Poveži se s nama

in MREŽA

MULTIPLA SKLEROZA Svakih 5 minuta nekome se u svijetu dijagnosticira MS

Objavljeno

/

Foto: Savez društava multiple skleroze

Diljem Hrvatske uoči Svjetskog dana multiple skleroze održavaju se javnozdravstvene akcije u organizaciji Saveza društava multiple skleroze Hrvatske i županijskih udruga članica a u narančastoj boji svijetliti će niz građevina i fontana kao podrška oboljelima od multiple skleroze

Uoči Svjetskog dana multiple skleroze (30. svibnja), čija je ovogodišnja tema ‘Dijagnoza’, Savez društava multiple skleroze Hrvatske i županijske udruge članice provode kampanju ‘Ja sam više od MS-a!‘, u sklopu koje se na više od 15 lokacija diljem Hrvatske ovaj tjedan održava niz aktivnosti i javnozdravstvenih akcija u svrhu osvještavanja javnosti o ‘bolesti s tisuću lica’ i izgradnje informiranih, brižnih zajednica i sustava koji podržavaju osobe s dijagnozom multiple skleroze.

Multipla skleroza je autoimuna, neizlječiva bolest, od koje se procjenjuje da u Hrvatskoj boluje gotovo 8000 osoba, od kojih je gotovo polovica okupljeno u udrugama članicama Saveza. U Hrvatskoj se bolest može započeti liječiti odmah na početku te time usporiti progresija bolesti koja može dovesti do invalidnosti.

No, iako je sustav omogućio liječenje, nažalost pristup zdravstvenim uslugama i liječenju nažalost nije jednaka u svim dijelovima Hrvatske. U Hrvatskoj kronično nedostaje neurologa koji se bave multiplom sklerozom pa tako imamo mjesta u Hrvatskoj gdje jedan neurolog brine o liječenju preko 500 osoba s multiplom sklerozom, zbog čega je oboljelima otežan pristup informacijama a nerijetko na terapiju koja bi im trebala biti u kontinuitetu čekaju mjesecima. 

Uz navedene poteškoće u zdravstvenom sustavu, stupanjem na snagu novog Pravilnika o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače mnogi oboljeli od multiple skleroze boje se da će ostati bez vozačke dozvole a koja mnogima od njih znači bojazan da neće moći ostati u radnom odnosu s obzirom da je povezanost javnog prijevoza diljem Hrvatske jako loša ili u nekim dijelovima gotovo nikakva. Jasno nam je da je navedeni Pravilnik usmjeren na sigurnost sudionika u prometu, no molimo mjerodavne institucije da u takvim slučajevima pronađu alternativna rješenja koja će omogućiti osobama s MS-om mobilnost koja im je prijeko potrebna za liječenje i rad. 

Rezultati ankete na temu Dijagnoza MS-a

U sklopu ovogodišnjih aktivnosti provedena je online anketa u kojoj je sudjelovalo 323 oboljelih od multiple skleroze. Anketa je provedena s ciljem boljeg razumijevanja oboljelih, od samog puta do postavljanja dijagnoze, teškoća s kojima se susreću zbog dijagnoze, od koga imaju odnosno nemaju podršku u nošenju s dijagnozom MS-a kakvu podršku i od koga dobivaju te što žele da javnost zna o dijagnozi MS-a.

Rezultati ankete su pokazali da su prvi simptomi zbog kojih su oboljeli zatražili pomoć liječnika a naposljetku i doveli do potvrde dijagnoze MS-a bili problemi s vidom (bol u oku, dvoslike, zamagljenost ili gubitak vida) i to kod više od trećine sudionika ankete, zatim trnci i mravinjenje na pojedinom dijelu tijela (kod preko 26 posto sudionika ankete). Ono što je svakako poražavajuće da preko 53 posto oboljelih o samoj bolesti u trenutku dijagnosticiranja nisu ništa znali, zbog čega i naglašavamo važnost informiranja i educiranja javnosti. Najmanje podrške u suživotu s dijagnozom MS-a oboljeli dobivaju od poslodavaca (preko 42 posto), zbog čega MS zajednica u Hrvatskoj priprema i MS trening za poslodavce kako bi iste informirali i educirali o multipli sklerozi, koji će do kraja ove godine biti objavljen te pozivamo poslodavce koji žele da isti provedemo i kod njih da nam se jave.

Kod više od trećine oboljelih najviše poteškoća u dijagnozi MS-a stvaraju simptomi, no ono što je poražavajuće da osuđivanje zbog nevidljivih simptoma stvara najveće poteškoće kod gotovo 25 posto oboljelih. Rezultati ankete pokazali su i da bi oboljelima najviše u nošenju s dijagnozom MS-a pomogla veća podrška mentalnom zdravlju odnosno psihološka pomoć (preko 42 posto sudionika ankete), a mnogi od njih naveli su da bi im pomoglo više razumijevanja i prihvaćanja okoline, veća edukacija sveopće populacije o MS-u, veća dostupnost liječnika, manje birokracije i liste čekanja u zdravstvenom sustavu i sl. 

Oboljeli su na kraju ankete poručili javnosti da im je potrebno više razumijevanja okoline posebice zbog nevidljivih simptoma, da trebaju više podrške manje osuđivanja posebice zbog vanjskog izgleda koji ne odražava unutarnje borbe, a neki od odgovora su i:

‘Bolest se ne vidi, ali je tu, svakog dana, svakog trena u svih svojih 1000 lica.’

‘MS nije bolest čiju težinu okolina može procjenjivati na osnovi izgleda, nemoj mi reći dobro izgledaš, pitaj me kako se osjećaš.’

‘Teško je boriti se bez podrške i razumijevanja obitelji i prijatelja.’

Kako bi se više upoznali sa multiplom sklerozom i izazovima s kojima se susreću oboljeli od MS-a pogledajte put do dijagnoze kod dvoje mladih osoba s MS-om;

Nina Stipčević https://www.youtube.com/watch?v=RrO53TH7On8

i Ivan Tarle https://www.youtube.com/watch?v=fdu6NdQUZOo

O mentalnom zdravlju osoba s MS-om iz perspektive psihologa Ivana pogledajte podcast: https://www.youtube.com/watch?v=cHP4Su9rOy0 

U sklopu kampanje u svrhu zalaganja za bolju obuku i svijest o MS-u među samim zdravstvenim djelatnicima ali i opće populacije u brojnim domovima zdravlja i bolnicama uoči Svjetskog dana multiple skleroze postaviti će se posteri o multipli sklerozi koji prikazuju simptome MS-a, a više o multipli sklerozi i podršci saznajte na web stranicama Saveza www.sdmsh.hr.

Kao podrška oboljelima diljem Hrvatske osvijetliti će se brojne građevine i fontane u narančastoj boji.

O multipli sklerozi

Multipla skleroza (MS) je autoimuna bolest za koju nema lijeka, a terapije koje oboljeli uzimaju imaju za cilj usporavanje progresije bolesti i podizanje kvalitete života oboljelih.  Dva puta je češća kod žena, a MS nazivaju i bolest s 1000 lica jer su simptomi vrlo individualni i razlikuju se od osobe do osobe. Obično se dijagnosticira između 20. i 40. godine, a to je najbolje vrijeme za karijeru, obitelj i izgradnju budućnosti.

Postoji nekoliko tipova MS-a, a najveći postotak oboljelih (oko 80 posto), boluje od relapsno remitirajućeg oblika bolesti što znači kako se u životu oboljelih pojavljuju pogoršanja, odnosno relapsi te stanja mirovanja bolesti uz moguće svakodnevne simptome bolesti. Multipla skleroza je rastući globalni zdravstveni problem, a edukacija je ključna, jer što više znamo o MS-u, znati ćemo i na koje načine olakšati vlastite i tuđe živote onih koji žive sa njom.

O Savezu društava multiple skleroze Hrvatske

Savez društava multiple skleroze Hrvatske krovna je nacionalna organizacija čija je vizija ‘Hrvatska bez prepreka za dobar život s MS-om’, i to kroz misiju ‘Pužimo ruku svima čiji život dotiče MS na svakom koraku njihovog životnog putovanja kroz brigu, podršku, zagovaranje i edukaciju’.

Osobe s multiplom sklerozom i članovi obitelji podršku mogu dobiti kroz besplatan SOS MS telefon 0800 77 89 svakim radnim danom od 8 do 16 sati, a dva puta mjesečno na SOS MS telefonu gostuju i vodeći neurolozi za MS u Hrvatskoj. Kroz Virtualni MS savjetnik oboljeli mogu dobiti odgovore na svoja pitanja od različitih stručnjaka, a od vrhunskih stručnjaka za MS educirajte se kroz podcastove na MSTV-u. 

