iz EU – čime se ovaj proizvod s pravom može nazvati gotovo u potpunosti hrvatskim.
Osim manjih suvenira, prostor krase i dva velika dalmatinera dužine 150 cm, koji već privlače poglede i objektive posjetitelja.
Mali dalmatineri ostaju kao jedinstvena uspomena – simbol hrvatske baštine, inkluzije, zajedništva i ljepote različitosti. Svaki je komad izrađen ručno, s posljednjim i najvažnijim pečatom – talentom osoba s invaliditetom.
Za svakog tko ponese plišanog dalmatinera iz Šibenika, on neće biti samo suvenir s odmora, bit će zasigurno podsjetnik da su najljepše priče one koje su nastale iz ljubavi prema vlastitom poslu i da iza svakog osmijeha djeteta koje ga primi – stoji niz nevidljivih osmijeha onih koji su ga stvorili.
– Kuća dalmatinskog psa slavi ikonične dalmatinere i bogatu baštinu Dalmacije, ističući se autentičnošću, kulturnom vrijednošću i snažnom povezanošću s lokalnom zajednicom, s ciljem stvaranja neponovljivog i inspirativnog iskustva koje nadilazi standardne turističke atrakcije – poručuju organizatori.
Inače, osnivači Kuće dalmatinskog psa su istinski zaljubljenici u životinje, prirodu i društvo te renomirani i višekratno nagrađivani stručnjaci u području marketinga, dizajna i projekt managementa, okupljeni u kreativnu agenciju HEARTH thinking&doing.
Foto: Igor Pavlović
– Oko dvije godine traje put od kretanja u realizaciju pa do danas, a sama ideja se kuha već godinama i godinama. Zato sam danas jako ponosan jer smo napravili veliku stvar. Veliku stvar za nas, ali isto tako i veliku stvar za Šibenik, Dalmaciju i Hrvatsku. Ovo je jedna od onih ideja za koju se mnogi pitaju ‘kako je moguće da do sada nije već napravljena’, ali tako je to s velikim idejama, izgledaju jednostavno kad ih vidite, a malo tko ih se sjeti. I tu je snaga Heartha, da takve ideje stvara i, podjednako važno, da ih realizira – izjavio je Igor Mladinović, direktor agencije HEARTH.
No, kada nekome poklonite malog plišanog dalmatinera iz Šibenika, poklanjate puno više od igračke. Poklanjate priču i poruku da inkluzija nije samo riječ, već konkretno djelo koje oplemenjuje sve koje dotakne.
Kuća dalmatinskog psa nalazi se u centru Šibenika u Ulici kralja Zvonimira 42a, a radit će svakog dana. Više informacija o kući i radnom vremenu te posjetima može se naći na službenim web stranicama Kuće na www.houseofthedalmatiandog.com kao i na društvenim mrežama.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini
Poslušaj članak
Prema izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od 1. siječnja do 30. rujna 2026. godine u Hrvatskoj su zaposlene 2.888 osobe s invaliditetom. Od toga je 1.565 muškaraca i 1.323 žene.
Ovi podaci pokazuju da osobe s invaliditetom sve više sudjeluju na tržištu rada, ali njihov položaj i dalje nije jednostavan.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini.
Unatoč pozitivnim pomacima, nezaposlenost i dalje predstavlja velik problem. Krajem rujna 2026. godine u evidenciji HZZ-a nalazilo se 8.160 nezaposlenih osoba s invaliditetom. Iako je to 8,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, zabrinjava podatak da 64,8 posto nezaposlenih osoba s invaliditetom posao traži dulje od godinu dana.
Kako bi se olakšalo njihovo uključivanje na tržište rada, HZZ provodi različite mjere i programe. U prvih devet mjeseci 2026. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 2.815 osoba s invaliditetom. Najviše ih je sudjelovalo u programima obrazovanja i osposobljavanja te potporama za zapošljavanje.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirane su 734 nezaposlene osobe s invaliditetom, što pokazuje da je i na lokalnoj razini potrebno nastaviti raditi na stvaranju boljih mogućnosti za zapošljavanje.
Zapošljavanje osobama s invaliditetom ne donosi samo financijsku sigurnost, već i veću samostalnost, osjećaj pripadnosti i mogućnost aktivnog sudjelovanja u društvu. Zato je važno osigurati jednake prilike, prilagođena radna mjesta i poticati poslodavce da prepoznaju njihove sposobnosti.
