Connect with us

EU kutak

Svečana dodjela Nagrade Saharov u Europskom parlamentu

Objavljeno

/

Fotografija iz Europskog parlamenta. Dvije osobe drže plakete u prvom planu, okruženi publikom koja stoji i plješće. Prostor je veliki, sa svijetlim stropnim osvjetljenjem, dok u pozadini mnogi ljudi sjede na tamnim sjedalima u polukružnom rasporedu.
Foto: EU/EP/Daina Le Lardic

Predsjednica Metsola uručila je Nagradu Saharov za 2024. venezuelskom predsjedniku Edmundu Gonzálezu Urrutiji i Maríji Corini Machado na svečanosti u utorak u Strasbourgu

– U svojoj potrazi za pravdom, demokracijom i vladavinom prava Edmundo González Urrutia i María Corina Machado neustrašivo podupiru vrijednosti koje su tako dragocjene milijunima Venezuelaca i Europskom parlamentu. Ova nagrada nije samo priznanje, već i podsjetnik da borba za slobodu nikada nije uzaludna. Budućnost Venezuele pripada njezinu narodu, a Europski parlament s ponosom stoji uz njih – izjavila je predsjednica Metsola otvarajući svečanost dodjele Nagrade Saharov za slobodu mišljenja 2024.

María Corina Machado, koju je na svečanosti predstavljala kći Ana Corina Sosa, izabrana je 2023. za oporbenu kandidatkinju za venezuelsku predsjednicu u ime ‘Ujedinjene demokratske platforme’, nakon čega ju je diskvalificiralo Državno izborno vijeće kojim upravlja vlada. Edmundo González Urrutia, diplomat i političar koji je naslijedio Mariju Corinu Machado kao glavni oporbeni kandidat nakon njezine diskvalifikacije, osudio je neobjavljivanje službenih rezultata predsjedničkih izbora održanih u srpnju 2024. i osporio proglašenu pobjedu Nicolása Madura. Napustio je Venezuelu u rujnu 2024. nakon izdavanja uhidbenog naloga protiv njega te je dobio utočište u Španjolskoj.

– Prije, a ne kasnije, naša zemlja će se okrenuti u smjeru o kojem je odlučio naš narod. Zlostavljanje i nasilje ovih dana samo su nespretni pokušaji da se odgodi ono što je neizbježno – istaknuo je González Urrutia govoreći zastupnicima u Europskom parlamentu.

– Nijedna vlada utemeljena na nasilju nije stabilna – rekao je González Urrutia, naglašavajući činjenicu da Venezuelci, uključujući zagovaratelje i bivše zagovaratelje režima, ‘žele napredovati na putu slobode, demokracije i razumijevanja među svima nama’.

Novoizabrani predsjednik Venezuele izjavio je da se Nagradom Saharov jača njegova predanost dijalogu i simbolizira jedinstvo demokrata diljem svijeta koji ‘danas, više nego ikad, trebaju surađivati’. Zaključio je da je ‘borba Venezuele za slobodu i demokraciju borba za te vrijednosti u cijelom svijetu’.

U svom istupu putem videoveze María Corina Machado osudila je činjenicu da su Venezuelce ‘četvrt stoljeća pokušavali podijeliti, oslabiti i pokoriti (…). Propovijedajući mržnju, pokušali su okrenuti jedne protiv drugih; podijeliti nas na bogate i siromašne, ljevicu i desnicu, bijele i crne, one koji odlaze i one koji ostaju, kao i na temelju naših vjerskih uvjerenja’.

– Također su nastojali uništiti sve demokratske institucije, od neovisnog pravosuđa do slobodnog glasanja građana. Korumpirani i kriminalni režim ugušio je gospodarstvo, potaknuvši najgoru razinu hiperinflacije u povijesti i pretvorivši milijune u uzdržavane članove javne pomoći uvjetovane političkom lojalnošću, bez dostojanstva i budućnosti – dodala je.

– No Venezuela je reagirala – rekla je Machado i istaknula da su predsjednički izbori održani 28. srpnja označili početak nezaustavljive istinske promjene koja nadilazi sadašnje vrijeme i granice Venezuele.

– Znamo da ćemo uspjeti (…); pobjeda Venezuele bit će pobjeda cijelog čovječanstva – zaključila je zahvalivši Europskom parlamentu na ‘dokazu da nismo sami’.

