Poveži se s nama

Kultura

U Senju obilježen Dan glagoljice i glagoljaštva

Objavljeno

/

Na fotografiji senjska tiskara, ilustracija, bakropis.
Foto: Hina/Franjo Deranja

Dan glagoljice i glagoljaštva, koji se obilježava 22. veljače, prigodno je u srijedu obilježen u Gradskom muzeju u Senju

Glagoljica je pismo stvoreno za potrebe evangelizacije Slavena, a prošireno je po čitavom slavenskom prostoru, rekla je ravnateljica Gradskog muzeja Blaženka Ljubović.

Jedan od najstarijih hrvatskih glagoljskih spomenika je Senjska ploča a paleografska analiza potvrdila je da je nastala gotovo istodobno kada i glasovita Bašćanska ploča, obje na glagoljici. S obzirom na mnoge sličnosti tih dvaju spomenika hrvatske kulture, postoji mogućnost da su nastali u radionici istoga majstora.

Senjska ploča pronađena je 1964. godine prigodom obnove kule Nehaj. Nije sačuvana čitava a pronađeni fragmenti imaju, osim glagoljskih slova, također biljne ornamente.

Samo pedesetak godina nakon izuma tiskarskoga stroja u Senju se pojavila skupina ljudi koji su shvatili značenje i značaj tog izuma. Među njima je bio i Blaž Baronić, jedan od najvažnijih pojedinaca u hrvatskoj kulturnoj povijesti. Tako je 7. kolovoza 1494. godine tiskano prvo i najvrjednije izdanje Senjske tiskare – Misal, u kojem su skupljeni svi tekstovi što se koriste kod mise za cijelu liturgijsku godinu. Tiskan je na glagoljici, na hrvatsko-crkvenoslavenskom jeziku.

Pouzdano se zna da je Senjska tiskara djelovala u razdoblju od 1494. do 1508. godine i da je u tom vremenu tiskano još šest edicija sličnog ili izravno crkvenoga sadržaja i namjene.

Godine 2014. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske uvrstilo je umijeće pisanja, čitanja i tiskanja glagoljice na popis zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra.

Izvor: Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Kultura

Tiflološki muzej u Noći muzeja – izložba, radionica i kazališna predstava

Objavljeno

/

Djeca sudjeluju u kreativnoj radionici, izrađujući modele i crtajući na crnom papiru. Oko njih su odrasli koji pomažu i nadgledaju njihov rad. U pozadini se vidi izložbeni prostor s visećim umjetničkim djelima i edukativnim instalacijama. Atmosfera je dinamična, s mnoštvom sudionika koji aktivno sudjeluju u aktivnostima.
Foto: Noć muzeja

Tiflološki muzej i ove će se godine pridružiti manifestaciji Noć muzeja, koja se održava 31. siječnja 2025., nudeći bogat i raznovrstan program prilagođen svim posjetiteljima

Poslušaj članak

U središtu zbivanja bit će izložba fotografija ‘World Unseen’, dječja radionica ‘Različitosti nas spajaju!’ te kazališna predstava ‘Ne daj se, njofra!’, koju izvodi Kazalište slijepih i slabovidnih ‘Novi život’.

Izložba ‘World Unseen’ donosi radove svjetski poznatih fotografa, Canonovih ambasadora, a nastala je u suradnji Kraljevskog nacionalnog instituta za slijepe osobe i tvrtke Canon. Cilj izložbe je približiti fotografiju osobama oštećena vida na pristupačan način, čime se dodatno naglašava inkluzivnost i važnost pristupačnosti u kulturi.

Osim izložbe, najmlađi posjetitelji moći će sudjelovati u kreativnoj i edukativnoj radionici ‘Različitosti nas spajaju!’, koja će im pružiti priliku da kroz interaktivne aktivnosti upoznaju svakodnevne izazove s kojima se osobe s invaliditetom susreću. Radionica je osmišljena tako da na zabavan način razvija empatiju i razumijevanje među djecom.

Vrhunac večeri bit će kazališna predstava ‘Ne daj se, njofra!’, koju izvodi Kazalište slijepih i slabovidnih ‘Novi život’ pod režijom Željka Duvnjaka. Ova komedija, temeljena na tekstu Milana Grgića, donosi priču o životu prosječne zagrebačke obitelji, protkanu humorom, ali i stvarnim problemima koji se javljaju zbog nesnalaženja u društvu i generacijskih razlika.

Tiflološki muzej nalazi se u Draškovićevoj ulici 80/II u Zagrebu, a program će trajati od 18 do 22 sata. Noć muzeja prilika je za sve zainteresirane da se upoznaju s jedinstvenim sadržajima ovog muzeja, koji sustavno promiče kulturnu i društvenu uključenost osoba s invaliditetom. Više informacija o programu dostupno je na službenoj web stranici muzeja.

Nastavi čitati

Kultura

U Vijeću Europe otvorena izložba mlade varaždinske umjetnice Hane Mrak

Objavljeno

/

Mlada žena stoji ispred umjetničke izložbe crno-bijelih fotografija u Vijeću Europe u Strasbourgu. Na zidu iza nje prikazane su četiri fotografije s prirodnim motivima i urbanim pejzažima. S desne strane nalazi se plakat s logotipom Vijeća Europe i natpisom "United Around Our Values" povodom 75. obljetnice organizacije. Žena nosi svijetli kaput i naočale te se smiješi prema kameri.
Foto: Varaždinske Vijesti

U reprezentativnom prostoru zgrade AGORA Vijeća Europe u Strasbourgu, u srijedu 15. siječnja 2025. otvorena je izložba fotografija autorice Hane Mrak, talentirane varaždinske mlade umjetnice

Izložbu je otvorila Catherine de Solère, predsjednica Art Cluba Vijeća Europe, a o umjetničkoj estetici Hane Mrak govorila je Vida Meić s Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Svečanom otvaranju nazočili su veleposlanik Stalnog predstavništva Republike Hrvatske pri Vijeću Europe Toma Galli, diplomati Stalnog predstavništva te brojni predstavnici međunarodne zajednice, dužnosnici i službenici Vijeća Europe i Europskog suda za ljudska prava. 

U uvodnom govoru istaknuto je kako je, uz svoju strast prema arhitekturi, Hana Mrak kroz fotografiju pronašla poseban način izražavanja koji se odlikuje suptilnošću izraza te dubokim promišljanjem i promatranjem svijeta.

U fotografijama Hane Mrak posebno se ističe socijalna dimenzija jer osjetljivo bilježi odnos čovjeka i prostora. U fotografijama urbanog i ruralnog svijeta vidljivo je bilježenje ljudske prisutnosti, ali i neprisutnosti, na suptilan, no vrlo snažan način.

– Bez obzira radi li se o urbanom ili ruralnom okruženju, motivi su u potpunosti uronjeni u sam život, a najvažnije je biti prisutan – kazala je autorica u uvodnom tekstu kataloga izložbe.

Upravo ta prisutnost, ta svijest, donosi zavidnu zrelost u njezinom stvaralaštvu, a kroz izložene fotografije nazočni su pozvani da pronađu vlastitu inspiraciju, promišljaju o životu, prostranstvima koja nas okružuju i trenutku – bilo u urbanom ili u ruralnom okruženju.

Izložba fotografija Hane Mrak je na međunarodnom natječaju AMICALE Arts Cluba Vijeća Europe izabrana između velikog broja prijavljenih, a posebnu zahvalu na potpori autorica je uputila mentorici izložbe Milici Vesović, program menadžerici Vijeća Europe.

Izložba je realizirana uz financijsku potporu Grada Varaždina, Fotokluba Čakovec i Vindije d.d. Varaždin te logističku podršku Stalnog predstavništva Republike Hrvatske pri Vijeću Europe.

Izložbu je moguće razgledati od 15. siječnja do 7. veljače 2025.

Izvor: Varaždinske Vijesti

Nastavi čitati

Kultura

Zlatni globusi za 2024. ‘Brutalistu’, ‘Emiliji Perez’, Adrien Brodyju, Demi Moore

Objavljeno

/

By

Zlatni Globusi na postolju s plavom pozadinom na kojoj su ispisani natpisi 'Golden Globes', 'CBS Paramount+' i 'The Beverly Hilton'. Globusi su ukrašeni filmskom vrpcom, simbolizirajući nagrade za filmska i televizijska ostvarenja.
Foto: Hina/EPA/Caroline Brehman

Na 82. dodjeli Zlatnih globusa kojima se nagrađuje televizijska i filmska izvrsnost najboljom filmskom dramom u 2024. proglašen je ‘Brutalist’, najboljim filmskim mjuziklom ‘Emilia Perez’, a među najboljim glumcima su Fernanda Torres, Demi Moore, Adrien Brody i drugi

Adrien Brody je osvojio Zlatni globus za ulogu u filmu ‘The Brutalist’, a Demi Moore za najbolju glumicu u mjuziklu ili komediji za glavnu ulogu u filmu ‘The Substance’, priči o glumici koja blijedi u potrazi za izvorom mladosti.

Nagradu za najbolju glumicu u filmskoj drami dobila je Fernanda Torres za ulogu u filmu ‘I’m Still Here’, dok je najbolji glumac u komediji ili mjuziklu Sebastian Stan iz ‘A Different Man’.

Najbolji sporedni glumac je Kieran Culkin iz filma ‘A Real Pain’, a najbolja sporedna glumica Zoe Saldaña iz mjuzikla ‘Emilia Pérez’.

I redatelj filma ‘The Brutalist’ Brady Corbet nagrađen je Zlatnim globusom kao najbolji u 2024., dok je najbolji animirani film ‘Tok’, najbolji neengleski film ’Emilia Pérez’, a najbolji scenarij Petera Straughana za film ‘Conclave’.

Za ‘kinematično i blagajničko’ postignuće Zlatni globus je dobio mjuzikl ‘Wicked’, za najbolju TV seriju ‘Shogun’, za najbolju komediju/glazbenu seriju ’Hacks’, a među mnogim nagrađenima su primjerice još i glumci Colin Farrell i Jodie Foster i drugi.

Domaćica dodjele bila je voditeljica Nikki Glaser, a uoči dodjele na crvenom je tepihu bila uobičajena modna revija slavnih osoba koje su blistale u crnim, zlatnim i srebrnim haljinama s povremenom crvenom ili tamnozelenom kombinacijom.

U tome se malo izdvojila zvijezda filmskog mjuzikla ‘Wicked’ Ariana Grande koja je nosila žutu Givenchyjevu haljinu sa steznikom s perlicama, za koju je rekla da je posveta cesti od žute cigle koja vodi do Oza u tom mjuziklu.

Dobitnike Zlatnih globusa odabralo je 334 novinara iz 85 zemalja, u usporedbi s otprilike oko 9000 glasača koji biraju dobitnike nagrade Oscar. Glasačko tijelo Globusa prošireno je posljednjih godina, a organizatori su pokrenuli i reforme nakon što su bili kritizirani zbog etičkih propusta i nedostatka raznolikosti.

Nastavi čitati

U trendu