Načelnica Samostalnog sektora za upravni i inspekcijski nadzor, Josipa Crnoja Bartolić, izjavila je da je inspekcijski nadzor, proveden od 15. do 17. listopada, otkrio da je smrt korisnika nastala zbog nemara. Dijete je, naime, bilo bez nadzora od 18 do 20:30 sati, iako je trebalo biti obilaženo svakih 15 minuta
U Centru za rehabilitaciju Rijeka, podružnici Kraljevica-Oštro, dogodila se tragedija 27. rujna kada je maloljetnik s teškim invaliditetom preminuo, najvjerojatnije od gušenja komadom pizze, dok je bio ostavljen bez nadzora.
Prema informacijama koje je objavio Nacional, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi nije objavilo ovu tragediju, a inspekcijski nadzor u instituciji proveden je 15. i 16. listopada.
Izvještaj je stigao 21. listopada, a 24. listopada ravnateljica Centra, Iva Letina, uputila je pismo ministru Marinu Piletiću, u kojem navodi da Ministarstvo nije reagiralo na stalna upozorenja o nedostatku zaposlenika i tehničkih resursa potrebnih za adekvatnu skrb o korisnicima.
Letina je istaknula da su uzroci tragedije loši uvjeti rada, te da je Ministarstvo ostalo gluho na njezine upozoravajuće poruke. U ponedjeljak je, 4. studenog, na sjednici Upravnog vijeća Centra, Iva Letina podnijela ostavku, a za vršiteljicu dužnosti imenovana je Nataša Munjas Pastuović.
Ministarstvo je 5. studenog sazvalo izvanrednu sjednicu na kojoj je državna tajnica Marija Pletikosa izrazila sućut roditeljima preminulog korisnika. Naglasila je da je netočno da se nešto skriva i da se u ustanovama ponekad dogodi smrt korisnika. Pletikosa je također objasnila da je maloljetni korisnik imao ozbiljne razvojne teškoće i agresivne faze, te je bio premješten u Centar za rehabilitaciju Rijeka iz druge ustanove koja nije bila adekvatna njegovim potrebama.
Načelnica Samostalnog sektora za upravni i inspekcijski nadzor, Josipa Crnoja Bartolić, izjavila je da je inspekcijski nadzor, proveden od 15. do 17. listopada, otkrio da je smrt korisnika nastala zbog nemara. Dijete je, naime, bilo bez nadzora od 18 do 20:30 sati, iako je trebalo biti obilaženo svakih 15 minuta.
Pletikosa je također ukazala na promjene u internim pravilnicima i navela kako je sve proslijeđeno državnom odvjetništvu. Ministar Piletić je istaknuo da su se u proteklom razdoblju odobrila nova zapošljavanja na prijedlog ravnateljice, te izrazio žaljenje zbog cijelog incidenta.
In Portal najprije izražava sućut obitelji preminulog korisnika. Jedino što se sada može je priznati da je sustav itekako zakazao. Nije vrijeme za prebacivanje loptice po medijima jer roditelji više nemaju sina i to je jedino bitno. Njima nije do prepucavanja i zato su svi dužni učiniti sve što mogu da nitko nikad više ne umre u nekoj od ustanova radi manjka zaposlenika, nemara i loših uvjeta.
Sudionici sastanka zaključili su da je potrebno nastaviti rad na poboljšanju pristupačnosti i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u političkom životu te izrazili interes za daljnju suradnju s ODIHR-om
Poslušaj članak
Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora održao je u ponedjeljak sastanak s predstavnicima Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) o većem uključivanju osoba s invaliditetom u rad parlamenata.
Na sastanku je predstavljena metodologija ODIHR-a koja pomaže parlamentima procijeniti koliko su pristupačni i uključivi za osobe s invaliditetom. Predsjednica Odbora Ivana Kekin objasnila je kako je cilj upoznati Hrvatski sabor s mogućnostima primjene tog modela.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac istaknuo je da invaliditet nije samo zdravstveno ili socijalno pitanje, nego i pitanje jednakosti, sudjelovanja u društvu i zaštite ljudskog dostojanstva. Naglasio je važnost bolje vidljivosti osoba s invaliditetom u radu Sabora te nastavka rada na jačanju njihovih prava.
Saborska zastupnica Ljubica Lukačić rekla je kako Hrvatska već ima razvijen zakonodavni okvir za zaštitu prava osoba s invaliditetom, ali smatra da pojedine mjere, posebno u području zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije, treba dodatno unaprijediti. Dodala je kako zaposlenje osobama s invaliditetom donosi veću samostalnost i aktivnije sudjelovanje u društvu.
Predstavnica ODIHR-a Yulija Netesova upozorila je da su osobe s invaliditetom i dalje nedovoljno zastupljene u politici, unatoč međunarodnim obvezama i većoj svijesti o važnosti uključivosti.
– Parlament uključiv za osobe s invaliditetom nije samo pristupačna zgrada, nego institucija koja omogućuje ravnopravno sudjelovanje u svim parlamentarnim procesima – istaknula je Netesova.
Prema istraživanju ODIHR-a i Parlamentarne skupštine OESS-a, mnogi parlamenti nemaju nijednog zastupnika s invaliditetom, a uključivost se često svodi samo na fizičku pristupačnost prostora. Kao glavne prepreke navode se društveni stereotipi, nedovoljna zastupljenost i prepreke u zapošljavanju i samostalnom životu.
ODIHR-ova metodologija temelji se na načelu ‘Ništa o nama bez nas’, što znači da osobe s invaliditetom i njihove organizacije sudjeluju u svim fazama procjene. Procjenjuju se zastupljenost osoba s invaliditetom, zakonodavni okvir, parlamentarni nadzor te fizička i komunikacijska pristupačnost.
Kao primjere dobre prakse Netesova je izdvojila Crnu Goru i Austriju, koje su već napravile značajne korake prema stvaranju uključivijih parlamenata.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Dario Jurišić rekao je kako je nužno ukloniti prepreke koje osobama s invaliditetom otežavaju sudjelovanje u javnom i političkom životu. Podsjetio je da u aktualnom sazivu Hrvatskoga sabora djeluje devet zastupnika s invaliditetom.
Sudionici sastanka zaključili su da je potrebno nastaviti rad na poboljšanju pristupačnosti i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u političkom životu te izrazili interes za daljnju suradnju s ODIHR-om.
Erasmus+ program Europske unije odavno je prerastao okvir studentske razmjene te je postao važan instrument razvoja organizacija, stručnjaka i usluga u području obrazovanja, socijalne skrbi i uključivanja ranjivih skupina
Poslušaj članak
U programskom razdoblju 2021. – 2027. poseban naglasak stavljen je na inkluziju i različitost, što organizacijama koje rade s osobama s invaliditetom otvara značajne mogućnosti za financiranje, međunarodnu suradnju i razvoj novih usluga.
Prihvatljivi prijavitelji nisu samo škole i fakulteti, već i udruge osoba s invaliditetom, ustanove socijalne skrbi, centri za rehabilitaciju, jedinice lokalne samouprave, kulturne i sportske ustanove te druge organizacije koje djeluju u području obrazovanja i socijalnog uključivanja. Posebno su zanimljive aktivnosti u području obrazovanja odraslih i rada s mladima, gdje se mogu razvijati projekti usmjereni na aktivno građanstvo, cjeloživotno učenje i jačanje kompetencija osoba s invaliditetom.
Jedna od najvećih prednosti Erasmus+ programa jest činjenica da ne podržava samo upravljačke strukture organizacija, nego i stručnjake koji svakodnevno rade s korisnicima. U projektima mogu sudjelovati socijalni pedagozi, socijalni radnici, edukacijski rehabilitatori, psiholozi, logopedi, fizioterapeuti, radni terapeuti, osobni asistenti, nastavnici, knjižničari i drugi stručni suradnici. Kroz mobilnosti, stručna usavršavanja i partnerstva oni mogu razmjenjivati iskustva, upoznavati inovativne modele rada i stečena znanja primjenjivati u svojim sredinama.
Posebno važnu ulogu imaju socijalni pedagozi jer njihovo područje rada obuhvaća socijalnu integraciju, razvoj autonomije, zagovaranje prava i podršku mentalnom zdravlju. Upravo su to teme koje se snažno podudaraju s aktualnim prioritetima Europske unije. Kroz Erasmus+ projekte moguće je razvijati programe psihosocijalne podrške, destigmatizacije, samozastupanja i osnaživanja osoba s invaliditetom, ali i sudjelovati u međunarodnim inicijativama koje promiču ljudska prava i provedbu Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom.
Program također pruža priliku za učenje o uspješnim europskim praksama deinstitucionalizacije i razvoja usluga u zajednici. Stručnjaci mogu upoznati modele neovisnog življenja, individualnog planiranja podrške i pozitivne bihevioralne podrške te ta iskustva prenijeti u svoje organizacije. Dodatno, Erasmus+ potiče projekte povezane s digitalnom inkluzijom i zelenom tranzicijom, čime se otvara prostor za razvoj pristupačnih digitalnih sadržaja, edukacija i inovativnih inkluzivnih programa.
