Najplaćenji radnici u Hrvatskoj su lead developeri, piloti te IT arhitekti, čija prosječna mjesečna primanja nadmašuju 2500 eura. Plaće su i dalje najviše u Zagrebu, a najniže na istoku zemlje

Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia koja je najpoznatija po svom brendu MojPosao, u trećem kvartalu 2024. prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1349 eura, što je 3% više u odnosu na prethodni kvartal i čak 16% više nego u istom razdoblju lani.

Medijan plaće je nešto niži i iznosi 1255 eura, što znači da većina radnika prima manju plaću od navedenog prosjeka. U odnosu na prošli kvartal medijalna plaća narasla je za 5%, a u odnosu na isto razdoblje lani narasla je za 18%.

Medijan je u odnosu za prosječnu plaću više rastao i u odnosu na prošli kvartal i u odnosu na prošlu godinu – to nam ukazuje da najniže plaće brže rastu od onih viših.

U IT-u i dalje najveće plaće

Unatoč dugotrajnom padu potražnje za radnom snagom u IT sektoru, kao i učestalim otpuštanjima unutar ove industrije, IT stručnjaci i dalje ostaju najplaćeniji radnici u Hrvatskoj.

Naime, osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 97% više od prosječne (odnosno više od 2650 eura), najplaćenija zanimanja su i dalje ona iz područja informacijskih tehnologija (22% više od prosjeka, odnosno 1646 eura) te tehnologije i razvoja (25% više od prosjeka, odnosno 1693 eura).

Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju tekstilni radnici (-33%, točnije 952 eura), djelatnici u uslužnim djelatnostima (-29%, odnosno 906 eura) i pomoćnim zanimanjima (-34%, preciznije 893 eura).

Gledano po zanimanjima, ne uzimajući u obzir hijerarhijske pozicije (menadžment), najvišu mjesečnu plaću u trećem kvartalu imali su lead developeri, piloti te IT arhitekti.

Najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su frizeri, šivači te spremačice.

Najveći rast plaća imale su državne kompanije

Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 3% više od prosjeka te iznose 1383 eura. Najveći rast plaća u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u tvrtkama u državnom vlasništvu, čak 14%. Međutim, plaće zaposlenih u državnim tvrtkama i dalje su ispod prosjeka te se njihova mjesečna primanja, u prosjeku, kreću oko 1248 eura. Plaće u privatnim domaćim tvrtkama su 7% ispod prosjeka te iznose 1251 euro, što je 10% više nego prošle godine.

Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske

Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje: u Požeško-slavonskoj (-19 %), Vukovarsko-srijemskoj (-21%) te Virovitičko-podravskoj (-20%) županiji.

Najviša prosječna plaća i dalje je u Gradu Zagrebu (4% iznad prosjeka) te iznosi 1397 eura.

Radnici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće u odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. Tako zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 42% veću plaću od prosječne (1917 eura).

Osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 7% višu plaću od prosječne (1518 eura). S druge strane, oni sa završenom srednjom stručnom spremom imaju nešto nižu plaću od prosjeka, preciznije 1168 eura što je 4% manje od prosjeka.

Također, analize pokazuju kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 1050 eura (21% manje od prosjeka), dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 1132 eura (-16%). Blizu prosječne hrvatske plaće dolazimo s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega krećemo zarađivati više od prosječne plaće.

Najvišu plaću, očekivano, imaju zaposlenici s više od 10 godina iskustva – 1416 eura, odnosno 5% više od prosjeka.

U trećem kvartalu 2024. godine muškarci su, u prosjeku, zarađivali čak 16% više od žena.

Izvor: MojPosao

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) u redovnoj je proceduri na liste lijekova stavio generičke paralele već postojećih lijekova, a od novih lijekova na liste su stavljeni lijekovi za liječenje karcinoma i leukemije, migrene te Fabryeve i Stillove bolesti

Novi lijek na listi tako je lijek pegunigalzidaza alfa, koji se koristi kod bolesnika s Fabryevom bolesti.

Na listu je stavljen i lijek kabozantinib za liječenje metastatskog karcinoma bubrega, lijek blinatumomab za liječenje akutne limfoblastične leukemije te lijek tremelimumab koji se koristi u kombinaciji s durvalumabom za liječenje hepatocelularnog karcinoma.

Uz njih, novi na listi je i lijek anakinra za liječenje Stillove bolesti i lijek atogepant za profilaksu migrene, priopćio je u utorak HZZO nakon sjednice Upravnog vijeća koja je održana 23. rujna.

Dodatno, uz lijekove koji se već nalaze na listi lijekova proširene su indikacije za primjenu na teret HZZO-a pa će se lijek sekukinumab moći primjenjivati za liječenje aktivnog gnojnog hidradenitisa, a lijek durvalumab za liječenje proširenog stadija raka pluća malih stanica, metastatskog raka žučnog mjehura i vodova te za liječenje hepatocelularnog karcinoma.

Lijek olaparib moći će se koristiti za liječenje karcinoma prostate, karcinoma dojke te za terapiju održavanja karcinoma jajnika (HRD +).

Na liste ortopedskih i drugih pomagala HZZO-a stavljena su istovrsna, generička pomagala za kontrolu šećerne bolesti, obloge za rane, pomagala za disanje, pomagala za kretanje i ortoze, a u skupini proteza za noge uvrštena su dodatna nova stopala, protetička koljena i dijelovi za proteze za noge s utvrđenim novim standardima.

Također, HZZO je izvijestio kako nastavlja financirati rad pod nadzorom doktora medicine bez specijalizacije te pripravnički staž zdravstvenih radnika.

Izvor: Hina/Marina Hudoletnjak

Više od 1400 stručnjaka i donositelja odluka iz 20 zemalja te više od 50 mladih osoba s iskustvom u sustavima skrbi okupilo se na trodnevnoj međunarodnoj konferenciji ‘SKRB 2024: Transformacija skrbi o djeci u Europi’

Cilj je konferencije, koju organiziraju UNICEF, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije te Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, uz podršku Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, razmjena najnovijih znanja i praksi kako bi se unaprijedili sustavi zaštite i podrške za djecu, mlade i obitelji u Hrvatskoj i Europi.

Hrvatska ostvaruje pozitivne pomake u razvoju sustava skrbi o djeci, uključujući i skrb u obiteljskom okruženju i usluge u zajednici, a konferencija SKRB 2024 prilika je za usklađivanje napora oko jačanja integriranih sustava zaštite i skrbi za djecu, a bavi se brojnim važnim temama, uključujući prevenciju institucionalizacije djece, jačanje mjera i usluga podrške za obitelji u riziku, kvalitetu alternativne skrbi, razvoj udomiteljstva djece, jačanje sustava zaštite djece, socijalnu inkluziju djece s teškoćama u razvoju, korištenje EU fondova za unapređenje sustava skrbi i druge. 

Konferenciju su otvorili Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora, Margareta Mađerić, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, putem videoporuke Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju te Luisa Brumana, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

U izlaganjima i raspravama na trodnevnoj konferenciji sudjeluju brojni domaći i inozemni stručnjaci te predstavnici Europske komisije i resornih ministarstava iz Grčke,Rumunjske, Mađarske, Češke, Litve i Bugarske. S ciljem jačanja sudjelovanja djece i mladih u procesima donošenja odluka i poboljšanja sustava skrbi na konferenciji sudjeluju djeca i mladi koji su trenutno u alternativnoj skrbi u sustavu socijalne skrbi ili pravosuđa te djeca i mladi s iskustvom života u skrbi.

– Konferencija SKRB 2024 predstavlja važan korak k redefiniranju načina na koji pristupamo skrbi o djeci u Hrvatskoj i Europi. Okupili smo se u želji da zajedno razgovaramo o rješenjima koja će oblikovati bolju budućnost za mnogu djecu koja su trenutno u sustavu skrbi. Naša poruka je jasna, svako dijete zaslužuje priliku da odrasta u sigurnom obiteljskom okruženju, a obitelji trebaju imati pristup uslugama i podršci koje su im potrebne kako bi brinuli o svom djetetu kod kuće. Suradnja svih dionika, kao na konferenciji SKRB 2024, ključna je za ostvarivanje dugoročnih promjena i transformaciju skrbi o djeci. Zajedno možemo i moramo razviti sustave koji razumiju potrebe djece i brinu o najboljem interesu djece, a koji će im pružiti najbolje moguće uvjete da ostvare svoj puni potencijal – izjavila je Luisa Brumana, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku tijekom otvaranja konferencije.

Državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić naglasila je kako Vlada Republike Hrvatske u sustav zaštite dobrobiti djece ulaže velike napore.

– Unaprijeđene su usluge za obitelji u riziku, podrška jačanju roditeljskih kompetencija, kao i osiguranje kvalitetne i učinkovite usluge podrške obiteljima s djecom, kontinuirano se radi na unapređenju i razvoju udomiteljstva, a u tijeku je i kampanja promocije udomiteljstva kako bi se privukli novi udomitelji – istaknula je državna tajnica Mađerić.

Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Vedrana Šimundža-Nikolić iskazala je zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom s UNICEF-om u programima podrške za djecu u sukobu sa zakonom. Posebno je istaknula je važnost nastavka cjeloživotnih edukacija stručnjaka koji provode tretmanske programe s maloljetnim počiniteljima/icama kaznenih djela koji u okviru pravosudnog sustava izvršavaju odgojnu mjeru upućivanja u odgojne zavode, ali i važnost pravovremenih intervencija koje se provode u obitelji i zajednici gdje mladi žive. Specijalizirani programi podrške za maloljetne počinitelje kaznenih djela od ključne su važnosti jer prepoznaju specifične potrebe mladih osoba koje su odrastale u teškim životnim okolnostima, pružaju mladim osobama novu priliku i reintegraciju u društvo, umjesto da ih definiraju kaznena djela koja su počinili.

Konferencija SKRB održava se drugu godinu zaredom, u sklopu suradnje na programu ISKORAK, koji od 2021. godine provode UNICEF, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

– Program ISKORAK u svojim počecima bio je usmjeren na unapređenje procjene i skrbi za djecu i mlade s problemima u ponašanju, no kroz višegodišnji rad naš se fokus proširio na cjelokupnu populaciju djece i mladih u izvanobiteljskoj skrbi. Naša vizija i krajnja svrha svih aktivnosti na Programu  ISKORAK je ulaganje u kvalitetu skrbi za svu djecu koja odrastaju izvan svojih obitelji, uvažavajući njihove specifične potrebe. Snažno se zalažemo za dostupnost visoko kvalitetnih i inovativnih usluga za djecu, mlade i njihove obitelji koje se temelje na znanstveno-utemeljenim dokazima. Posebno smo kao stručnjaci i istraživači usmjereni na uvažavanje perspektive i participacije djece i mladih. U tom smislu sustavno radimo na promociji i poticanju participacije djece i mladih u skrbi te zajedno s djecom i stručnjacima u praksi razvijamo sustave koji razumiju i brinu – izjavila je Ivana Borić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu.

Izvor: UNICEF