Ne postoji univerzalna definicija uspjeha – ona je duboko osobna i često se mijenja kroz život. Ono što danas smatramo uspjehom, možda će nam sutra izgledati posve nevažno
Kako bi doznali što građani Hrvatske najčešće povezuju s uspjehom, i osjećaju li se doista uspješnima na svom radnom mjestu, portal MojPosao, dio Alma Career grupacije, proveo je istraživanje na uzorku od 2000 ispitanika.
Većina radnika smatra se uspješnima na poslu
Prema rezultatima istraživanja, tri četvrtine zaposlenih (75%) smatra se uspješnima u svom poslu, dok se svega 3% ljudi smatra neuspješnima. Zanimljivo je da čak 22% ispitanika nikada nije razmišljalo o vlastitom uspjehu na radnom mjestu.
Analizirajući demografske podatke, pokazalo se da su muškarci (77%) i žene (79%) gotovo jednako skloni smatrati se uspješnima. Ipak, generacija X, odnosno stariji ispitanici, u nešto većoj mjeri doživljavaju sebe kao uspješne (83%) u odnosu na mlađe sudionike istraživanja (77%). Očekivano, visina plaće igra značajnu ulogu u percepciji uspjeha – oni s višim primanjima češće se osjećaju uspješnima u usporedbi s ispitanicima s nižim prihodima.
Plaća kao djelomični pokazatelj uspjeha
Međutim, iako plaća često ulazi u definiciju uspjeha, ona nikako nije jedini faktor.
Uspjeh ispitanici različito tumače – za neke je to zadovoljstvo poslom, za druge ispunjenost koju osjećaju na kraju radnog dana. Samo mali broj ispitanika spominje novac kao ključni element uspjeha.
Ispitanici naglašavaju da uspješnost proizlazi iz kombinacije različitih aspekata – zadovoljstva radnim zadacima, autonomije na poslu, ali i uravnoteženog odnosa između poslovnog i privatnog života. Primjerice, raditi 12 sati dnevno, unatoč visokoj plaći i poziciji, ne znači nužno biti percipiran kao uspješan.
Iako visina primanja ne definira uspjeh u cijelosti, ona često doprinosi percepciji uspješnosti. Ovaj je pokazatelj posebno važan muškarcima (87%), dok ga nešto manji broj žena (80%) doživljava bitnim. Oni s najvišim plaćama gotovo u potpunosti smatraju primanja pokazateljem uspjeha (90%), dok isti stav dijeli 76% ispitanika s najnižim primanjima.
Ako plaću smatramo (barem djelomično) odgovornom da bi nekoga mogli smatrati uspješnim, ta plaća bi morala iznositi oko 2000 eura, ali taj iznos jako varira obzirom na plaću ispitanika. Radnici s nižim plaćama uspješnima smatraju već one osobe koje imaju oko 1500 eura plaću, dok je onima iz viših platnih razreda pojam uspješnosti vezan uz oko 3000 eura primanja.
Koliko nam je uspjeh važan?
Bez obzira na različite definicije, čak 98% ispitanika uspjeh smatra ključnim aspektom svojih života, bez obzira na zaposlenje, spol ili generaciju kojoj pripadaju.
Kako bi postigli ili zadržali taj osjećaj uspješnosti, važno je kontinuirano ulagati u vlastito usavršavanje. Srećom, većina ispitanika (76%) vjeruje da na poslu imaju dovoljno prostora za osobni rast i napredak. Muškarci su u nešto većoj mjeri (81%) skloni prepoznati te prilike u odnosu na žene (73%), dok mlađi ispitanici očekivano vide veće mogućnosti za razvoj u odnosu na kolege s ‘više utakmica u nogama’. Ispitanici s višim primanjima također imaju više prostora za napredak (92%) nego oni s nižim primanjima (67%).
Negativna strana uspjeha
Iako uspjeh donosi osjećaj postignuća, on sa sobom nosi i izazove. Dvije trećine ispitanika (63%) smatra da ganjanje uspjeha povećava stres, 45% ih ističe kako uspjeh nosi veću odgovornost, a 34% navodi i prekovremene sate kao sastavni dio tog paketa.
U konačnici, uspjeh je složen i osoban pojam, definiran različitim faktorima koji se mijenjaju kroz faze života, ali ključan za većinu nas.
Prema podacima prikupljenima na uzorku većem od 28.000 ispitanika, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1.621 euro, što je 9 posto više nego godinu ranije.
Medijalna plaća, koja često realnije prikazuje primanja većine zaposlenih jer umanjuje utjecaj najviših i najnižih iznosa, iznosi 1.500 eura.
IT i dalje na vrhu ljestvice plaća
Najplaćeniji sektor u Hrvatskoj i dalje je IT, telekomunikacije i informacijske djelatnosti, u kojem prosječna plaća iznosi 1.904 eura.
U odnosu na 2025. godinu, plaće u ovom sektoru porasle su za 10 posto.
Odmah iza IT-a nalazi se sektor proizvodnje i distribucije energije, s prosječnom plaćom od 1.757 eura i godišnjim rastom od 13 posto. Treće mjesto zauzima sektor građevine, arhitekture i nekretnina, gdje prosječna plaća iznosi 1.729 eura, što je 12 posto više nego lani.
Najveći postotni rast plaća zabilježen je u sektoru profesionalnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti. Ondje su plaće porasle za 15 posto te sada, u prosjeku, iznose 1.657 eura.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, sektor u kojem su plaće rasle najsporije, za svega 3 posto.
Turizam raste, ali ne jednako za sve
S obzirom na to da je turistička sezona pred vratima, analiza Alma Career Croatia posebno se osvrnula na plaće u turizmu i ugostiteljstvu, sektoru koji u mjesecima koji slijede tradicionalno postaje centralno mjesto domaćeg tržišta rada.
Prosječna plaća u turizmu i ugostiteljstvu u 2026. godini iznosi 1.510 eura, uz godišnji rast od 10 posto.
Ipak, iza tog prosjeka krije se vrlo šarena ‘platna karta’. Na vrhu su šefovi kuhinja, s prosječnom plaćom od 2.085 eura, te menadžeri ugostiteljstva, koji u prosjeku zarađuju 2.075 eura. Riječ je o pozicijama koje kombiniraju iskustvo, odgovornost, organizaciju ljudi i pritisak sezone, što se sve jasnije odražava i na primanjima.
Plaće pomoćnih kuhara porasle su za čak 23 posto te sada u prosjeku iznose 1.223 eura. Kuhari bilježe rast od 19 posto, uz prosječnu plaću od 1.598 eura.
Konobari u prosjeku zarađuju 1.281 eura, što je 9 posto više nego godinu ranije. S druge strane, plaće spremačica rasle su skromnije, za 3 posto, dosegnuvši prosjek od 992 eura.
Strani vlasnici i veliki sustavi plaćaju više
Analiza Alma Career Croatia pokazuje da na visinu plaće u turizmu ne utječe samo zanimanje, nego i tip poslodavca. Tvrtke u stranom vlasništvu u prosjeku isplaćuju više plaće, 1.478 eura, u odnosu na tvrtke u domaćem privatnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.361 eura.
Veličina poslodavca također čini razliku. Najviše prosječne plaće nude velike tvrtke s više od 1.000 zaposlenih, u kojima prosjek iznosi 1.547 eura. U mikropoduzećima, odnosno tvrtkama koje broje do 10 zaposlenih, prosječna plaća znatno je niža i iznosi 1.237 eura.
U turizmu najviše plaće nisu u Zagrebu
Iako Zagreb u mnogim analizama plaća tradicionalno drži vrh, turizam i ugostiteljstvo donose drukčiju priču. Najviše prosječne plaće u toj kategoriji bilježi Šibensko-kninska županija, s prosjekom od 1.594 eura. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s 1.528 eura, dok je Grad Zagreb na trećem mjestu s prosječnom plaćom od 1.464 eura.
Na suprotnoj strani ljestvice nalazi se kontinentalna Hrvatska, osobito slavonske županije. Najniže prosječne plaće u turizmu bilježe Virovitičko-podravska županija, 1.041 euro, Ličko-senjska, 1.087 eura, te Požeško-slavonska, 1.088 eura.
Među kontinentalnim županijama ipak se izdvajaju Varaždinska, s prosječnom plaćom u turizmu od 1.331 eura, i Međimurska, s 1.277 eura. Iako nisu dio primorskog turističkog pojasa, obje županije nadmašuju veći dio slavonske i središnje Hrvatske.
Dok je nekoć gotovo nepisano pravilo bilo da se vijesti o otkazu radnicima priopćavaju licem u lice, danas tehnološki napredak otvara niz mogućnosti. Od e-maila i poruka do telefonskih i video poziva. No kada bi mogli birati, kako bi sami radnici željeli primiti vijest o otkazu?
Poslušaj članak
Upravo to pitanje našlo se u fokusu najnovije ankete koju je provela Alma Career Croatia, poznata po brendu MojPosao, na uzorku od gotovo 400 ispitanika.
Kako radnici žele primiti vijest o otkazu?
Rezultati ankete prilično su nedvosmisleni. Čak 78% ljudi smatra da je razgovor licem u lice i dalje najbolji način za priopćavanje otkaza. Takav pristup doživljavaju najprofesionalnijim i ‘najljudskijim’, ali i prilikom za otvoren dijalog, odnosno postavljanje pitanja i dobivanje jasnih objašnjenja u trenutku kada su nam ona najpotrebnija.
S druge strane, manji dio ispitanika drugačiji pristup.
Oko 5% sudionika ankete radije bi ovakvu vijest primilo putem e-maila ili poruke, ponajviše zbog pisanog traga koji ostaje prilikom takvog oblika komunikacije, ali i kako bi izbjegli nastanak potencijalnih neugodnih situacija. Tek 2% ispitanika odlučilo bi se za telefonski ili video poziv.
Zanimljivo je da oko 14% sudionika smatra kako sve ovisi o konkretnoj situaciji.
Iako i oni ističu da je razgovor uživo najprimjereniji, pritom naglašavaju kako okolnosti ponekad diktiraju drugačiji pristup. Primjerice, ako je osoba koja uručuje otkaz ujedno i izvor problema, komunikacija putem e-maila može biti prihvatljivija opcija. U konačnici, ističu, ključ nije toliko u kanalu komunikacije koliko u samoj jasnoći poruke koja se želi prenijeti. Drugim riječima, najvažnije je dobiti konkretno objašnjenje razloga otkaza.
Rok za implementaciju EU direktive o transparentnosti plaća sve je bliže. Države članice Europske unije trebale su je u svoja nacionalna zakonodavstva prenijeti do 7. lipnja 2026., iako postaje sve očitije da će Hrvatska, kao i dio drugih članica, s time kasniti
Poslušaj članak
No, za razgovor o tome što bi direktiva mogla promijeniti na tržištu rada nipošto nije prerano. Posebno kada je riječ o pitanju koje već godinama izaziva frustracije među kandidatima: hoće li poslodavci napokon češće navoditi plaću u oglasima za posao?
Upravo je to pitanje u fokus stavila Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka prepoznatljiva po brendu MojPosao, u anketi provedenoj na uzorku od 350 ispitanika.
Većina očekuje da će sve ostati po starom
U ovom trenutku tek otprilike svaki deseti oglas za posao sadrži informaciju o plaći, bilo da je riječ o konkretnom iznosu ili rasponu primanja.
Iako bi EU direktiva o transparentnosti plaća kandidatima trebala osigurati pravo na tu informaciju prije zasnivanja radnog odnosa, ona ne znači nužno da će poslodavci morati iznos ili raspon plaće navoditi već u samom oglasu.
Upravo zato, unatoč dolasku direktive, čak 70% ispitanika vjeruje da će se sadašnji odnos snaga zadržati. Jednostavno, ne očekuju da će se poslodavci sami od sebe odlučiti na veću otvorenost u oglasima za posao ako ih zakon na to izričito ne obveže.
Ispitanici pritom poručuju da bi voljeli veću transparentnost. Otvoreno komuniciranje plaće u oglasima, tvrde, smanjilo bi nesporazume, uštedjelo vrijeme i potaknulo prijave samo onih kandidata koji doista žele aplicirati za određeno radno mjesto.
Dio građana ipak očekuje pomake
S druge strane, gotovo četvrtina ispitanika, njih 23%, smatra da bi dolazak direktive ipak mogao potaknuti poslodavce na veću otvorenost. Prema njima, iako navođenje plaće u oglasima neće nužno biti zakonska obveza, širi regulatorni i društveni pritisak mogao bi promijeniti način na koji poslodavci komuniciraju s kandidatima.
Na koncu, postoji i manji dio ispitanika (7%) koji očekuje suprotan scenarij, odnosno smatra da bi broj oglasa s navedenom plaćom mogao dodatno pasti.
in MREŽAPrije 4 dana
in MREŽAPrije 6 dana
Vaše pričePrije 5 dana
in MREŽAPrije 3 dana
Moderna vremenaPrije 6 dana
Civilno društvoPrije 4 dana
RibolovPrije 5 dana
Osobe s invaliditetomPrije 6 dana