U rezoluciji donesenoj 19. rujna 2024. Europski parlament priznao je Gonzáleza Urrutiju kao legitimnog i demokratski izabranog predsjednika Venezuele, a Maríju Corinu Machado kao čelnicu demokratskih snaga te zemlje. Zastupnici su također rekli da izvješća međunarodnih misija za promatranje izbora jasno pokazuju da venezuelski predsjednički izbori nisu u skladu s međunarodnim standardima izbornog integriteta.  Prije toga, u veljači 2024., Europski parlament pozvao je države članice da zadrže sankcije nametnute Madurovu režimu i da ih pojačaju dok se režim, u skladu sa Sporazumom s Barbadosa, jasno i trajno ne obveže na poštovanje osnovnih demokratskih standarda, vladavine prava i ljudskih prava.

U srpnju 2023. Europski parlament oštro je osudio proizvoljnu i neustavnu odluku venezuelskog režima da spriječi istaknute političke oporbene ličnosti kao što su María Corina Machado, Leopoldo López, Henrique Capriles i Freddy Superlano da se kandidiraju na izborima 2024.

Nagrada Saharov za slobodu mišljenja, nazvana po sovjetskom fizičaru i političkom disidentu Andreju Saharovu, najuglednija je nagrada EU-a za ljudska prava. Od 1988. kada je osnovana, Parlament je svake godine dodjeljuje pojedincima ili organizacijama kao priznanje za njihov rad u jednom od sljedećih područja: obrana ljudskih prava i temeljnih prava, posebno slobode izražavanja, zaštita prava manjina, poštovanje međunarodnog prava, razvoj demokracije i obrana vladavine prava.

Foto: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

EU kutak

EUROPSKA UNIJA Jamstvo za zapošljavanje osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Stilizirana pozadina s motivom zastave Europske unije – zlatne zvjezdice na plavoj podlozi uz oblačne teksture.
Foto: Pixabay

Statistika o zapošljavanju ovog trenutka ne ide u prilog proklamiranom cilju Europske komisije o stvaranju društva jednakih mogućnosti

Poslušaj članak

Još uvijek nema nekih bitnih pomaka u boljem pozicioniranju Europljana s invaliditetom na tržištu rada.

Dokaz tomu je i zajedničko pismo koje je ovih dana čak 125 organizacija poslalo Europskoj komisiji s pozivom da objavi novo Jamstvo EU za zapošljavanje i vještine osoba s invaliditetom kao dio ažurirane Strategije za prava osoba s invaliditetom.

U ovom pismu organizacije navode kakva su namjenska sredstva i programi potrebni za smanjenje velike stope nezaposlenosti osoba s invaliditetom. Uz sve ostalo, organizacije traže namjenska sredstva za omogućavanje pristupa redovnim mogućnostima zapošljavanja, naukovanju ili osposobljavanju. Isto tako, bolje mogućnosti zapošljavanja u zaštićenim radionicama. Programi zapošljavanja moraju biti osmišljeni tako da nude podršku tvrtkama i organizacijama u pružanju potrebnih prilagodbi za osobu s invaliditetom na radnom mjestu.

Ono što je, međutim, posebno bitno za organizacije jest da Jamstvo EU za zapošljavanje i vještine osoba s invaliditetom ne smije utjecati na pravo primanja naknade za invaliditet i druge potpore od države.

– Ovo Jamstvo ključan je korak kako bi se osiguralo da osobe s invaliditetom imaju jednake uvjete u svijetu rada. Ako želimo konkurentnu Europu, bitno je da svima pružimo jednake mogućnosti za doprinos društvenoj zajednici – rekao je Yannis Vardakastanis, predsjednik Europskog foruma osoba s invaliditetom.

Statistika o zapošljavanju ovog trenutka ne ide u prilog proklamiranom cilju Europske komisije o stvaranju društva jednakih mogućnosti. Naime, samo 52,7 posto osoba s invaliditetom zaposleno je u Europskoj uniji, u usporedbi sa 76,7 posto osoba bez invaliditeta.

Prethodna istraživanja Europskog foruma osoba s invaliditetom pokazuju da je jaz uglavnom posljedica nedostatka potrebnih prilagodbi te nedovoljne ponude pomoćnih tehnologija. Usto su i digitalne vještine zaposlenika s invaliditetom na značajno nižoj razini u odnosu na one bez invaliditeta.

Zajedničko pismo upućeno Europskoj komisiji poziva da Jamstvo bude ključna akcija ‘Poboljšane strategije za prava osoba s invaliditetom’, a bit će predstavljeno tijekom sastanka Kolegija povjerenika EK početkom ovog svibnja.

