EU kutak
U Europskom parlamentu uručena Nagrada Saharov za 2025.
Predsjednica Metsola uručila je Nagradu Saharov za 2025. predstavnicima dvoje novinara, zatočenih u Bjelorusiji i Gruziji, na svečanosti održanoj u utorak u Strasbourgu
Tijekom godina Nagrada Saharov je, među ostalim, dodijeljena novinarima, medijskim kućama i organizacijama za slobodu medija, kao što su popularne novine Oslobođenje, koje su promicale multietničku viziju Bosne i Hercegovine (1993.), alžirskoj novinarki i spisateljici Salimi Ghezali (1997.), Udruženju bjeloruskih novinara (2004.) i nevladinoj organizaciji Reporteri bez granica (2005.). Parlament pokazuje nepokolebljivu potporu istraživačkom novinarstvu i dodjelom godišnje Nagrade Daphne Caruana Galizia, nazvane po malteškoj novinarki ubijenoj 2017.
– Ponosna sam što se ovogodišnja Nagrada Saharov dodjeljuje novinarima Andrzeju Poczobutu i Mziji Amaglobeli kao priznanje za njihovu hrabru borbu za slobodu izražavanja i demokratsku budućnost Bjelorusije i Gruzije. Parlament izražava solidarnost s Mziom i Andrzejem i poziva na njihovo trenutačno puštanje iz zatvora jer govoriti istinu vlastima nikada ne smije biti zločin – rekla je na svečanosti dodjele Nagrade Saharov za slobodu mišljenja za 2025., održanoj u utorak, 16. prosinca u Strasbourgu, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.
Andrzej Poczobut, novinar zatočen u Bjelorusiji
Novinara, esejista, blogera i pripadnika poljske manjine u Bjelorusiji Andrzeja Poczobuta predstavljala je njegova kći Jana Poczobut.
– Velika je čast biti ovdje danas i preuzeti nagradu u ime mojeg oca. (…) Već gotovo pet godina moja obitelj živi u tišini i nesigurnosti, bez voljene osobe. Danas želim izraziti najdublju zahvalnost Europskom parlamentu što ga nije zaboravio – kao ni sve obitelji koje žive s istim neodgovorenim pitanjima – poručila je zastupnicima.
Osvrnula se i na slučaj Mikalaja Statkeviča, istaknutog pripadnika bjeloruske oporbe koji je nestao u rujnu 2025.
– Kada izgovorimo (njihova) imena naglas, oni prestaju biti statistički podaci i opet postaju stvarne osobe. I zato je vaša pozornost, pozornost Europskog parlamenta, toliko važna. Ona štiti ljudsko dostojanstvo kad ga svim silama nastoje uništiti – poručila je.
Zastupnici su usvojili nekoliko rezolucija u kojima su osudili represiju u Bjelorusiji, zatražili puštanje političkih zatvorenika (procjene govore o njih više od 1200), osudili upletenost predsjednika Lukašenka u ruski rat u Ukrajini, pozvali na strože sankcije i zatražili potporu za bjeloruske demokratske snage, neovisne medije i branitelje ljudskih prava. Parlament snažno podupire demokratsku oporbu u Bjelorusiji, kojoj je dodijelio Nagradu Saharov za slobodu mišljenja za 2020. U ožujku 2023. donio je i rezoluciju o slučaju Andrzeja Poczobuta.
Mzia Amaglobeli, novinarka zatočena u Gruziji
U ime gruzijske novinarke, suosnivačice i direktorice neovisnih medijskih kuća Batumelebi i Netgazeti, Mzije Amaglobeli, nagradu je preuzela njezina suradnica, novinarka Irma Dimitradze, koja također piše za Batumelebi. Pročitala je pismo koje je Mzia Amaglobeli uputila europskim zastupnicima.
– Prihvaćam (ovu nagradu) u ime svojih kolega, novinara koji se sada bore u Gruziji kako bi spasili novinarstvo kao takvo. Neumorno rade kako bi osigurali da čujete glas otpora gruzijskih građana, da istina ne bude ušutkana.
