Studenti Medicinskog fakulteta u suradnji sa studentima Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu u srijedu su organizirali prvi MediFER pod nazivom ‘Zdravlje i tehnologija u doba klimatskih promjena’

Poslušaj članak

Tehnologija i medicina danas su usko povezane. Bez primjene tehnologije, nema suvremene medicine. S ciljem otvaranja prostora za dijalog između različitih znanstvenih područja i poticanja inovacija u zdravstvu, studenti Medicinskog fakulteta u suradnji sa studentima Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu u srijedu su organizirali prvi MediFER pod nazivom ‘Zdravlje i tehnologija u doba klimatskih promjena’.

Riječ je o interdisciplinarnom studentskom simpoziju koji spaja medicinu i tehnologiju kroz praktične primjere, predavanja i diskusije. Simpozij je okupio studente, istraživače i stručnjake iz medicine, elektrotehnike, računarstva i drugih tehničkih znanosti.

Na simpoziju su sudionici raspravljali o primjeni umjetne inteligencije u dijagnostici, o telemedicini i njezinom potencijalu za poboljšanje dostupnosti zdravstvene skrbi. Poseban naglasak bio je na klimatskim promjenama i njihovu utjecaju na javno zdravstvo.

O utjecaju klimatskih promjena na plućne bolesti govorio je pulmolog Đivo Ljubičić. Naglasio je da 90 posto stanovništva živi u mjestima gdje kvaliteta zraka nije u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.

– Većina urbanih centara izložena je česticama koje su manje od 10 mikrona, odnosno lebdećim česticama. Lebdeće čestice od 2,5 mikrona opasnije su od onih od 10 mikrona. Ove manje čestice imaju sposobnost dublje doprijeti u plućno tkivo te stvarati određene bolesti. Ove čestice u sebi sadrže teške metale i otrovne spojeve. Danas više od 8 milijuna ljudi godišnje umire zbog onečišćenja zraka – rekao je Ljubičić. Naglasio je da učinke onečišćenja zraka najčešće osjećaju djeca te da, ako su duže izložena česticama, imaju veći rizik za kasniji razvoj astme i kroničnih plućnih bolesti.

Pulmologinja Marija Gomerčić Palčić istaknula je da klimatske promjene negativno utječu na zdravlje čovjeka jer povećavaju broj respiratornih bolesti, a također i pogoršavaju te bolesti.

– Povećava se broj infekcija. Alergeni su u zraku duže i u većoj koncentraciji – pojasnila je Gomerčić Palčić. Naglasila je kako tehnologija može pomoći da se bolje prate određene koncentracije alergena u zraku te će se tako kod pacijenata izbjeći pogoršanje bolesti.

Utjecaj tehnologije na medicinu pojasnio je predsjednik Međunarodne federacije za medicinsko i biotehnološko inženjerstvo Ratko Magjarević. Naglasio je kako istraživanja iz SAD-a pokazuju da je oko 86 posto dijagnostičkih i terapijskih postupaka temeljeno na nekoj vrsti tehnologije.

– Umjetna inteligencija može pomoći u raspoznavanju pojedinih dijagnoza te u trijaži, odnosno u određivanju tko bi trebao biti prvi tretiran u slučaju nesreće. Međutim, ima i druge primjene u medicini – istaknuo je Magjarević.

Podršku simpoziju dali su rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić i prvi politički tajnik u Britanskom veleposlanstvu u Zagrebu Andreas Capstack.

– Sjajno je vidjeti primjere interdisciplinarne suradnje između fakulteta koje su usmjerene na stvaranje korisnih inovacija u zdravstvu – rekao je Capstack. Naglasio je da su tehnologija, znanost i inovacije teme kojima se Britansko veleposlanstvo aktivno bavi te svake godine podržava niz projekata.

– Danas je posao u izazovnim područjima, poput medicine, ujedno lakši i teži. Lakši, jer nam je na raspolaganju niz novih tehnologija koje čine naš život jednostavnijim. Teži, jer nije lako držati korak s ubrzanim razvojem tehnologija, pogotovo onih koje mogu podržati ili zamijeniti našu ekspertizu. Naravno, i teži u kontekstu trenutnih globalnih izazova, kao što su klimatske promjene, koje stvaraju dodatan pritisak na naša društva i zdravstvene sustave. Pred svima nama nije lak posao – objasnio je Capstack.

Profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sven Lončarić izrazio je zadovoljstvo što su studenti dvaju fakulteta organizirali ovaj simpozij. Naglasio je da je pokrenut novi studijski program biomedicinskog inženjerstva, čiji je koordinator Fakultet elektrotehnike i računarstva, a partner Fakultet strojarstva i brodogradnje te u tom studiju sudjeluju i profesori s Medicinskog fakulteta. Prva generacija studenata upisat će se sljedeće akademske godine.

– U cijelom svijetu postoje takvi studijski programi, a sada po prvi puta postoji i u Hrvatskoj mogućnost da se dobije kvalifikacija magistra inženjera biomedicinskog inženjerstva. Drago nam je da FER, Medicinski fakultet te Fakultet strojarstva i brodogradnje možemo istaknuti kao predvodnike promjena. Na FER-u imamo i druge inicijative vezane za primjenu u biomedicini. Jedna je Centar za umjetnu inteligenciju, koji je formiran 2019. godine kao odgovor na primjenu umjetne inteligencije u raznim područjima, pa tako i u medicini. Imamo 20 istraživačkih laboratorija s više od 150 znanstvenika koji rade u području umjetne inteligencije te koji nude usluge istraživanja i razvoja gospodarskim partnerima – rekao je Lončarić. Poručio je kako je važno da se ubuduće organiziraju simpoziji dvaju fakulteta i tako jača suradnja medicinske i tehničke struke.

Više ispitanika kazalo je kako im terapija hladnom vodom pomaže pri smanjenju stresa, depresije i agresivnosti te da se nakon terapije vodom osjećaju bolje i sretnije

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) nastaje kao posljedica velike traume. Iako se simptomi ove bolesti nerijetko znaju i povući, ukoliko dođe do ponovnog proživljavanja iste traume, poremećaj može trajati jako dugo, a ponekad i cijeli život.

Od PTSP-a najviše oboljevaju ratni veterani, a nije rijedak slučaj da od istog počnu patiti i ljudi koji su doživjeli neke druge oblike trauma.

Karakteristike PTSP-a su nepredviđeno agresivno ponašanje, nagle promjene raspoloženja, nesanica, napetost, izbjegavanje kontakta s ljudima u svojoj okolini.

Za spomenuto stanje postoje određene metode liječenja kao što su neke vrste antidepresiva, tablete za spavanje te stabilizatori. Osim lijekova, postoje i drugi alternativni načini za suzbijanje agresivnih epizoda pojedinca.

Jedan od načina je zasigurno rad. Dokazano je da fizička aktivnost i okupacija poslom pomaže oboljelima od ove vrste bolesti.

Iako još uvijek metode lijećenja PTSP-a nisu dovoljno istražene i uspješnost liječenja uvelike ovisi o stanju i volji pacijenta, neke metode liječenja ipak pomažu više od samih lijekova.

Prema novim istraživanjima u Velikoj Britaniji, uranjanje u hlanu vodu efikasan je način za smanjenje ankcioznih te agresivnih epizoda kod oboljelih.

Denise Hill koja zajedno sa svojim timom provodi ovo istraživanje kazala je kako hladna voda utječe na oboljele.

– Postoje terapije razgovorom i lijekovi, ali mi istražujemo može li uranjanje u hladnu vodu biti dio liječenja – kazala je Hill.

Ispitanicima je nakon 10 minutne terapije vodom, dano da ispune upitnik o svom trenutnom stanju.  

Više ispitanika kazalo je kako im terapija hladnom vodom pomaže pri smanjenju stresa, depresije i agresivnosti te da se nakon terapije vodom osjećaju bolje i sretnije.

– Radim to oko pet godina i to je glavni oslonac u održavanju mog mentalnog zdravlja pod kontrolom – rekao je jedan od ispitanika koji je inače vojni veteran.

Bivši čuvar Tony Davies kazao je da se nakon ove vrste terapije osjeća bistrije.

– Osjećaš se tako živim i razbistri ti glavu do kraja dana – ističe Davies.

S obzirom na svjedočenje ispitanih, terapija hladnom vodom mogla bi biti jedna od korisnijih metoda u liječenju ljudi oboljelih od PTSP-a.  

Posebna pažnja posvećena je zaštiti oralnog zdravlja ranjivih skupina, poput starijih osoba i osoba s invaliditetom, s naglaskom na rano otkrivanje raka usne šupljine

Ministarstvo zdravstva pokrenulo je e-savjetovanje o Nacionalnom preventivnom programu zaštite oralnog zdravlja za razdoblje od 2025. do 2027. godine. Program je izrađen u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, Hrvatskom komorom dentalne medicine i Stomatološkim fakultetom.

Ovim sveobuhvatnim pristupom nastoji se sustavno unaprijediti oralno zdravlje, smanjiti učestalost bolesti i poboljšati kvalitetu života građana.

Program proizlazi iz Nacionalnog plana razvoja zdravstva te naglašava važnost preventivnih mjera, ranog dijagnosticiranja i liječenja oralnih bolesti, s posebnim fokusom na smanjenje smrtnosti od raka usne šupljine. Njegovu važnost potvrđuju statistički podaci koji ukazuju na visoku učestalost parodontnih bolesti i njihov negativan utjecaj na opće zdravlje, uključujući povezanost s bolestima srca, dijabetesom i plućnim bolestima.

Program obuhvaća više ključnih područja, uključujući prevenciju kod djece i mladih kroz edukaciju u školama i vrtićima te provedbu programa ‘Zubna putovnica’. Također se usmjerava na prevenciju i liječenje parodontnih bolesti kroz unapređenje protokola liječenja i podizanje svijesti o važnosti oralnog zdravlja.

Posebna pažnja posvećena je zaštiti oralnog zdravlja ranjivih skupina, poput starijih osoba i osoba s invaliditetom, s naglaskom na rano otkrivanje raka usne šupljine. Uz to, program uključuje edukaciju i kampanje za građane i zdravstvene radnike kako bi se dodatno osvijestila važnost oralnog zdravlja.

Jedan od ključnih ciljeva ovog programa je potaknuti razvoj zdravih navika od najranije dobi te povećati svijest o značaju redovite brige za zube i usnu šupljinu. Oralno zdravlje neodvojiv je dio općeg zdravlja i kvalitete života. Iako su u Hrvatskoj dostupne visokokvalitetne stomatološke usluge, svijest o važnosti prevencije i dalje treba jačati. Redoviti pregledi, pravilna higijena i uravnotežena prehrana nisu samo preporuke, već ulaganje u dugoročno zdravlje. Upravo iz tog razloga osmišljen je Nacionalni preventivni program zaštite oralnog zdravlja kako bi oralna zdravstvena skrb postala još dostupnija i učinkovitija za sve, s posebnim naglaskom na prevenciju i rano otkrivanje bolesti.