Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Nova istraživanja sugeriraju kako bi se broj oboljelih mogao smanjiti ako se vodi računa o 14 faktora rizika tijekom trajanja životnog vijeka. Faktore rizika nedavno je objavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)

Poslušaj članak

Od demencije u svijetu boluje više od 55 milijuna ljudi. Za 60% do 70% svih demencija u svijetu krivac je upravo Alzheimerova bolest. Prema nekim procjenama, broj demencija izazvanih Alzheimerovom bolešću mogao bi se udvostručiti u sljedećih 10-15 godina.

Iako se sve do sada smatralo da je ova bolest neizlječiva, prema ovogodišnjem Svjetskom izvješću o Alzheimerovoj bolesti čini se da to nije točna informacija, bar ne više.

Kako piše ScienceAlert, velik broj kliničkih ispitivanja radilo se u zadnjih nekoliko godina ne bi li se pronašao lijek za ublažavanje, odnosno sprečavanje kognitivnog pada. Samo u posljednjih pet godina znanstvenici su sa sigurnošću utvrdili kako bi se neki slučajevi demencije mogli odgoditi ako se smanje potencijalni rizici koji mogu dovesti do te bolesti.

U Svjetskom izvješću o Alzheimerovoj bolesti, koje potpisuju Alzheimer’s Disease International (ADI) i vodeći zdravstveni novinar Paul Gallagher, navodi se kako „Alzheimerova bolest više se ne opisuje kao univerzalno neizlječiva. Umjesto toga, sve se više promatra kao stanje kod kojeg rana dijagnoza, bolje razumijevanje biologije bolesti i širi raspon intervencija mogu zajedno poboljšati ishode“.

Znanstvenici smatraju kako će se do 2050. godine broj zahvaćenih ovim teškim neurodegenerativnim stanjem popeti na ogromnih 139 milijuna ljudi. Isto tako, tvrde kako bi se pravovremenom prevencijom kognitivnog pada broj oboljelih mogao drastično smanjiti. To bi moglo rezultirati s oko milijun slučajeva manje.

Nova istraživanja sugeriraju kako bi se broj oboljelih mogao smanjiti ako se vodi računa o 14 faktora rizika tijekom trajanja životnog vijeka. Faktore rizika nedavno je objavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Među najvećim faktorima rizika ističu se hipertenzija, depresija, dijabetes, neaktivnost, pušenje, te prekomjerna konzumacija alkohola, ali i visok kolesterol.

Veliki pomak u liječenju demencije dogodio se nedavno kada su odobrena dva nova lijeka protiv demencije: donanemab i lecanemab. Ovo je velika stvar ako uzmemo u obzir činjenicu da u proteklih dvadesetak godina od (2000. do 2020.), 99% eksperimentalnih lijekova nije dobilo „zeleno svjetlo“. Radi se o lijekovima za koje je dokazano da usporavaju napredak rane faze Alzheimerove bolesti.

– Nadali smo se snažnijem učinku na pacijente, ali ovo je bio ključan trenutak jer je dokazao da se tijek bolesti može promijeniti. To je temelj na kojem možemo graditi dalje – istaknuto je u izvješću.

U ovom trenutku provode se čak 192 klinička ispitivanja u kojima se procjenjuje 158 mogućih terapija koje bi trebale usporiti napredak Alzheimerove bolesti.

Jedna od najvećih prepreka je postavljanje dijagnoze. Primjerice, u Ujedinjenom Kraljevstvu samo oko dva posto ljudi s dijagnozom Alzheimera ima pristup naprednim dijagnostičkim testovima. Rješenje bi mogli biti krvni testovi koji traže biomarkere demencije. Iako su ti alati obećavajući, tek ih treba testirati na razini cijele populacije.

Izazov za sljedeće desetljeće jest osigurati da sudjelovanje u istraživanjima demencije više ne ovisi o upornosti ili sreći, nego da postane stvarna prilika za sve koji to žele razmotriti, zaključuje se u ovom izvješću.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

U Centru kulture Dubrava u Zagrebu održano je posebno izdanje programa „Kino, igra, film“, u organizaciji Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), posvećeno povezivanju filma, videoigara i filmske pismenosti s inkluzijom djece s teškoćama u razvoju

Poslušaj članak

Program je zamišljen kao inkluzivan prostor u kojem djeca, uz gledanje domaćih filmova u kinoprojekciji, imaju priliku isprobati i hrvatske videoigre. Poseban naglasak stavljen je na dostupnost i prilagodbu videoigara djeci s teškoćama u razvoju, čime se pokazuje kako gaming može biti više od zabave – može predstavljati alat za učenje, komunikaciju, sudjelovanje i integraciju.

U sklopu programa predstavljen je priručnik „Videoigre kao inkluzivni medij: priručnik za rad s djecom s teškoćama u razvoju“, autorice dr. sc. Eve Brlek, prvi priručnik takve vrste u Hrvatskoj. Priručnik donosi praktične smjernice za odgovorno korištenje videoigara te ističe njihove pozitivne potencijale, uz istodobno pružanje etičkih smjernica za njihovu primjenu u radu s djecom.

Autorica Eva Brlek naglasila je da je prethodno provedeno istraživanje na uzorku od 250 djece koje je pokazalo da djeca s teškoćama u razvoju u jednakoj mjeri vole videoigre, ali je drugačiji način njihova igranja videoigara te im je za ravnopravno sudjelovanje potrebna dodatna asistivna tehnologija. Upravo je stoga važna razmjena iskustava i znanja o mogućnostima prilagodbe gaming opreme, o čemu je na događanju svjedočio i izložbeni prostor belgijske udruge Accessible Gaming.

U priručniku su analizirane i dvije hrvatske videoigre koje su djeca iz Centra za autizam Rijeka imala priliku isprobati u praktičnom dijelu programa.

Program je obuhvatio i predstavljanje animiranog filma „Ježeva kućica“, filmske adaptacije slikovnice nastale u sklopu projekta, nakon čega je uslijedila analiza i komentar filma iz perspektive filmske pismenosti.

Iako se na videoigre često gleda prvenstveno kroz njihove potencijalne negativne učinke, ovakvi projekti otvaraju prostor za sagledavanje njihovih pozitivnih mogućnosti.

Izvor: soih.hr

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Metoda testiranja je jednostavna: pacijent diše u pamučnu masku oko 10 minuta, a maska ​​se zatim zatvara u vrećicu i odnosi u laboratorij. Pacijenti ne dolaze u dodir s psima

Kada se azilska kujica Chloe ne kotrlja po travnjaku farme izvan indijske tehnološke prijestolnice Bengalurua, podučavaju je da njušenjem ljudskog daha otkrije rak uz manju pomoć umjetne inteligencije.

Opremljena je 3D printanom kacigom i pojasom punim senzora i dio je eksperimentalnih napora čiji je cilj iskoristiti izvanredan njuh pasa u razvoju neinvazivnog testa za rano otkrivanje te bolesti.

Sve veći broj globalnih istraživanja ukazuje na to da se psi mogu dresirati za otkrivanje raka i ostalih ljudskih bolesti, od Parkinsonove bolesti do covida-19.

Startup Dognosis sa sjedištem u Bengaluruu koristi umjetnu inteligenciju za analizu moždane aktivnosti, disanja i govora tijela pasa – pretvarajući njihovu reakciju na miris u podatke.

“U sat vremena mogu obaviti tisuće njuškanja”, rekao je AFP-u suosnivač tvrtke Akash Kulgod (26). “Svako njušenje može evaluirati uzorak”.

Dognosis se nada komercijalnom lansiranju sljedeće godine, čime bi njihova tvrtka postala treća tog tipa u svijetu, nakon sličnih kompanija iz Njemačke i Izraela.

Rano otkrivanje bolesti može biti ključno i pridonijeti stopi preživljavanja od raka, ali u Indiji se brojnim pacijentima ona dijagnosticira tek nakon što je bolest već u uznapredovaloj fazi.

Njuškanje pasa moglo bi postati jednostavan i pristupačan prvi korak u probiru koji bi se u dogledno vrijeme primjenjivao u većim razmjerima i otkrio potencijalne slučajeve koji bi bili podložni daljnjim testiranjima.

Dok očekuje odobrenje Dognosis – uz potporu tvrtki rizičnog kapitala, uključujući Accel Indiju – na svojim istraživanjima surađuje s vladinim medicinskim ustanovama.

Chloe, mješanka labradora, jedna je od 15 pasa koje ovaj startup trenira. Na sebi ima prilagođenu kacigu za prikupljanje podataka.

“To je kao pseće odijelo ‘Iron Mana’”, rekao je Kulgod, mladić iz liječničke obitelji, koji je studirao kognitivnu znanost na Berkeley sveučilištu u Kaliforniji.

Istraživanja upućuju na to da bolesti mogu promijeniti kemikalije koje oslobađa organizam, stvarajući pritom prepoznatljive mirise.

Psi imaju oko 300 milijuna receptora mirisa, u usporedbi s oko pet milijuna koliko ih imaju ljudi.

Metoda testiranja je jednostavna: pacijent diše u pamučnu masku oko 10 minuta, a maska ​​se zatim zatvara u vrećicu i odnosi u laboratorij. Pacijenti ne dolaze u dodir s psima. 

U centru pod nazivom “Sniffspace” psi testiraju ljudske uzorke na platformama opremljenim automatskim hranilicama koje ih nagrađuju psećim poslasticama.

Suosnivač Kulgoda, 28-godišnji Itamar Bitan, koji je proveo četiri godine u izraelskoj kinološkoj jedinici specijalnih snaga, rekao je kako su psi obučeni da otkriju specifičan neuobičajen miris i da potom za to dobiju nagradu.

“Kada otkriju neuobičajen miris neki psi trče izravno do hranilice očekujući nagradu, neki od njih se na mjestu ukoče, a neki od uzbuđenja grebu po uzorku”, rekao je Bitan.

Rezultati nedavne studije Dognosisa koja je obuhvatila više od 1500 sudionika i šest bolnica u državi Karnataka, objavljeni su u stručnome časopisu Journal of Clinical Oncology.

Tvrtka je izvijestila da je uspjela postići stopu točnosti veću od 90 posto kada je posrijedi sedam glavnih vrsta raka i sada planira obavljati testiranja u realnim programima.

Specijalisti za rak u Bengaluruu, neovisni o projektu, izrazili su oprezan optimizam.

“Studija obećava, kao rani signal, no moraju provesti studiju na puno većoj grupi prije nego što donesemo bilo kakve konačne zaključke”, rekao je Santhosh Kumar Devadas, voditelj onkologije u bolnici Ramaiah Memorial.

U Indiji je rak velik problem javnog zdravstva. Kod svakog devetog od 1,4 milijarde stanovnika vjerojatno će se razviti bolest.

Dognosis kaže da im je cilj poboljšati “proaktivnu i preventivnu medicinu” uz istodobno poboljšanje “komunikacije između ljudi i pasa”.

Većinom su psi koje koriste u svojim istraživanjima biglovi i u nešto manjem broju mješanci belgijskog ovčara malinoisa, no odabiru se samo najbolji, rekao je Kulgod, našalivši se da svi imaju odličnu “ravnotežu između poslovnog i privatnog života” s radnim vremenom ograničenim na oko 30-45 minuta dnevno.