– Ovaj režim je nemilosrdan (…). Njime se uništava slobodno novinarstvo, ukidaju oporbene političke stranke i uhićuju njihovi čelnici, doslovno razbijaju nevladine organizacije, a osobe koje u njima rade označavaju kao ‘strani agenti’ (…). Ipak, režim nije uspio ušutkati prosvjede. Možda je to razlog zbog kojeg su izjave Europske unije za potporu gruzijskom narodu bile snažnije i preciznije nego ikad prije. Za to sam duboko zahvalna – napisala je Mzia Amaglobeli govoreći o vlastima u svojoj domovini.
– Sudbina naše borbe ne ovisi samo o nama, jer naša borba nije samo o nama. (…) Borite se s nama i za nas. Borite se kao što biste se borili za slobodu svojih zemalja. Iskoristite svaki mehanizam koji vam je na raspolaganju i učinite to prije nego što bude prekasno – zaključila je svoje pismo nakon što je spomenula težnje gruzijskog naroda prema članstvu u EU-u.
Što se tiče Gruzije, koja je od 2023. kandidatkinja za članstvo u EU-u, zastupnici su snažno osudili znatno nazadovanje demokracije u toj zemlji te represivne zakone (kao što je zakon o tzv. stranim agentima), napade na slobodu medija i gušenje mirnih prosvjeda. Također su zatražili ponavljanje izbora iz listopada 2024., na kojima je pobjedu proglasila vladajuća stranka Gruzijski san. Usto su osudili ruski utjecaj na Gruziju i zatražili puštanje pritvorenika. Zastupnici se ipak zalažu za to da se Gruziji ne ukine mogućnost članstva u EU-u, pod uvjetom da provede reforme i poštuje vladavinu prava, te traže da se odgovornima za nasilje nametnu osobne sankcije. U lipnju 2025. donijeli su i rezoluciju o slobodi medija u Gruziji i slučaju Mzije Amaglobeli.
Nagrada Saharov za slobodu mišljenja, nazvana po sovjetskom fizičaru i političkom disidentu Andreju Saharovu, najviše je priznanje EU-a u području ljudskih prava. Parlament je od 1988. dodjeljuje pojedincima, grupama i organizacijama za njihov rad na obrani ljudskih prava, slobode izražavanja i demokratskih vrijednosti. Nagrada uključuje i novčani iznos od 50.000 eura.
Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
Ključno je poboljšati prekogranični pristup asistivnoj tehnologiji, te omogućiti slobodno kretanje osobama s invaliditetom koje je koriste
Poslušaj članak
Većina osoba s invaliditetom danas je ovisna o nekoj vrsti asistivne tehnologije. Međutim, ako ste građanin zemlje koja je članica Europske unije, ipak ćete imati određene probleme pri nabavi prijeko potrebnih asistivnih pomagala. Zvuči nevjerojatno, ali zaista je tako.
Potvrdila je to i analiza Europskog forma za osobe s invaliditetom objavljena 22. listopada. Kako se navodi, osobe s invaliditetom suočavaju se s nedostupnošću pomagala iz nekoliko razloga.
Jedan od razloga zašto je tako leži u tome što unutar Europske unije postoje zatvoreni popisi dostupne asistivne tehnologije, ali asistivna tehnologija s popisa nije od koristi svim osobama koje ju trebaju. Drugim riječima, izdani popisi se ne prilagođavaju i ne nude rješenje za pomoć kod svake dijagnoze, odnosno vrste invaliditeta.
Isto tako, Europska unija ne pomaže pri financiranju asistivnih tehnologija koje su nekima jedini način za funkcioniranje u svakodnevici, pa si ljudi slabijeg imovinskog stanja nisu u mogućnosti osigurati potrebno pomagalo. To kod osoba s invaliditetom može dovesti do rizika od isključenosti.
Osim toga, dodatni problem predstavlja i nedostatak stručnog kadra koji bi korisnike educirao o načinu korištenja određene asistivne tehnologije, dok također kronično nedostaje i kadra koji bi osobama s invaliditetom bio na usluzi pri korištenju te tehnologije i servisiranju iste ako za tim bude potrebe.
Kako bi se dobavljačima asistivne tehnologije isplatila nabavka istih, potrebno je prijeći na nova asistivna rješenja. To uključuje tehnologiju temeljenu na pretplati, troškove povezanih uređaja i ažuriranja, ali i bolju tehničku podršku.
Zbog različitih pravila, različitog popisa asistivne tehnologije i drugačije razine financiranja iste, dobavljači iz pojedinih zemalja ne nabavljaju noviju asistivnu tehnologiju što osobama s invaliditetom iz pojedinih zemalja onemogućuje pristup asistivnoj tehnologiji koja bi im uvelike mogla podići kvalitetu života.
Zato ljudi iz određenih zemalja moraju putovati u druge zemlje kako bi nabavili asistivnu tehnologiju koja im je potrebna.
Kako bi svaka osoba s invaliditetom na području Europske unije dobila odgovarajuću asisitivnu tehnologiju koja bi joj olakšala život, u analizi Europskog foruma istaknute su određene stavke pomoću kojih bi se mogla olakšati dostupnost asistivne tehnologije svima kojima je potrebna.
Pa tako, između ostalog, u preporukama stoji kako je potrebno osigurati da sustavi financiranja podržavaju širi spektar asistivne tehnologije, kako bi asistivnu tehnologiju mogli dobiti svi, uključujući i korisnike iz manjih zemalja, jamčeći da će dobiti visoko kvalitetne, specijalizirane proizvode.
Isto tako, potrebno je prilagoditi pravila potrebama korisnika asistivne tehnologije što uključuje bolji pristup financiranju, podršci i načinima žalbe.
Između ostalog, potrebno je i povećati broj stručnjaka koji mogu podržati korisnike, odnosno pomoći im pri savladavanju korištenja asistivne tehnologije i pružiti im tehnološku podršku.
Nadalje, bitno je uskladiti zahtjeve za informacijama za pomoćna rješenja među državama članicama i osigurati međusobno priznavanje tamo gdje postoje ekvivalentne procjene.
Kao jedna od ključnih stvari nameće se i poboljšanje prekograničnog pristupa asistivnoj tehnologiji, te omogućavanje slobodnog kretanja osobama s invaliditetom koje je koriste.
Jedino na ovaj način može se osigurati da svaka osoba u Europskoj uniji dobije adekvatnu asistivnu tehnologiju.
U Dublinu je održana konferencija na temu „Asistivna tehnologija i pristupačna digitalna tehnologija – Osnaživanje sudjelovanja“ na kojoj su predstavnici država članica i civilnog društva govorili o pristupačnijoj asistivnoj tehnologiji za sve s područja Europske unije.
Zaključeno je da digitalna i asistivna tehnologija značajno povećavaju neovisnost, sudjelovanje, zdravlje i opću dobrobit osoba s invaliditetom. Pristup odgovarajućoj digitalnoj i asistivnoj tehnologiji ključan je za ostvarenje prava navedenih u Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, uključujući obrazovanje, zapošljavanje, samostalan život i sudjelovanje u zajednici.
Gotovo dvije od pet osoba s invaliditetom u Hrvatskoj bile su u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Veći udio zabilježile su samo Litva, Latvija i Bugarska
Poslušaj članak
U Hrvatskoj je 2025. riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo izloženo 39,8 posto osoba s invaliditetom u dobi od 16 i više godina. Među osobama bez invaliditeta iste dobi taj je udio iznosio 15,6 posto. Razlika od 24,2 postotna boda znači da su osobe s invaliditetom u Hrvatskoj tom riziku bile izložene oko dva i pol puta češće.
Podatke Eurostata usporedio je Europski forum osoba s invaliditetom u analizi objavljenoj 15. listopada 2026. Na razini Unije riziku je bilo izloženo 28,8 posto osoba s invaliditetom. U Litvi je taj udio dosegnuo 50,5 posto. U Latviji je iznosio 42,6 posto, a u Bugarskoj 42,3 posto, što Hrvatsku svrstava na četvrto mjesto.
Gdje je prag rizika od siromaštva
Širi pokazatelj obuhvaća tri skupine ljudi. U prvoj su oni čiji je dohodak ispod nacionalnog praga rizika od siromaštva, u drugoj oni koji žive u teškoj materijalnoj i socijalnoj oskudici, a u trećoj oni koji žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada. Tko pripada dvjema ili svim trima skupinama, broji se samo jednom.
Kad se promatra samo dohodak, ispod praga rizika od siromaštva živjelo je 37,6 posto osoba s invaliditetom u Hrvatskoj i 20,9 posto u Europskoj uniji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prag za osobu koja u Hrvatskoj živi sama iznosio je 9.034 eura godišnje, odnosno oko 753 eura mjesečno.
Istraživanje obuhvaća ljude koji žive u privatnim kućanstvima. U skupinu osoba s invaliditetom Eurostat ubraja one koji su naveli da ih zdravstvene teškoće najmanje šest mjeseci ograničavaju u svakodnevnim aktivnostima. Osobe koje žive u ustanovama ostaju izvan te statistike.
Kad je do škole više od 40 kilometara
U izvješću za 2025. godinu pravobranitelj za osobe s invaliditetom opisuje slučaj majke koja je dvoje djece s teškoćama u razvoju vozila u školu udaljenu više od 40 kilometara od kuće. Bliže njihovu domu nije bilo prostora za poseban razredni odjel. Na rehabilitaciju su odlazili tridesetak kilometara od kuće u suprotnom smjeru. Zbog teškoća s hranjenjem majka je djecu između nastave i terapije vozila kući na ručak i odmor.
Pravobranitelj je preporučio osnivačima škola da organiziraju prijevoz tako da roditelji mogu raditi i kad dijete treba pratnju na putu do škole. Kao primjer naveo je Osnovnu školu „Antun Gustav Matoš” u Vinkovcima, u kojoj je uz podršku osnivača i financiranje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih prijevoz organiziran tako da roditelji ne moraju voziti djecu ni pratiti ih do škole.
Europska komisija već je donijela „Kompas konkurentnosti za EU”, dokument kojemu je glavni cilj stvoriti uvjete u kojima svatko ima jednake izglede za uspjeh
Poslušaj članak
Pristupačna radna mjesta, razumna prilagodba, napredovanje u karijeri i uključivo obrazovanje ključni su zahtjevi novog dokumenta Vijeća EU-a kojim se osobama s invaliditetom želi osigurati siguran prijelaz iz zaštićenog na otvoreno tržište rada.
No hoće li taj prijelaz na otvoreno tržište rada uistinu biti realiziran u skorijoj budućnosti pitanje je oko kojeg se već sada lome koplja, posebno unutar organizacija koje okupljaju osobe s invaliditetom. Jer ima i onih skeptika koji smatraju kako bi se iza tog „naizgled plemenitog“ cilja mogla kriti opasnost za skrivenu diskriminaciju osoba s invaliditetom na tržištu rada. Pristupačna radna mjesta i razumna prilagodba, primjerice, zgodno i ohrabrujuće izgledaju na papiru, no u praksi se često ne realiziraju zbog navodno visokih troškova za poslodavce.
Kako god bilo, jednakost osoba s invaliditetom na tržištu rada za Vijeće je „pokretač gospodarskog rasta i konkurentnosti u EU-u“. Glavni cilj spomenutog dokumenta zapravo je izgradnja Unije jednakosti, za što već postoje zakonodavni akti kojima se zabranjuje diskriminacija, utvrđuju načela jednakih mogućnosti, svekolike ravnopravnosti, sprječavanja siromaštva i socijalne isključenosti, i to ne samo za osobe s invaliditetom.
– Predrasude i stigma mogu dovesti određene skupine u nepovoljan položaj već od samog početka i tijekom cijelog života. Žene, djeca i skupine u ranjivim situacijama izloženiji su riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti od drugih – navodi se u dokumentu Vijeća.
Europska komisija već je donijela „Kompas konkurentnosti za EU”, dokument kojemu je glavni cilj stvoriti uvjete u kojima svatko ima jednake izglede za uspjeh na otvorenom tržištu rada. Organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom ovu su inicijativu isprva pozdravljali kao važan iskorak u izgradnji društva jednakih mogućnosti (Unije jednakosti), no početno je oduševljenje brzo splasnulo zbog nedostatka političke volje da se taj cilj uistinu i realizira.
Tko su Purger i Purgerica?
Kreativno crtanje, filmsko druženje i izrađivanje božićnih ukrasa
BOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
Magnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Zdravlje i ljepotaPrije 5 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 3 danaRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
in MREŽAPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
VijestiPrije 3 danaU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
VijestiPrije 4 danaDjeca leptiri trebaju dostupnu terapiju
-
EU kutakPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu
-
Civilno društvoPrije 5 danaSvatko od nas sutra može postati OSI