Poveži se s nama

Kultura

U Senju obilježen Dan glagoljice i glagoljaštva

Objavljeno

/

Na fotografiji senjska tiskara, ilustracija, bakropis.
Foto: Hina/Franjo Deranja

Dan glagoljice i glagoljaštva, koji se obilježava 22. veljače, prigodno je u srijedu obilježen u Gradskom muzeju u Senju

Glagoljica je pismo stvoreno za potrebe evangelizacije Slavena, a prošireno je po čitavom slavenskom prostoru, rekla je ravnateljica Gradskog muzeja Blaženka Ljubović.

Jedan od najstarijih hrvatskih glagoljskih spomenika je Senjska ploča a paleografska analiza potvrdila je da je nastala gotovo istodobno kada i glasovita Bašćanska ploča, obje na glagoljici. S obzirom na mnoge sličnosti tih dvaju spomenika hrvatske kulture, postoji mogućnost da su nastali u radionici istoga majstora.

Senjska ploča pronađena je 1964. godine prigodom obnove kule Nehaj. Nije sačuvana čitava a pronađeni fragmenti imaju, osim glagoljskih slova, također biljne ornamente.

Samo pedesetak godina nakon izuma tiskarskoga stroja u Senju se pojavila skupina ljudi koji su shvatili značenje i značaj tog izuma. Među njima je bio i Blaž Baronić, jedan od najvažnijih pojedinaca u hrvatskoj kulturnoj povijesti. Tako je 7. kolovoza 1494. godine tiskano prvo i najvrjednije izdanje Senjske tiskare – Misal, u kojem su skupljeni svi tekstovi što se koriste kod mise za cijelu liturgijsku godinu. Tiskan je na glagoljici, na hrvatsko-crkvenoslavenskom jeziku.

Pouzdano se zna da je Senjska tiskara djelovala u razdoblju od 1494. do 1508. godine i da je u tom vremenu tiskano još šest edicija sličnog ili izravno crkvenoga sadržaja i namjene.

Godine 2014. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske uvrstilo je umijeće pisanja, čitanja i tiskanja glagoljice na popis zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra.

Izvor: Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Kultura

Filmski program za djecu KinoKino otvara film ‘Moj mačak Ru’

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje crnu pozadinu s bijelim tekstom i šarenim crtama koje formiraju riječi “KINO KINO” i ispod toga piše “Filmski program za djecu”.

Projekcijom francuskog filma ‘Moj mačak Ru’ Guillaumea Maidatchevskog u subotu, 13. travnja, u kinu Metropolis zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti počinje ovogodišnji Filmski program za djecu – KinoKino

Riječ je o cjelogodišnjem filmskom programu za djecu u organizaciji Zagreb Film Festivala nastalog iz istoimenog filmskog festivala, koji se održavao od 2016. do 2022. godine s ciljem popularizacije europske kinematografije kod djece.

Uz popratne edukativne sadržaje program omogućuje poseban doživljaj odlaska u kino i utječe na stvaranje novih generacija kinopublike, pa projekcije prati analiza filma sa stručnim moderatorima diljem Hrvatske

Film otvaranja prati znatiželjnog mačića koji život počinje na pariškim krovovima, no uskoro ga udomi djevojčica Clémence i povede na odmor u idilično selo smješteno u srcu planina.

– Iako prvenstveno namijenjen djeci, film će kvalitetnom kinematografijom, glumačkim izvedbama te temama o odrastanju i slobodi zaintrigirati i odraslu publiku – ističe se u najavi.

Ostatak programa donosi izbor recentnih dugometražnih filmova za djecu iz cijelog svijeta koje će publika moći pratiti u zagrebačkim gradskim kinima (kino Metropolis, kino Kinoteka) kao i u partnerskim kinima članovima Kino mreže (Art kino Arsen i drugima). 

Filmovi glavnog programa namijenjeni su djeci uzrasta od 7 do 12 godina, dok će predškolci moći uživati u projekcijama popularnog programa Moj prvi odlazak u kino. 

Ostvarenja koja će se prikazati u Glavnom programu bit će prikazana u sklopu Zagreb Film Festivala od 4. do 10. studenoga, gdje će konkurirati za Nagradu žirija i Nagradu publike.

Izvor: Hina

Nastavi čitati

Kultura

‘Film u bolnici’ objavio publikaciju o projektu pomoći djeci i mladima

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje grupu ljudi koji sjede u redu stolica, a iza njih je plava pozadina. Na lijevoj strani slike nalazi se projektor na stativu i audio uređaj. Ljudi su različitih dobnih skupina i izgledaju kao da gledaju nešto ispred sebe. Jedan od njih je liječnik, ostalo su djeca.

Projektni tim Film u bolnici objavio je Istraživanje potreba publike sedme umjetnosti, djece i mladih u ranjivim situacijama te metoda uključivanja u zdravstvenim ustanovama, koje pokazuje važnost potpore uz pomoć filma u procesu ozdravljenja hospitalizirane djece i mladih

Publikacija Udruge Djeca susreću umjetnost, objavljena u povodu Svjetskog dana zdravlja, objedinjuje dvije faze provedbe istraživanja provedenog 2023., europsku dimenziju provedenu na razini partnerskog konzorcija (Italija, Slovenija, Španjolska, Belgija, Švedska i Hrvatska) te na razini Hrvatske. 