Podaci pokazuju da se stanje postupno poboljšava, ali još uvijek postoji mnogo prostora za napredak. Cilj bi trebao biti društvo u kojem svaka osoba, bez obzira na invaliditet, ima stvarnu priliku za rad i zaposlenje.
Potpuno izvješće dostupno je ovdje.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim teškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja
Poslušaj članak
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom oglasio se priopćenjem povodom smrti Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru, zatraživši detaljno ispitivanje svih okolnosti događaja i odgovornosti nadležnih osoba. Istodobno upozorava na potrebu ozbiljnih promjena u sustavu zaštite mentalnog zdravlja u Hrvatskoj.
U priopćenju su izrazili sućut obitelji i prijateljima preminulog te istaknuli kako je, uz utvrđivanje neposrednih okolnosti smrti, potrebno ispitati i postupanje svih razina sustava. Posebno treba utvrditi tko je donio odluku o primjeni mjere prisile, na koji je način ona provedena, kakav je nadzor osiguran nad pacijentom te jesu li liječnici i uprava postupali u skladu s propisima i pravilima struke.
Pravobranitelj naglašava kako se mjere prisile smiju koristiti samo u iznimnim situacijama, kada postoji neposredna i ozbiljna opasnost za život ili zdravlje osobe ili drugih ljudi. Takve mjere moraju trajati što kraće, uz stalni nadzor, i nikako se ne smiju koristiti kao kazna ili zamjena za odgovarajuću zdravstvenu skrb.
U priopćenju se podsjeća i na ranija upozorenja nakon obilazaka psihijatrijskih ustanova, tijekom kojih su uočeni propusti u primjeni mjera prisile. Među njima su nedovoljno obrazložene odluke, trajanje mjera i nakon prestanka razloga za njihovu primjenu te neuredno vođenje evidencije o praćenju pacijenata. Zabilježeni su i slučajevi primjene mjera prisile prema pacijentima koji su se dobrovoljno liječili.
Pravobranitelj upozorava i na probleme na koje ukazuju zdravstveni djelatnici, poput nedostatka osoblja, izloženosti nasilju i nedovoljne edukacije za postupanje u kriznim situacijama. Iako ti problemi ne mogu opravdati neprimjereno postupanje prema pacijentima, potrebno ih je ozbiljno shvatiti jer bez dovoljno osposobljenih zaposlenika i jasnih pravila nije moguće osigurati sigurnost ni pacijenata ni osoblja.
Zbog toga se traži redovita i praktična edukacija zaposlenika o smirivanju kriznih situacija razgovorom i drugim metodama koje mogu spriječiti primjenu prisile. Psihijatrijske ustanove trebale bi imati dovoljno stručnih djelatnika u svim smjenama, jasne protokole za krizne situacije i urednu evidenciju svakog postupanja.
Pravobranitelj očekuje da nadležna tijela provedu brzu i neovisnu provjeru svih okolnosti slučaja, a od Ministarstva zdravstva zatražen je izvanredni nadzor Klinike za psihijatriju Sveti Ivan i objava njegovih rezultata, uz poštovanje zaštite osobnih podataka i interesa postupka.
U priopćenju se posebno ističe kako ovaj slučaj treba biti poticaj za ubrzanje reforme sustava zaštite mentalnog zdravlja. Potrebno je razvijati dostupniju psihološku i psihosocijalnu pomoć, krizne intervencije, mobilne timove i druge oblike podrške u zajednici kako bi osobe s mentalnim teškoćama pomoć mogle dobiti pravodobno, bez nepotrebnog upućivanja na bolničko liječenje.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim poteškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja.
U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa
Poslušaj članak
ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.
Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.
Podrška zaposlenicima i poslodavcima
Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.
Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.
U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.
Kako se uključiti
Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.
Tko su Purger i Purgerica?
SMOTRA SVEUČILIŠTA Bolji uvjeti studiranja za OSI
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
IOK Zagreb nastavio pobjednički niz u trećem kolu HLSO
-
Civilno društvoPrije 2 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Life&StylePrije 3 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 1 danStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
in MREŽAPrije 4 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 3 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 3 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Tenis u kolicimaPrije 4 danaSven Maretić osvojio titulu u parovima na turniru u Italiji