O Svjetskom danu multiple skleroze

Svjetski dan multiple skleroze utemeljile su 2009. godine Međunarodna federacija i zemlje članice MS-a, a službeno se obilježava 30. svibnja svake godine. Okuplja globalnu MS zajednicu da dijele priče, podižu svijest i vode kampanje sa svima pogođenim multiplom sklerozom (MS) od koje u svijetu boluje preko 2,8 milijuna ljudi. Svakih 5 minuta, nekome, negdje u svijetu, dijagnosticira se MS.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

in MREŽA

Učenici u Koprivnici čitali na Brailleovom pismu i znakovnom jeziku

Objavljeno

/

Na fotografiji se vidi grupa djece koja sjede u učionici i drže obojene kartice u zraku. Djeca su okrenuta prema prednjem dijelu učionice, a u pozadini se vidi odrasla osoba koja stoji i drži tablet ili mobitel. Na policama iza odrasle osobe nalaze se knjige i razni školski materijali. Djeca su obučena u raznobojnu odjeću, a kartice koje drže su plave, zelene, žute i ljubičaste boje. Fotografija prikazuje aktivnost u učionici koja može biti vezana uz glasanje ili neku vrstu interaktivne igre ili lekcije.
Foto: Knjižnica i čitaonica 'Fran Galović' Koprivnica

Zajedno su čitali taktilnu slikovnicu ‘Mačak Krešo se pita: Koje je boje srce moje?’ koja sadrži tekst na brajici i uvećanom tisku te nosi poruku o toleranciji i prihvaćanju različitosti

Knjižnica i čitaonica ‘Fran Galović’ Koprivnica 5. veljače 2025. sudjelovala je u projektu ‘Kako biti prijatelj – brajica u 50 knjižnica’. Program je provela Udruga ‘Kreativni oslonac’ u suradnji s Udrugom slijepih Koprivničko-križevačke županije.

U inkluzivnoj radionici sudjelovali su učenici 4. razreda OŠ ‘Đuro Ester’ Koprivnica, koji su se upoznali s Brailleovim pismom, znakovnim jezikom te načinima ispravnog odnosa prema osobama s invaliditetom. Zajedno su čitali taktilnu slikovnicu ‘Mačak Krešo se pita: Koje je boje srce moje?’, koju je Udruga donirala koprivničkoj knjižnici, a dostupna je za posudbu u Dječjem odjelu.

Ova taktilna slikovnica sadrži tekst na Brailleovom pismu i uvećanom tisku te nosi snažnu poruku o toleranciji i prihvaćanju različitosti. Mačak Krešo kroz priču istražuje boju svog srca, a slikovnica sadrži i QR kodove za audio verziju te video priču na znakovnom jeziku.

Projekt ‘Kako biti prijatelj’ provodi se uz sufinanciranje Ministarstva znanosti i obrazovanja te je tijekom dvije školske godine obuhvatio 18 osnovnih škola i više od tisuću izravnih korisnika. Trenutno se realizira inicijativa ‘Brajica u 50 knjižnica’, uz podršku Zaklade Novo sutra, KTC-a i PIK-a, s ciljem donacije taktilnih slikovnica i održavanja edukativnih radionica u pedeset knjižnica diljem Hrvatske.

Radionice su namijenjene učenicima osnovnih škola te ih kroz interaktivne aktivnosti upoznaju s Brailleovim pismom i znakovnim jezikom. Djeca uče kako komunicirati s osobama s oštećenjem vida i sluha te razvijaju empatiju i razumijevanje prema različitostima.

Donacijom taktilnih slikovnica i provođenjem radionica, projekt ‘Kako biti prijatelj – brajica u 50 knjižnica’ doprinosi stvaranju inkluzivnijeg društva, u kojem se različitosti prihvaćaju i cijene. Kroz ove aktivnosti djeca od malih nogu uče vrijednosti prijateljstva i međusobnog poštovanja.

Nastavi čitati

in MREŽA

Predstavljamo zamjenice pravobranitelja za osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Portreti dviju žena u formalnoj odjeći, jedna u plavom sakou, druga u crnom sakou i bordo dolčeviti, obje sjede za radnim stolovima.
Foto: posi.hr

Za zamjenice pravobranitelja za osobe s invaliditetom izabrane su Anica Ježić i Gordana Glibo

Anica Ježić imenovana je Odlukom Hrvatskog sabora od 13. prosinca 2024. zamjenicom pravobranitelja za osobe s invaliditetom.

Po svom obrazovanju je diplomirana socijalna radnica/magistra socijalnog rada te je radno iskustvo stjecala u ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi. Tijekom godina rada stekla je značajna iskustva u područjima vezanim za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, posebice u dijelu koji se odnosi na vještačenje (kreiranje propisa, edukacije stručnjaka te ujednačavanje postupanja), udruge osoba s invaliditetom (priprema i podrška u provedbi projekata), socijalne usluge (razvoj i unapređenje područja pružanja usluga), te dugotrajnu skrb (povezivanje sustava u pružanju dugotrajne skrbi, EU koordinatorica RH za dugotrajnu skrb).