Nastavite čitati

EU kutak

Održan panel ‘EU, Ukrajina, Hrvatska’

Objavljeno

/

Napisao/la:

Vizual konferencije EU, Ukrajina, Hrvatska o izgradnji otporne demokracije i suradnji.
Foto: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Kako EU može očuvati vjerodostojnu perspektivu proširenja za Ukrajinu istovremeno inzistirajući na jasnim i provedivim reformama, što Kijev očekuje u tom kontekstu i koja je uloga međuparlamentarne suradnje, na koji način jačati kibernetičku otpornost te što EU može naučiti iz ukrajinskog iskustva u odgovoru na hibridne prijetnje?

Poslušaj članak

To su samo neka od pitanja o kojima se raspravljalo na konferenciji ‘EU, Ukrajina, Hrvatska – Kako graditi otpornu demokraciju?’

Na prvom panelu konferencije ‘Europa i Ukrajina – Proračun, obrana, proširenje: parlamentarna suradnja’ sudjelovali su zastupnici u Europskom parlamentu Karlo Ressler i Tonino Picula, predsjednici Odbora za europske poslove i Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Jelena Miloš i Andro Krstulović Opara te video-vezom predsjednica Odbora Vrhovne rade za integraciju Ukrajine u EU Ivanna Klympush-Tsintsadze.

Zastupnik Karlo Ressler (HDZ, EPP) rekao je kako se ratovi prvenstveno dobivaju na bojišnici, ali da ishod uvelike ovisi o financijskoj izdržljivosti te o tome tko dugoročno može podnijeti teret sukoba.

– Zbog toga europska solidarnost i financijska podrška Ukrajini ne smije posustati, usprkos novim ratovima i činjenici da nakon četiri godina barbarske agresije mnogi računaju na europske podjele, zamor i indiferentnost. Nasuprot tome, zajam od 90 milijardi eura nastavak je konkretne pomoći opstanku Ukrajine, bez čega nema sigurnosti i neovisnosti Europe.

Zastupnik Tonino Picula (SDP, S&D) je podsjetio da je ukrajinski narod još krajem 2013. na Majdanu prosvjedom zbog odustajanja od potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini s EU-om zapravo podnio zahtjev za članstvom u Uniji. Osvrćući se na 2027. kao godinu ulaska za koju se zalaže ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, rekao je kako nije riječ o realnom datumu. Ali ustvrdio je da se nada da će proces biti dinamičan, da će Ukrajina započeti pregovore i pokazati da ima kapacitete apsorbirati pravno nasljeđe Europske unije.

– Moto EU-a je ujedinjeni u različitosti. Nadam se da će, kad je riječ o Ukrajini, Unija također biti na razini zadatka i pronaći jedinstvo.

Predsjednica Odbora Vrhovne rade za integraciju Ukrajine u EU Ivanna Klympush-Tsintsadze rekla je kako 2027. kao ciljna godina ukrajinskog EU članstva nažalost doista nije realistična te da ne treba licitirati s različitim datumima. Međutim, istaknula je, očekuje da put njezine zemlje prema Uniji neće biti dulji od prosjeka drugih kandidatkinja, odnosno oko 7 godina.

Na drugom panelu ‘Demokratski štit – kibernetička otpornost i borba protiv dezinformacija’  sudjelovali su savjetnica u Kabinetu ministra vanjskih i europskih poslova RH Tamara Tafra, voditelj međunarodnih poslova Europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji Tapio Pyysalo (videovezom), voditelj informacijske sigurnosti tvrtke Span Hrvoje Englman te direktorica organizacije ‘Join Ukraine’ Liubov Tsybulska (videovezom).

Raspravljalo se o europskom zakonodavnom okviru za jačanje demokratskih standarda te važnosti razvoja kapaciteta u području kibernetičke obrane i otpornosti društva na dezinformacijske kampanje. Sugovornici su istaknuli kako otpornost nije jednokratni proizvod već stalni proces prilagodbe i razvoja potrebnih vještina potrebnih za odgovor na konstantne pritiske. 

Panele su moderirali predstavnici Europe Future Centrea, Dragan Nikolić (suosnivač) i Ivana Dragičević (osnivačica). Uvodne govore održale su potpredsjednica Vrhovne rade Ukrajine Olena Kondratiuk (videovezom), izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i voditeljica Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska – Ukrajina Zdravka Bušić te voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak

Ljubić Kutnjak je podsjetila je kako Europski parlament bio prva europska institucija koja je pozvala na dodjelu statusa zemlje kandidatkinje Ukrajini te da kontinuirano blisko surađuje s Vrhovnom radom na reformama i pripremama za pristupanje. Kazala je i kako je Parlament od samih početaka agresije brzo djelovao kako bi osigurao potporu Ukrajini, uključujući i nedavno usvajanje paketa zajma u iznosu od 90 milijardi eura.

