EU kutak
U Europskom parlamentu uručena Nagrada Saharov za 2025.
Predsjednica Metsola uručila je Nagradu Saharov za 2025. predstavnicima dvoje novinara, zatočenih u Bjelorusiji i Gruziji, na svečanosti održanoj u utorak u Strasbourgu
Tijekom godina Nagrada Saharov je, među ostalim, dodijeljena novinarima, medijskim kućama i organizacijama za slobodu medija, kao što su popularne novine Oslobođenje, koje su promicale multietničku viziju Bosne i Hercegovine (1993.), alžirskoj novinarki i spisateljici Salimi Ghezali (1997.), Udruženju bjeloruskih novinara (2004.) i nevladinoj organizaciji Reporteri bez granica (2005.). Parlament pokazuje nepokolebljivu potporu istraživačkom novinarstvu i dodjelom godišnje Nagrade Daphne Caruana Galizia, nazvane po malteškoj novinarki ubijenoj 2017.
– Ponosna sam što se ovogodišnja Nagrada Saharov dodjeljuje novinarima Andrzeju Poczobutu i Mziji Amaglobeli kao priznanje za njihovu hrabru borbu za slobodu izražavanja i demokratsku budućnost Bjelorusije i Gruzije. Parlament izražava solidarnost s Mziom i Andrzejem i poziva na njihovo trenutačno puštanje iz zatvora jer govoriti istinu vlastima nikada ne smije biti zločin – rekla je na svečanosti dodjele Nagrade Saharov za slobodu mišljenja za 2025., održanoj u utorak, 16. prosinca u Strasbourgu, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.
Andrzej Poczobut, novinar zatočen u Bjelorusiji
Novinara, esejista, blogera i pripadnika poljske manjine u Bjelorusiji Andrzeja Poczobuta predstavljala je njegova kći Jana Poczobut.
– Velika je čast biti ovdje danas i preuzeti nagradu u ime mojeg oca. (…) Već gotovo pet godina moja obitelj živi u tišini i nesigurnosti, bez voljene osobe. Danas želim izraziti najdublju zahvalnost Europskom parlamentu što ga nije zaboravio – kao ni sve obitelji koje žive s istim neodgovorenim pitanjima – poručila je zastupnicima.
Osvrnula se i na slučaj Mikalaja Statkeviča, istaknutog pripadnika bjeloruske oporbe koji je nestao u rujnu 2025.
– Kada izgovorimo (njihova) imena naglas, oni prestaju biti statistički podaci i opet postaju stvarne osobe. I zato je vaša pozornost, pozornost Europskog parlamenta, toliko važna. Ona štiti ljudsko dostojanstvo kad ga svim silama nastoje uništiti – poručila je.
Zastupnici su usvojili nekoliko rezolucija u kojima su osudili represiju u Bjelorusiji, zatražili puštanje političkih zatvorenika (procjene govore o njih više od 1200), osudili upletenost predsjednika Lukašenka u ruski rat u Ukrajini, pozvali na strože sankcije i zatražili potporu za bjeloruske demokratske snage, neovisne medije i branitelje ljudskih prava. Parlament snažno podupire demokratsku oporbu u Bjelorusiji, kojoj je dodijelio Nagradu Saharov za slobodu mišljenja za 2020. U ožujku 2023. donio je i rezoluciju o slučaju Andrzeja Poczobuta.
Mzia Amaglobeli, novinarka zatočena u Gruziji
U ime gruzijske novinarke, suosnivačice i direktorice neovisnih medijskih kuća Batumelebi i Netgazeti, Mzije Amaglobeli, nagradu je preuzela njezina suradnica, novinarka Irma Dimitradze, koja također piše za Batumelebi. Pročitala je pismo koje je Mzia Amaglobeli uputila europskim zastupnicima.
– Prihvaćam (ovu nagradu) u ime svojih kolega, novinara koji se sada bore u Gruziji kako bi spasili novinarstvo kao takvo. Neumorno rade kako bi osigurali da čujete glas otpora gruzijskih građana, da istina ne bude ušutkana.
– Ovaj režim je nemilosrdan (…). Njime se uništava slobodno novinarstvo, ukidaju oporbene političke stranke i uhićuju njihovi čelnici, doslovno razbijaju nevladine organizacije, a osobe koje u njima rade označavaju kao ‘strani agenti’ (…). Ipak, režim nije uspio ušutkati prosvjede. Možda je to razlog zbog kojeg su izjave Europske unije za potporu gruzijskom narodu bile snažnije i preciznije nego ikad prije. Za to sam duboko zahvalna – napisala je Mzia Amaglobeli govoreći o vlastima u svojoj domovini.
– Sudbina naše borbe ne ovisi samo o nama, jer naša borba nije samo o nama. (…) Borite se s nama i za nas. Borite se kao što biste se borili za slobodu svojih zemalja. Iskoristite svaki mehanizam koji vam je na raspolaganju i učinite to prije nego što bude prekasno – zaključila je svoje pismo nakon što je spomenula težnje gruzijskog naroda prema članstvu u EU-u.
Što se tiče Gruzije, koja je od 2023. kandidatkinja za članstvo u EU-u, zastupnici su snažno osudili znatno nazadovanje demokracije u toj zemlji te represivne zakone (kao što je zakon o tzv. stranim agentima), napade na slobodu medija i gušenje mirnih prosvjeda. Također su zatražili ponavljanje izbora iz listopada 2024., na kojima je pobjedu proglasila vladajuća stranka Gruzijski san. Usto su osudili ruski utjecaj na Gruziju i zatražili puštanje pritvorenika. Zastupnici se ipak zalažu za to da se Gruziji ne ukine mogućnost članstva u EU-u, pod uvjetom da provede reforme i poštuje vladavinu prava, te traže da se odgovornima za nasilje nametnu osobne sankcije. U lipnju 2025. donijeli su i rezoluciju o slobodi medija u Gruziji i slučaju Mzije Amaglobeli.
Nagrada Saharov za slobodu mišljenja, nazvana po sovjetskom fizičaru i političkom disidentu Andreju Saharovu, najviše je priznanje EU-a u području ljudskih prava. Parlament je od 1988. dodjeljuje pojedincima, grupama i organizacijama za njihov rad na obrani ljudskih prava, slobode izražavanja i demokratskih vrijednosti. Nagrada uključuje i novčani iznos od 50.000 eura.
Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada
Trogodišnji Erasmus+ projekt Green ASC VET (Metautism) predstavit će 29. rujna 2026., od 10:00 do 12:00 sati, u Europskom parlamentu u Bruxellesu svoje rezultate. Prijave i online praćenje: stranica događanja (Autism Europe) – konferencija se prenosi i uživo putem interneta.
Projekt Green ASC VET usmjeren je na unapređenje strukovnog obrazovanja i profesionalne orijentacije osoba iz spektra autizma kroz primjenu inovativnih tehnologija i inkluzivnih metoda učenja. Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada.
Posebna vrijednost projekta leži u aktivnom uključivanju autističnih osoba u razvoj, testiranje i evaluaciju projektnih rezultata, čime su razvijena rješenja koja odgovaraju stvarnim potrebama korisnika. Svi alati i programi razvijeni su prema načelima Univerzalnog dizajna učenja, zbog čega su primjenjivi i u obrazovanju neurotipičnih osoba.
Green ASC VET nije samo projekt o tehnologiji. On pokazuje kako suradnja obrazovnih institucija, stručnjaka, poslodavaca i autističnih osoba može rezultirati konkretnim alatima koji povećavaju mogućnosti učenja, profesionalnog razvoja i zapošljavanja.