– Sudjelovala je u zemlji i inozemstvu na raznim seminarima, konferencijama kao predavač, te je kooautorica članka ‘Probna primjena međunarodne klasifikacije funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja u postupku vještačenja invaliditeta u Hrvatskoj – stoji na službenim stranicama Pravobranitelja za osobe s invaliditetom.

Gordana Glibo završila je studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a svoje radno iskustvo stjecala je duže od 20 godina u neprofitnom sektoru. Na radnom mjestu zamjenice pravobranitelja za osobe s invaliditetom nalazi se od 7. siječnja 2025. godine.

Bila je inicijator i provoditelj projekata prilagodbe kulturnih sadržaja, sportsko-rekreativnih aktivnosti, radionica kuhanja i savladavanja svakodnevnih vještina za osobe s invaliditetom.

– Asistent je u nastavi na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu na predmetu Radna terapija kod senzoričkog procesiranja i senzoričke integracije i vanjski je suradnik Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu na kolegiju Sustavi pomoćnih tehnologija u prometu koji se izvodi na diplomskom studiju smjer Informacijsko-komunikacijski promet – stoji na službenim stranicama.

U Uredu pravobranitelja za osobe s invaliditetom danas je zaposleno ukupno 20 djelatnika, od čega su troje dužnosnika – sam pravobranitelj i dvije zamjenice, zatim 13 savjetnika – devet u središnjem uredu u Zagrebu i četiri u područnim uredima, dva suradnika za pravne poslove i dva administrativna službenika za poslove tajništva, računovodstva i arhivu.

Da podsjetimo, Darijo Jurišić imenovan je Odlukom Hrvatskog sabora u ožujku 2024. godine pravobraniteljem za osobe s invaliditetom, nakon što je od 2016. do 2024. godine obnašao dužnost zamjenika pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Anke Slonjšak. Po svom obrazovanju je pravnik i sveučilišni specijalist upravljanja razvojem lokalne i regionalne samouprave.

Nastavi čitati

in MREŽA

BILL GATES Danas bi mi vjerojatno bio dijagnosticiran autizam

Objavljeno

/

Povijesna crno-bijela fotografija prikazuje mlade Billa Gatesa i Paula Allena kako sjede u učionici i koriste računala.
Foto: Bruce Burgess

U svojoj nadolazećoj autobiografiji ‘Izvorni kod: Moji počeci’, suosnivač Microsofta Bill Gates osvrće se na svoje djetinjstvo, ističući poteškoće u socijalizaciji i sklonost dubokoj koncentraciji

Poslušaj članak

Gates vjeruje da bi mu, da odrasta u današnje vrijeme, vjerojatno bio dijagnosticiran poremećaj iz spektra autizma.

– Tijekom mog djetinjstva, činjenica da neki ljudi obrađuju informacije drugačije nije bila široko shvaćena – piše Gates.

Njegovi roditelji, suočeni s izazovima odgoja ‘kompliciranog sina’, poticali su ga na aktivnosti koje su razvijale socijalne vještine, poput pridruživanja bejzbol timu ili izviđačima, te su mu pružali emocionalnu podršku.

Gates također priznaje da i danas prepoznaje ponašanja kod sebe koja su u skladu s autizmom.

– Imam naviku ljuljanja koja smeta ljudima, ali to je također uobičajeno, takozvano samostimulirajuće ponašanje – rekao je u intervjuu za The Wall Street Journal. Dodao je da je ta duboka koncentracija, koja ga je usmjerila prema matematici, znanosti i programiranju, postala njegova snaga.

Gates ističe da su mu roditelji pomogli slanjem na terapiju kako bi bolje razumio kako usmjerava svoju energiju te upisivanjem u kvalitetnu školu.

– Čak i uz njihov utjecaj, moj društveni razvoj bio je spor, kao i svijest o utjecaju koji imam na druge ljude – piše Gates.

– Ali to je došlo s godinama, iskustvom i djecom, i zbog toga sam bolji. Volio bih da je došlo ranije, iako ne bih mijenjao mozak koji sam dobio ni za što.

Gatesova introspektivna razmišljanja pružaju uvid u izazove i prednosti neurodivergencije, naglašavajući važnost razumijevanja i podrške za osobe s različitim načinima obrade informacija.

Nastavi čitati

U trendu