Konferencija je održana pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora, u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora te u suradnji s Veleposlanstvom Ukrajine u RH i Europe Future Centreom. 

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Nastavite čitati

EU kutak

Objavljeni prvi laureati Europskog reda za posebne zasluge

Objavljeno

/

Napisao/la:

Zastava Europske unije vijori se na vjetru. Plava tkanina s dvanaest zlatnih zvijezda u krugu vidljiva je iz blizine, s blagim naborima. Nebo u pozadini je svijetloplavo i bez oblaka.
Foto: Pixabay

Imena prvih laureata Europskog reda za posebne zasluge, koji su dali značajan doprinos europskim integracijama, objavljena su u Strasbourgu

Poslušaj članak

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola objavila je imena prvih dobitnika novoosnovanog Europskog reda za posebne zasluge. Riječ je o priznanju za značajan doprinos europskim integracijama te promicanju i obrani europskih vrijednosti.

– Europu su oduvijek gradili ljudi. Kroz premošćivanje podjela, uklanjanje prepreka, rušenje diktatura i prevladavanje kriza za bolju budućnost našeg kontinenta. Ta europska posvećenost zaslužuje priznanje. Europskim redom za posebne zasluge odajemo počast onima koji nisu samo vjerovali u Europu, nego su je pomogli izgraditi – izjavila je predsjednica Metsola objavljujući prve laureate.

Laureate je odabralo povjerenstvo koje čine predsjednica Metsola, potpredsjednice Europskog parlamenta Sophie Wilmès i Ewa Kopacz te Michel Barnier, José Manuel Barroso, Josep Borrell i Enrico Letta. Prijedlozi za imenovanje potječu od šefova država ili vlada, predsjednika nacionalnih parlamenata i predsjednika institucija EU-a.

Istaknutim članom Europskog reda za zasluge imenovani su:

  • Angela Merkel, bivša njemačka savezna kancelarka
  • Lech Wałęsa, bivši čelnik ‘Solidarnosci’ i bivši predsjednik Republike Poljske
  • Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine

Poštovanim članom Europskog reda za zasluge imenovani su:

  • Valdas Adamkus, bivši predsjednik Litve
  • Jerzy Buzek, bivši poljski premijer i bivši predsjednik Europskog parlamenta
  • Aníbal Cavaco Silva, bivši portugalski predsjednik i premijer
  • Sauli Niinistö, bivši predsjednik Finske i bivši predsjednik finskog parlamenta
  • Pietro Parolin, kardinal i državni tajnik Svete Stolice
  • Mary Robinson, bivša irska predsjednica i bivša visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava
  • Maia Sandu, predsjednica Republike Moldove
  • Javier Solana y de Madariaga, bivši visoki predstavnik EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku
  • Wolfgang Schüssel, bivši austrijski savezni kancelar
  • Jean Claude Trichet, bivši predsjednik Europske središnje banke

Članom Europskog reda za zasluge imenovani su:

  • José Andrés, kuhar i osnivač nevladine organizacije ‘Svjetska središnja kuhinja’
  • Giannis Antetokounmpo, košarkaš
  • Marc Gjidara, odvjetnik i znanstvenik (francuski pravnik hrvatskog podrijetla)
  • Sandra Lejniece, liječnica, znanstvenica i istaknuta članica akademije
  • Oleksandra Matviichuk, odvjetnica za ljudska prava
  • Viviane Reding, bivša potpredsjednica Europske komisije, bivša luksemburška zastupnica, bivša zastupnica u Europskom parlamentu
  • Paul David Hewson, poznatiji kao Bono, David Howell Evans, Adam Charles Clayton i Laurence Joseph Mullen Jr, glazbenici i članovi banda U2

Prošle je godine, povodom 75. obljetnice Schumanove deklaracije, Predsjedništvo Europskog parlamenta odlučilo uspostaviti prvo europsko odličje takve vrste koje dodjeljuje institucija EU-a; civilno odličje kako bi se odala počast postignućima pojedinaca koji su znatno doprinijeli europskim integracijama ili promicanju i obrani europskih vrijednosti. Svake godine u Red može biti imenovano do 20 laureata.

Nakon objave u utorak dobitnici će biti pozvani na službenu svečanost dodjele nagrada koja će se održati tijekom plenarne sjednice 18. i 21. svibnja u Strasbourgu.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu