Dan glagoljice i glagoljaštva, koji se obilježava 22. veljače, prigodno je u srijedu obilježen u Gradskom muzeju u Senju
Glagoljica je pismo stvoreno za potrebe evangelizacije Slavena, a prošireno je po čitavom slavenskom prostoru, rekla je ravnateljica Gradskog muzeja Blaženka Ljubović.
Jedan od najstarijih hrvatskih glagoljskih spomenika je Senjska ploča a paleografska analiza potvrdila je da je nastala gotovo istodobno kada i glasovita Bašćanska ploča, obje na glagoljici. S obzirom na mnoge sličnosti tih dvaju spomenika hrvatske kulture, postoji mogućnost da su nastali u radionici istoga majstora.
Senjska ploča pronađena je 1964. godine prigodom obnove kule Nehaj. Nije sačuvana čitava a pronađeni fragmenti imaju, osim glagoljskih slova, također biljne ornamente.
Samo pedesetak godina nakon izuma tiskarskoga stroja u Senju se pojavila skupina ljudi koji su shvatili značenje i značaj tog izuma. Među njima je bio i Blaž Baronić, jedan od najvažnijih pojedinaca u hrvatskoj kulturnoj povijesti. Tako je 7. kolovoza 1494. godine tiskano prvo i najvrjednije izdanje Senjske tiskare – Misal, u kojem su skupljeni svi tekstovi što se koriste kod mise za cijelu liturgijsku godinu. Tiskan je na glagoljici, na hrvatsko-crkvenoslavenskom jeziku.
Pouzdano se zna da je Senjska tiskara djelovala u razdoblju od 1494. do 1508. godine i da je u tom vremenu tiskano još šest edicija sličnog ili izravno crkvenoga sadržaja i namjene.
Godine 2014. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske uvrstilo je umijeće pisanja, čitanja i tiskanja glagoljice na popis zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra.
Izvor: Hina