– Projekt Green ASC VET pokazao je kako se primjenom suvremenih tehnologija, inovativnih metoda učenja i izravnim uključivanjem autističnih osoba mogu stvoriti kvalitetniji putevi prema obrazovanju i zapošljavanju – izjavio je Željko Habek, koordinator projekta Green ASC VET
Green ASC VET (Metautism) je Erasmus+ KA220-VET projekt (2023.–2026.) koji razvija rješenja utemeljena na produženoj i virtualnoj stvarnosti te 360° videu za podršku strukovnom obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s autizmom. Projekt provodi međunarodni konzorcij partnera sastavljen od 7 partnerskih organizacija: Autism Europe (BE), FPDA (PT), Virsabi (DK), Learn Virtual Europe (HU), Innoversa Factory (DE) i Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod a koordinira ga Udruga za cjeloživotno strukovno obrazovanje STRUKA iz Slavonskog Broda.
REZULTATI PROJEKTA
• Programi osposobljavanja nastavnika, trenera i mentora – za rad s autističnim osobama u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.
• Komunikacijski VR simulator – za vježbanje razgovora za posao i komunikacije u radnom okruženju.
• Uvid u zanimanja kroz video 360° – u inačicama za VR naočale i za ravne ekrane, kao pomoć pri odabiru zanimanja.
• Integrirani sustav treninga na simulatorima vještina – s prijenosom stečenih vještina u stvarne radne uvjete.
• Kampanja ‘Uključi me, ja to mogu’ – kontinuirana komunikacijska aktivnost usmjerena na poslodavce i širu javnost.
Više informacija na poveznici: metautism.eu.
Što će se dogoditi sa socijalnim politikama unutar Europske unije ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor
EU parlamentarci Romana Jerković (SDP, S&D), Karlo Ressler (HDZ, EPP) te Gordan Bosanac (Možemo, Zeleni / ESS) koncem prošlog tjedna održali su konferenciju za novinare na kojoj su, uz sve ostalo, govorili o izazovima s kojima se danas suočava Europska unija: od geopolitičkih tenzija i sigurnosih mehanizama Starog kontinenta, do migrantske krize i alarmantnih klimatskih promjena.
No za našu je čitateljsku publiku, dakako, najinteresantnije bilo pitanje tzv. socijalne Europe, dakle što će se dogoditi sa socijalnim politikama ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor.
Novinari In Portala postavili su ista pitanja za svo troje europarlamentaraca: što je u ova politički i ekonomski napetim vremenima s položajem i pravima Europljana s invaliditetom, a u EU riječ je o populaciji koja broji više od 80 milijuna ljudi? Gdje je zapelo s realizacijom Strategije za izjednačavanje prava osoba s invaliditetom? Zar su Europljani s invaliditetom najednom postali ‘manje važna tema’, ona tema kojom se političari i donositelji odluka bave tek kad se riješe ‘strateški ključna pitanja’?
– Osobe s invaliditetom svakako su relevanta tema ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europskoj unijji jer je riječ o ogromnom broju ljudi, tim većim ako se pribroje i članovi njihovih obitelji – rekao je Karlo Ressler.
– Na razini EU pokušavamo u suradnji s različitim udrugama i Europskom komisijom stvoriti neke zajedničke europske standarde za zaštitu prava osoba s invaliditetom, primjer tome su uz ostalo i europske parking kartice, no valja priznati da se ipak većina inicijativa odvija na razini zemalja članica.
U Europskom parlamentu djeluje jedna posebna, nadstranačka skupina koja je zadužena upravo za osobe s invaliditetom i za sva konkretna pitanja vezana za njihova prava. Jer to nije samo pitanje jedne države, nego sve politike unutar zemalja članica EU ozbiljno trebaju uzeti u obzir potrebe osoba s invaliditetom – zaključio je Ressler.
Romana Jerković također je pohvalila nadstranačku inicijativu unutar Europskog parlamenta, koja je vrlo aktivna i glasno upozorava na probleme s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom. No i Jerković priznaje da u odnosu na teme o obrani, sigurnosti, hrani i gospodarstvu pittanja poput položaja i prava Europljana s invaliditetom nekako gube na važnosti.
– Osobno sam vrlo aktivna u području zaštite i unapređenja prava osoba s invliditetom i uskoro ću u Europskom parlamentu organizirati konferenciju na temu osoba s vida, odnosno slijepim i slabovidnim – rekla je Jerković.
– Donijeli smo EU Strategiju o izjednačavanju mogućnosti osoba s invaliditetom, koja je odličan instrument, ali bez političke volje i bez popratnog financijranja teško je napraviti velike pomake. Bez političke volje i popratnog financiranja ta je Strategija tek skup lijepih riječi. Na kraju, što je kolega Ressler rekao, sve se svede na to da li postoji sluh na nacionalnoj razini ili ne. Dakle, možemo puno više učiniti – kategorična je Jerković.
Gordan Bosanac priznao je kako teme vezane za osobe s invaliditetom nisu bile prioritetne u njegovu političkom djelovanju, no svejedno kaže kako ga veseli činjenica da su ‘osobe s invaliditetom na vrhu strateških agendi Europske komisije’. Kad se govori o osobama s invaliditetom, rekao je Bosanac, u Europskom parlamentu ne postoje stranačke ili ideološke podjele, po tom pitanju postoji čvrst konsenzus.
Osobe s invaliditetom imaju prilično izraženije potrebe za električnom energijom od ostalih građana Europske unije
Poslušaj članak
Energetsko siromaštvo pogađa sve više kućanstava diljem zemalja Europske unije, a prema posljednjim istraživanjima taj fenomen nerazmjerno utječe na osobe s invaliditetom. Brojni su razlozi koji vode tom nerazmjeru i nisu isključivo financijske prirode.
Osobe s invaliditetom, naime, imaju prilično izraženije potrebe za električnom energijom zbog korištenja medicinske opreme i pomoćnih uređaja, a usto koriste više energije i za grijanje ili hlađenje prostora u kojima žive. Ovo potonje posebno se odnosi na ljude s tjelesnim oštećenjima.
Kako bi usporila rastući trend energetskog siromaštva, Europska mreža za neovisno življenje (ENIL), zajedno s partnerima projekta ASSERT, pokrenula je platformu za online učenje namijenjenu stručnjacima koji rade s kućanstvima pogođenim energetskim siromaštvom.
Platforma ASSERT osmišljena je ponajprije za organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom, socijalne radnike, energetske savjetnike, zdravstvene djelatnike i druge stručnjake koji trebaju dodatna znanja i vještine za borbu protiv energetskog siromaštva.
Uz sve ostalo, na ovoj platformi osobe s invaliditetom mogu doći do praktičnih savjeta i podrške kako izbjeći energetsko siromaštvo te kako učinkovitije upravljati računima za energiju i energetskim sustavom.
Detaljnije informacije dostupne su na stranici assert.aisforacademy.eu. Registracija je besplatna i otvorena za sve organizacije i stručnjake zainteresirane za jačanje sposobnosti osoba s invaliditetom za efikasniju borbu protiv energetskog siromaštva.
ASSERT je relativno mlad europski projekt, financiran iz LIFE programa, koji unazad godinu i pol dana nastoji osigurati da osobe s invaliditetom ne budu zaostale u europskoj tranziciji za čistu energiju. Projekt je etabliran u pet zemalja Europske unije – Cipru, Francuskoj, Grčkoj, Italiji i Španjolskoj – i okuplja veliki broj stručnjaka iz različitih područja, od invaliditeta do energetske učinkovitosti.
Tko su Purger i Purgerica?
PRAVOBRANITELJICA Nasilje nad ženama nije privatna stvar
SOIH predstavio „Inkluzivni forum”
Održana radionica projekta „Ostani zdrav“ udruge Don Kihot
-
in MREŽAPrije 5 danaINKLUZIVNI KVIZ Sve što (ne) znate o pravima OSI
-
VijestiPrije 6 danaSVETI IVAN ZELINA Što sve nudi projekt ‘Inkluzivna kulturama’
-
In MetropolaPrije 10 satiDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
KulturaPrije 4 danaTIFLOLOŠKI MUZEJ Taktilna izložba slikarice Lili Gluić
-
In MetropolaPrije 1 danSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Put putujemPrije 6 danaSlaven Škrobot u kolicima je obišao više od 40 država
-
VijestiPrije 5 danaTJEDAN MOBILNOSTI Pet minuta Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 1 danURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti