Poveži se s nama

Medicina

U Osijeku održan 3. Kongres palijativne skrbi

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazan muškarac koji stoji za govornicom i obraća se publici u dvorani. Publika sjedi na crvenim sjedalima, a neki od njih nose akademske halje. U pozadini se vidi gitarist koji svira gitaru. Ova slika može biti zanimljiva ili relevantna jer prikazuje akademsku ili formalnu ceremoniju, što može ukazivati na važan događaj kao što je diplomiranje ili konferencija.
Foto: Osječko-baranjska županija

Tijekom trodnevnih izlaganja na kongresu se okupilo oko 300 sudionika. Održano je 60 izlaganja, dva okrugla stola s 13 panelista te šest posterskih prezentacija

Dana 24. listopada 2024. godine, u Nadbiskupskom Vikarijatu Osijek otvoren je 3. Kongres palijativne skrbi s međunarodnim sudjelovanjem, na kojem su ugledni stručnjaci raspravljali o pružanju podrške pacijentima s teškim bolestima i njihovim obiteljima. Kongres je trajao do 26. listopada, a okupio je brojne sudionike iz različitih sektora kako bi se osigurala adekvatna skrb za potrebite pacijente.

– Izuzetno mi je drago što se ovaj važan kongres održava upravo u Osijeku. Palijativna skrb je tema koja zahtijeva široku suradnju stručnjaka različitih profila – od socijalnih radnika i duhovnika do drugih oblika podrške, i to kako za pacijente, tako i za njihove obitelji. U našoj županiji, palijativna je skrb relativno dobro razvijena. Trenutno imamo četiri mobilna palijativna tima, pet koordinatora za palijativnu skrb, te 12 stacionarnih ležaja u Općoj bolnici u Našicama. Osječko-baranjska županija, kao osnivač Doma zdravlja OBŽ, nastavit će sufinancirati programe palijativne skrbi te podupirati različite inicijative koje unapređuju sveobuhvatnu njegu pacijenata – izjavio je Mato Lukić, obnašatelj dužnosti župana Osiječko-baranjske županije.

Predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu i doktorica obiteljske medicine, Vlasta Vučevac, istaknula je značaj ovogodišnjeg kongresa, naglasivši da je prvi takav nakon 16 godina.

– Palijativna medicina je nakon ulaska Hrvatske u EU uvrštena u Zakon o zdravstvenoj zaštiti, što nam je omogućilo daljnji razvoj ovog područja. Tijekom godina prikupili smo brojne primjere dobre prakse, imamo konkretne rezultate i pokazali smo da je hrvatski model palijativne skrbi učinkovit i izvediv, ali nažalost nije raširen diljem zemlje. Proces implementacije ide presporo i provodi se samo ondje gdje su sredine bile proaktivne. Procjenjuje se da oko 46.000 osoba u Hrvatskoj treba palijativnu skrb, a dobiva je tek 10 do 15 posto njih. Ostatak, nažalost, umire u lošem fizičkom i duhovnom stanju. Kao liječnica, često se susrećem s teškim situacijama na terenu i jednostavno ne mogu ostati po strani – rekla je Vučevac.

Cilj ovogodišnjeg kongresa je prikazati sve aspekte palijativne skrbi koji uključuju psihološku podršku, dentalnu skrb, fizioterapiju, hitnu medicinsku pomoć, suradnju s institucijama socijalne skrbi, ulogu lokalne zajednice i druge segmente neophodne za pristup neizlječivim i umirućim pacijentima. Uz razmjenu iskustava i znanja, ključan cilj je donošenje konkretnih zaključaka o potrebnim promjenama radi očuvanja dostojanstva pacijenata i njihovih obitelji.

Prvi dan kongresa otvoren je najavom kongresa i pozdravnim govorima te su održana plenarna predavanja: ‘Razvoj palijativne skrbi u RH’ (Vlasta Vučevac), ‘Totalno zdravlje i totalna skrb u kontekstu palijativne skrbi’ (Marijana Braš), ‘Realitet palijativne medicine u RH’ (Veljko Đorđević) te ‘Palijativna skrb branitelja u RH’ (Kornelije Brkić).

Drugom danu kongresa, 25. listopada, nazočila je savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Tatjana Kukec iz Područnog ureda u Osijeku, a isti je bio sadržan od ukupno 39 predavanja podijeljenih na područja: ‘Palijativna skrb u primarnoj zdravstvenoj zaštititi’, ‘Multidisciplinarnost u palijativnoj skrbi’, ‘Prehrana bolesnika u palijativnoj skrbi’ i ‘Duhovnost u palijativnoj skrbi’.

Treći dan kongresa sastojao se od održanih 11 predavanja i dva okrugla stola naslova Dijete u palijativnoj skrbi i Hitna pomoć bolesnika u palijativnoj skrbi. Također, tijekom cijelog održavanja Kongresa u predvorju Vikarijata bilo je izloženo šest poster prezentacija.

Zaključno, tijekom trodnevnog kongresa, kojem je prisustvovalo oko 300 sudionika, održano je 60 izlaganja, dva okrugla stola s 13 panelista te šest posterskih prezentacija. Tematski program uključivao je sekcije o palijativnoj skrbi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, multidisciplinarnom pristupu, prehrani palijativnih pacijenata, duhovnoj podršci, kao i okrugle stolove na teme ‘Dijete u palijativnoj skrbi’ i ‘Hitna pomoć za bolesnike u palijativnoj skrbi’, te posterska priopćenja.

Medicina

Rana i integrativna rehabilitacija za pacijentice s rakom dojke

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje grupu ljudi, tj. tim ENEA programa.
Foto: KBC Rijeka

Program je prvi takve vrste u Hrvatskoj i temelji se na smjernicama europskih i američkih onkoloških centara. U sklopu njega, Klinika za tumore prilagođava se potrebama radno aktivnih pacijentica, omogućujući liječenje u popodnevnim i večernjim satima

Klinika za tumore KBC-a Rijeka i njezini partneri predstavili su program rane i integrativne rehabilitacije za pacijentice s rakom dojke. Program je otvoren za sve pacijentice koje započinju bilo koji oblik liječenja u okviru Klinike za tumore KBC-a Rijeka.

O programu su izvijestili ravnatelj KBC-a Rijeka Alen Ružić, predstojnica Klinike za tumore Ivana Mikolašević, voditeljica programa Iva Skočilić te dvoje članova multidisciplinarnog tima, Tea Schnurrer-Luke-Vrbanić i Ivica Vrdoljak.

Nositelj programa je Klinika za tumore KBC-a Rijeka, a u njegovu provedbu uključeno je više od 30 djelatnika KBC-a Rijeka. Partner programa je Udruga ‘Srce za nju’ s predsjednicom Katarinom Kukolj te suradnici udruge Mario Mlinarić, kineziolog, i kuharica Ana Ugarković.

– Uvodimo program po uzoru na svjetske klinike, posvećen rehabilitaciji onkoloških bolesnica. Ova rehabilitacija nije samo fizički oporavak, već integrativni i individualizirani program koji pacijenticama pruža podršku u cilju kvalitetnijeg i ispunjenijeg života. U ime Uprave bolnice zahvaljujem timu Klinike na trudu i čestitam na uspješno osmišljenom program – rekao je ravnatelj Alen Ružić.

Program rane i integrativne rehabilitacije namijenjen je pacijenticama s ranim rakom dojke, uključujući ih od prvog pregleda u onkološkoj ambulanti i prateći ih kroz cijeli proces liječenja sve do ponovne integracije u svakodnevni život. Program obuhvaća fizičnu, psihološku i socijalnu podršku.

Rehabilitacija započinje što ranije u procesu liječenja i usmjerena je na poboljšanje tjelesne snage i kondicije, usvajanje zdravih prehrambenih navika, upravljanje stresom i poboljšanje psihološke ravnoteže, pravovremeno prepoznavanje i liječenje nuspojava onkološkog liječenja, savjetovanje o očuvanju plodnosti za mlađe pacijentice.

Nakon prvog pregleda onkologa, pacijentice će biti upućene u novo onkološko savjetovalište za rak dojke, gdje će dobiti sve relevantne informacije i preporuke. Na temelju preporuka onkologa i procjene putem standardiziranih upitnika, pacijentice će biti upućene na dodatne specijalističke preglede. Koordinatori programa pratit će njihov napredak svaka tri mjeseca ili češće prema potrebi. Svaka pacijentica dobit će i priručnik s praktičnim savjetima.

Edukativne radionice o prehrani vodit će klinički nutricionisti KBC-a Rijeka u suradnji s Anom Ugarković. Teme će uključivati osnovne prehrambene preporuke tijekom liječenja, mikronutrijente i dodatke prehrani.

Tjelesna aktivnost ključni je segment programa, a fizijatar će odrediti prikladnu razinu aktivnosti za svaku pacijenticu. Program vježbanja vodit će Mario Mlinarić, naglašavajući sigurnost i dobrobiti tjelesne aktivnosti tijekom i nakon liječenja.

U tijeku je izrada mobilne aplikacije koja će pacijenticama olakšati praćenje programa i pružati dodatnu podršku kroz cijeli proces rehabilitacije.

Program je prvi takve vrste u Hrvatskoj i temelji se na smjernicama europskih i američkih onkoloških centara. U sklopu njega, Klinika za tumore prilagođava se potrebama radno aktivnih pacijentica, omogućujući liječenje u popodnevnim i večernjim satima.

Kao dodatnu podršku, brojne lokalne frizerske i kozmetičke usluge omogućit će pacijenticama poboljšanje kvalitete života. Udruga ‘Srce za nju’ poziva i druge poslovne subjekte na uključivanje.

Program rane i integrativne rehabilitacije nazvan je ENEA, prema starom nazivu rijeke Rječine (OENEUS), simbolizirajući otpornost i borbu, slično kao mitološki junak Eneja koji je nakon pada Troje započeo novo poglavlje života.

Sve informacije o programu dostupne su na Klinici za tumore KBC-a Rijeka te putem Udruge ‘Srce za nju’, svakim radnim danom od 18 do 20 sati na broj 095/391-2242.

Nastavi čitati

Medicina

Rezultati prvog nacionalnog istraživanja o boli

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje osobu koja sjedi na stolici ispred radnog stola s računalom. Osoba drži ruke na donjem dijelu leđa, što sugerira da osjeća bol ili nelagodu u tom području. Na stolu se nalaze naočale, tipkovnica i šalica. Fotografija je zanimljiva jer prikazuje problem s kojim se mnogi ljudi suočavaju tijekom rada u sjedećem položaju, a to je bol u leđima uzrokovana dugotrajnim sjedenjem.
Foto: Pixabay

Cilj istraživanja bio je ispitati iskustva građana s različitim vrstama boli, načine liječenja te utjecaj boli na svakodnevni život

Poslušaj članak

Više od polovice građana Hrvatske (51 posto) osjeća bol na tjednoj razini, dok se 18 posto suočava s njom svakodnevno. Bol ometa njihove svakodnevne aktivnosti, od brige o obitelji do profesionalnih obveza i važnih životnih događaja. Najpogođenija skupina su osobe u dobi od 51 do 60 godina.

Ovi podaci dolaze iz istraživanja Indeks boli u Hrvatskoj, koje je u listopadu 2024. provela agencija Ipsos za farmaceutsku kompaniju Krka-Farma, u suradnji s Hrvatskim društvom za liječenje boli.

Cilj istraživanja bio je ispitati iskustva građana s različitim vrstama boli, načine liječenja te utjecaj boli na svakodnevni život.

Bol u leđima najćešća, a glavobolja pogađa šest od deset ispitanika.

U proteklih godinu dana bol u leđima iskusilo je 74 posto ispitanika, dok je 60 posto patilo od glavobolje, a 40 posto od mišićne boli. Bol u zglobovima i grlobolja su manje prisutne, dok više od četvrtine žena prijavljuje bol vezanu uz menstruaciju. Kao najćešće vrste boli, ispitanici ističu bol u leđima (40 posto), glavobolju (22 posto) i bol u zglobovima (8 posto).

U većini slučajeva bol traje nekoliko sati, no kod kroničnih bolova (duljih od tri mjeseca) najčėšće su pogođeni zglobovi i ekstremiteti.

Istraživanje je pokazalo da bol ima snažan utjecaj na kvalitetu života. 92 posto ispitanika tvrdi da ih bol ometa u svakodnevnim aktivnostima. 43 posto osjeća umjeren utjecaj boli, dok je za gotovo petinu on izrazito snažan. 92 posto smatra da bol negativno utječe na raspoloženje i društvene aktivnosti. 88 posto kaže da bol smanjuje sreću i uživanje u životu, a četvrtina ispitanika osjeća taj negativan utjecaj na tjednoj razini.

72 posto navodi da bol pogoršava mentalno zdravlje, povećava razdražljivost (47 posto) i uzrokuje stres (31 posto). Kod 15 posto ispitanika bol dovodi do anksioznosti, a kod 10 posto do depresije.

64 posto ispitanika propustilo je važne životne događaje zbog boli. 41posto nije moglo brinuti o obitelji. Više od petine ispitanika tjedno nije u mogućnosti raditi zbog boli. Samo 18 posto tvrdi da bol nikada ne ometa njihove profesionalne obveze.

Također, 85 posto ispitanika osjeća bol povezanu s korištenjem tehnologije, pri čemu trećina tu bol osjeća na tjednoj razini.

Istraživanje je komentirao Ivan Radoš, specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja te predsjednik Hrvatskog društva za liječenje boli.

– Kronična bol nije samo fizički problem, već i značajan teret za mentalno zdravlje, radnu produktivnost i obiteljski život. Zabrinjavajuće je da samo mali broj pacijenata traži stručnu pomoć. Nepotrebno trpe bol, a neodgovarajuće liječenje može dovesti do neuropatske boli, koju je puno teže tretirati. Ključno je podići svijest o važnosti liječenja boli kako bi se ljudi prestali miriti s patnjom – kazao je Radoš.

Projekt Bez pauze, u okviru kojeg je provedeno ovo istraživanje, ima za cilj podizanje svijesti o boli i pružanje podrške oboljelima.

– Indeks boli u Hrvatskoj pokazuje da bol značajno narušava kvalitetu života. Kroz projekt Bez pauze želimo potaknuti ljude da ne dopuštaju boli da im diktira tempo života. Naša inicijativa na Facebooku i Instagramu pruža stručne savjete, inspirativne priče i podršku osobama koje se suočavaju s boli – rekla je Lovorka Tonsa Ljuba, voditeljica terapeutskog područja u Krka-Farmi.

Više informacija o istraživanju, analize i savjete o nošenju s boli doznajte  ovdje.

Nastavi čitati

Medicina

Crijevne bakterije mogu uzrokovati promjene raspoloženja, čak i depresiju

Objavljeno

/

Foto: Pixabay

Tim znanstvenika u Sjedinjenim Državama otkrio je ‘vjerojatnu uzročnu vezu’ između bakterije koja se nalazi u ljudskim crijevima i pojave depresije, piše agencija dpa

Istraživanje koje je proveo tim sa Sveučilišta Harvard i Opće bolnice Massachusetts ukazuje na ‘molekularne mehanizme u podlozi’ koji povezuju crijevne bakterije Morganella morganii i veliki depresivni poremećaj.

Objavljeni u stručnom časopisu Journal of the American Chemical Society, nalazi su uslijedili nakon objave istraživanja posljednjih godina koja sugeriraju samo statističke korelacije između crijevnih bakterija i ljudskih fenotipova.

Istraživači su otkrili da kemijski dietanolamin ili DEA, sastojak nekih deterdženata, ponekad zauzima mjesto šećernog alkohola u molekuli koju bakterije stvaraju u crijevima, zauzvrat izazivajući imunološki odgovor koji dovodi do oslobađanja upalnih proteina – citokina.

– Postoji priča koja povezuje crijevni mikrobiom s depresijom, a ova studija ide korak dalje, prema stvarnom razumijevanju molekularnih mehanizama koji stoje iza te veze – rekao je Jon Clardy s Harvarda, koji je sugerirao da bi rezultati mogli depresiju, ili barem neke slučajeve depresije, klasificirati kao autoupalne ili autoimune bolesti i liječiti ih u skladu s tim.

Istraživači uključeni u rad u prošlosti su otkrili da je određena crijevna bakterija povezana ne samo s crijevnim stanjima poput Crohnove bolesti, već i s autoimunim stanjima poput lupusa.

Nastavi čitati

U trendu