– Rezultati i zaključci predstavljaju vrijedan izvor informacija o potrebama publike sedme umjetnosti – djece i mladih u ranjivim situacijama, prvenstveno hospitalizirane djece i mladih kao i metoda njihovog uključivanja u zdravstvenim ustanovama – ističe se u priopćenju.

Među ostalim, pokazalo se da što je veća emocionalna uključenost i pozornost gledatelja, veći je užitak koji rezultira; da je zajedničko iskustvo gledanja, u razrednoj skupini ili povremenoj maloj grupi, privlačnije i korisnije od pojedinačnog ili obiteljskog gledanja te da su doživljaj emocija i učenje nečeg novog dva iskustva koja su značajno povezana s ukupnim zadovoljstvom, posebno kada omogućuju razmjenu ideja i mišljenja s drugima.

Detektirane su i aktivnosti kojima će obogatiti desetogodišnje iskustvo poticanja filmske pismenosti, ljubavi prema filmu kao i obogaćivanja bolničkih dana hospitaliziranoj djeci i mladima.

Među njima su povećanje offline aktivnosti na bolničkim odjelima, poticanje zajedničkog gledanja filmova te razmjene mišljenja kao i raznih radionica te kombiniranje korištenja filmske umjetnosti u zabavne i didaktičke svrhe.

Edita Bilaver, predsjednica Udruge Djeca susreću umjetnost, rekla je kako zahvaljujući prilici za provođenjem ovakvog sveobuhvatnog istraživanja ta udruga kroz program Sedmi kontinent i projekt Film u bolnici, nastavlja pružati još snažniju podršku hospitaliziranoj djeci i mladima, širiti filmsku magiju u bolnicama diljem zemlje te razvijati filmske programe i u novom desetljeću inkluzivnog rada.

Udruga je započela s provedbom projekta ‘Film u bolnici’ na odjelima zagrebačkih bolnica 2014. godine, a danas se putem filmubolnici.org provodi u više od 20 bolnica diljem Hrvatske kao dio pan-europskog projekta koji se od 2018. godine provodi u osam zemalja.

Besplatan je za sve male pacijente i omogućuje pristup biranoj bazi filmova, edukativnom i interaktivnom sadržaju, sudjelovanje na Zoom radionicama te susrete s filmskim profesionalcima, učenje i kreativne razgovore.

Izvor: Hina

Nastavi čitati

in MREŽA

UIR ZAGREBA Sedam suza za Zlatka Bočkala

Objavljeno

/

Slika prikazuje osobu koja nosi sivu jaknu i šarenu kravatu. Pozadina je nejasna i zamagljena.
Foto: UIR Zagreba

Udruga invalida rada Zagreba poziva na glazbeni koncert amaterskih pjevačkih zborova pod nazivom ’Sedam suza za Zlatka Bočkala’ pod pokroviteljstvom Grada Zagreba i Hrvatskog društva skladatelja

Poslušaj ovaj članak

Događaj će Udruga invalida rada Zagreba (UIR Zagreba) organizirati u sjećanje na pokojnog predsjednika, Zlatka Bočkala, u četvrtak, 11. travnja 2024. godine u Centru za kulturu Trešnjevka s početkom u 17 sati, a ulaz će biti besplatan za svezainteresirane građane.

Zlatko Bočkal, prof. psihologije, bio je dugogodišnji član, zatim dopredsjednik, a potom i predsjednik UIR Zagreba. Krasila ga je visoka razina strpljivosti, tolerancije, empatije i razumijevanja, a zbog ljubavi koju je gajio prema glazbi članovi, zaposlenici i volonteri UIR Zagreba svake godine u sjećanje na njega organiziraju glazbeni koncert. Ove će godine tom prigodom nastupiti nekoliko pjevačkih amaterskih sastava: Pjevački zbor UIR Zagreba, Kulturno umjetničko društvo ‘Vrapčanci’, Zavičajno društvo ‘Sinac’, Harmonikaški orkestar HGGD ‘Sloga’ Zagreb i Udruga umirovljenika općine Stupnik – Pjevačka sekcija ‘Stupnička srca’. Moderatorica događaja bit će Ana Tomašković, urednica i voditeljica emisije HRT-a ‘Normalan život’ i dugogodišnja suradnica UIR Zagreba.

– Zlatko Bočkal je svojim djelovanjem ostavio neizbrisiv trag u razvoju UIR Zagreba. Bio je osoba kojoj su se članovi, volonteri i zaposlenici obraćali s povjerenjem, a mnogi su od njega tražili savjete koje je on rado davao. Kao predsjednik neumorno je radio na poboljšanju statusa osoba s invaliditetom u društvu i poboljšanju kvalitete njihovih života i zbog toga ćemo mu uvijek biti zahvalni – izjavila je predsjednica UIR Zagreba, Nada Vorkapić.

Izvor: UIR Zagreba

Nastavi čitati

U trendu