Za organizacije koje tek ulaze u svijet europskih projekata posebno su zanimljive akcije KA122 i KA210, koje imaju jednostavniji postupak prijave i manji administrativni teret. Iskustvo pokazuje da projekte s najvećim potencijalom čine oni koji povezuju inkluziju s mentalnim zdravljem, digitalnim kompetencijama, održivim razvojem i aktivnim sudjelovanjem osoba s invaliditetom u zajednici.
Erasmus+ stoga nije samo izvor financiranja. Za organizacije i stručnjake koji rade s osobama s invaliditetom on predstavlja priliku za stjecanje novih znanja, razvoj međunarodnih partnerstava i jačanje sustava podrške u zajednici. U konačnici, riječ je o alatu koji doprinosi stvaranju društva u kojem osobe s invaliditetom nisu promatrane kao objekti skrbi, već kao ravnopravni nositelji prava i aktivni sudionici društvenog života.
U Ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO na adresi Avenija Dubrovnik 5 otvoren je suvremeno uređen coworking prostor prilagođen osobama s invaliditetom
Poslušaj članak
Projekt je realiziran u suradnji URIHO-a i Grada Zagreba s ciljem stvaranja pristupačnog i uključivog okruženja za rad, suradnju i razvoj poduzetničkih ideja.
Coworking prostor veličine 41 m² sastoji se od pet funkcionalnih radnih mjesta, konferencijske dvorane, sanitarnog čvora, čajne kuhinje i prostora za odmor. Korisnicima su dostupni brz internet i tehnička oprema, a prostor se iznajmljuje na dnevnoj, tjednoj ili mjesečnoj bazi.
Ravnateljica URIHO-a Sanja Major istaknula je da je URIHO najstarija i najveća zaštitna radionica u Hrvatskoj u kojoj je od 494 zaposlenih 61 posto osoba s invaliditetom te se javila potreba da se napravi dostupan i prilagođen prostor. Zahvalila je Hrvatskom savezu udruga za mlade i studente s invaliditetom (SUMSI) na preporukama i savjetima u stvaranju coworking prostora kao inkluzivnog okruženja.
Podsjetila je da Grad Zagreb kontinuirano pruža podršku URIHO-u, a početkom 2025. godine ustanova je prešla na potpuno novi model financiranja te je Grad Zagreb u potpunosti financira takozvanom SGEI potporom i pokazuju se rezultati.
Predsjednik SUMSI-ja Denis Marijon izrazio je zadovoljstvo što se coworking prostor otvorio u godini kada se obilježava 80. obljetnica URIHO-a. Smatra da prostor treba biti namijenjen za osobe s invaliditetom i za osobe bez invaliditeta jer je to budućnost za širu integraciju.
Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu skrb, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović istaknula je da je zapošljavanje najvažniji oblik inkluzije. Upozorila je da, unatoč napretku, osobe s invaliditetom u području rada i zapošljavanja još uvijek nailaze na prepreke, diskriminaciju, izostanak podrške i mentorstva.
– Grad Zagreb nastoji biti poslodavac koji pruža jednake uvjete za rad zapošljavanjem osoba s invaliditetom. Kao Gradska uprava i kroz gradska poduzeća zapošljavamo OSI u kvotama većim od propisanih – pojasnila je Vidović.
Pohvalila je URIHO koji zapošljava veliki broj osoba s invaliditetom, a coworking prostor URIHO-a još je jedan bitan iskorak. Vidović je rekla da, iako osobe s invaliditetom imaju prednost, to nije prostor za osobe s invaliditetom nego prostor za sve građane Zagreba kojima je potreban.
Naglasila je da su u kreiranju coworking prostora, kada je riječ o pristupačnosti, sudjelovale osobe s invaliditetom.
Za korištenje prostora zainteresirani se mogu prijaviti preko web adrese https://coworking.uriho.hr/. Potrebno je ispuniti obrazac za prijavu i nakon odobrenja rezervacije prostor se može koristiti u dogovorenom terminu.
Košarka u kolicimaPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 3 dana
in MREŽAPrije 2 dana
in MREŽAPrije 2 dana
Osobe s invaliditetomPrije 2 dana
Asistivna tehnologijaPrije 3 dana
Kutak za stručnjakePrije 3 dana