Vijesti
Studijski programi na ERF-u stupovi su razvoja inkluzije
Dan Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj u ponedjeljak je obilježen svečanom sjednicom
Poslušaj članak
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet (ERF) svojim predanim radom daje značajan doprinos akademskoj zajednici i društvu u cjelini. Fakultet je danas prepoznatljivo središte izvrsnosti u području edukacijske rehabilitacije, logopedije i socijalne pedagogije.
Dan Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj u ponedjeljak je obilježen svečanom sjednicom kojom je predsjedao dekan ERF-a Ante Bilić Prcić, prodekanica za znanost Ana Katušić, prodekan za nastavu i studente Luka Bonetti te prodekan za poslovanje Marijan Pavlović.
Ovom sjednicom ujedno je obilježena 63. obljetnica postojanja i djelovanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.
Uz brojne studente, bivše i sadašnje profesore fakulteta, svečanosti su nazočili ravnatelji ustanova za osobe s invaliditetom, dekani drugih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu te gosti iz inozemstva.
Prigodnim riječima nazočne je pozdravio rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić koji je istaknuo da Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet svojim radom čini dobro drugima u svakom pogledu.
– Ljudi na ovom fakultetu daju sebe kroz edukaciju studenata koji će kasnije u svom radu pomagati društvu. To je neprocjenjivo – rekao je rektor Lakušić. Naglasio je osobito veliki interes za studij logopedije.
– Na ovaj studijski program upisuje se 50 studenata, a 356 potencijalnih studenata je zainteresirano. ERF može ponuditi i više nego što nudi trenutno, ali iskorake moramo činiti vezano za ono što je ključno, a to je znanstvena i nastavna infrastruktura. S dekanom fakulteta radimo kako bismo taj element osigurali. Kada stvaramo stručnjake koji su društvu sve potrebniji, moramo stvarati i adekvatne uvjete – rekao je Lakušić.
Pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za zdravstvo, socijalnu skrb, branitelje i osobe s invaliditetom Mirela Šentija-Knežević istaknula je da se tijekom 63 godine na ERF-u obrazovalo mnogo generacija studenata, a većina njih zaposlena je u gradskim ustanovama u području zdravstva, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja. Spomenula je da Grad Zagreb prepoznaje doprinos ERF-a kroz brojne zajedničke programe i projekte, među kojima je jedan i u području rane intervencije.
– Stručnjaci, profesori s ERF-a sudjeluju i u brojnim gradskim povjerenstvima, radnim skupinama, što govori u prilog tome da Grad Zagreb prepoznaje izvrsnost i znanost u planiranju svojih politika, intervencija i mjera. Brojne aktivnosti smo napravili zajedno u području prevencijskih znanosti ranog razvoja, a i mentalnog zdravlja – rekla je Šentija-Knežević. Zaželjela je fakultetu uspjeh u daljnjem radu te poručila da će Grad Zagreb i dalje biti partner u projektima.
Izaslanica ministra znanosti, obrazovanja i mladeži Ivana Pavić-Šimetin istaknula je da su sva tri studijska programa na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu stupovi razvoja društva u smislu dobrobiti i inkluzije. Izrazila je zadovoljstvo što je kao školska liječnica mogla surađivati sa stručnjacima koji su završili ERF.
Čestitajući obljetnicu ERF-a, izaslanica predsjednika Republike Hrvatske Jadranka Žarković istaknula je da 120 djelatnika i oko 200 tisuća studenata jamče ispunjavanje važne društvene zadaće – pomaganja slabijima i inkluzije.
– Svaki studij od svojih studenata traži marljivost, upornost i izvrsnost u stjecanju novih znanja i vještina, ali je malo onih koji kod svojih studenata razvijaju empatiju, altruizam i osjećaj solidarnosti prema skupinama ljudi kojima uz stručnu pomoć treba i emocionalna podrška. Upravo to čini Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Danas živimo u doba kada se postavlja pitanje opravdanosti nekih visokoškolskih obrazovnih programa, a to nikako nije slučaj s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom, jer su edukacijski rehabilitatori, logopedi i socijalni pedagozi nasušno potrebni našem društvu – pojasnila je Žarković.
Izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica Majda Burić, izrazila je veliko poštovanje i zahvalnost stručnjacima koji završe ERF za sve što rade za ranjive skupine društva, ali i za razvoj znanosti i prepoznatljivost RH u međunarodnom znanstvenom okruženju.
– U društvu nam nikada nije dovoljno solidarnosti i izvrsnosti, a to su načela kojima se vodite i naše društvo činite boljim, zaštićenijim i sigurnijim – poručila je studentima i djelatnicima ERF-a Burić.
Svečanost je svojim nastupom uveličala klapa Sorelo koju čine studentice Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, ali i studentice drugih fakulteta.
U sklopu svečanosti dodijeljene su nagrade najboljim studentima u akademskoj godini 2023./2024. i najboljim studentskim projektima. Također, nagrade i priznanja dobili su djelatnici fakulteta, suradne institucije i pojedinci.
Među dobitnicima Dekanove nagrade je studentica prve godine diplomskog studija edukacijske rehabilitacije Patricija Hrastić iz Varaždina.
– Ova nagrada je odraz mog truda i rada. Vjerujem da će mi i u budućnosti otvoriti vrata. Voljela bih započeti svoj rad u jednom od centara za odgoj i obrazovanje za osobe s teškoćama, željela bih izravno raditi s djecom i mladima s teškoćama. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet sam upisala jer me oduvijek zanimao rad s ljudima i željela sam raditi nešto u čemu ću biti dio obitelji, a upravo edukacijski rehabilitatori nisu samo 45 minuta s djecom u nekom tretmanu, nego su na neki način dio obitelji. Jako je važan rad s obitelji, a rad s djecom me ispunjava – rekla je Patricija.
Naglasila je da je i kroz praksu tijekom studija stekla dovoljno znanja, a za nju su najkorisniji bili savjeti mentora o načinu rada, kako se odnositi prema roditeljima i drugim stručnjacima kako bi suradnja bila uspješna.
– Svima koji se žele osjećati ispunjeno i korisno u životu te žele da im je svaki dan drugačiji, preporučujem da upišu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Na ovom fakultetu je puno prakse i vježbe, profesori su sjajni. Završetkom Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta radi se posao koji je poziv – poručila je Patricija.
Kao izvanredna studentica studijskog programa edukacijske rehabilitacije, Dekanovu nagradu je dobila i Kristina Ninić iz Rijeke, koja je u međuvremenu završila fakultet i odrađuje pripravnički staž u posebnom razrednom odjeljenju jedne osnovne škole.
– Za mene ova nagrada predstavlja veliki ponos, s obzirom na to da sam paralelno radila u dječjem vrtiću i studirala. Pokazala sam da sam se uspješno nosila s radom i studijem. Kroz takvo studiranje imala sam prilike raditi s djecom s određenim teškoćama i osobama s invaliditetom. Mogla sam čuti jedinstvene priče koje su me na neki način inspirirale. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet me oduvijek zanimao, a prije toga sam završila studij ranog predškolskog odgoja. Kao odgojitelj radila sam četiri godine, a u tom radu sam se susrela s djecom koja su imala određena oštećenja. Smatrala sam da nisam dovoljno osposobljena da im pružim podršku koja će im omogućiti da maksimalno ostvare svoje potencijale. Konkretno, imala sam jednu slabovidnu djevojčicu, a bilo je malo dokumentacije o načinu kako mogu prilagoditi svoj pristup za njezino uspješno funkcioniranje. To mi je bio poticaj da se upišem na ERF – ispričala je Kristina.
Naglasila je da je na ERF-u poticajno okruženje koje nastoji potaknuti kreativnost studenata, a bitno je i to što se fakultet ne bazira samo na teoriji nego i na puno prakse.
– Praktično iskustvo je blago koje nosim s ovog fakulteta, ali i dobra poznanstva i prijateljstva koja mi pomažu u privatnom životu te u profesionalnom rastu i razvoju – poručila je Kristina.
Javnozdravstvena akcija „Zdravlje na duge staze“ održat će se u subotu, 26. rujna, od 10 do 13 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, uz besplatna mjerenja i razgovore sa stručnjacima
Poslušaj članak
Hrvatsko društvo za kronične bolesti organizira javnozdravstvenu akciju „Zdravlje na duge staze“, kojom u Zagrebu započinje ovogodišnje obilježavanje Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti. Akcija će se održati u subotu, 26. rujna, od 10 do 13 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, a ovogodišnje obilježavanje odvija se pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba.
Građani će moći besplatno izmjeriti krvni tlak i glukozu u krvi, odrediti indeks tjelesne mase, napraviti analizu sastava tijela, izmjeriti snagu stiska šake dinamometrom te obaviti EKG probir. Uz mjerenja, imat će priliku razgovarati sa stručnjacima o rezultatima, čimbenicima rizika i potrebi za daljnjom provjerom zdravlja.
Organizatori poručuju da zdravlje na duge staze počinje prije dijagnoze te upozoravaju na važnost prevencije, ranog otkrivanja bolesti i pravodobnog liječenja. U pozivu ističu da mnoge kronične bolesti dugo ostaju neprepoznate, zbog čega se potreba za brigom o zdravlju nerijetko osvijesti tek nakon pojave komplikacija.
Prema podacima koje navodi Hrvatsko društvo za kronične bolesti, vodeće kronične nezarazne bolesti uzrokuju tri četvrtine svih smrti u Hrvatskoj. Samo od bolesti cirkulacijskog sustava, šećerne bolesti i kroničnih bolesti donjega dišnog sustava godišnje umre više od 26.000 ljudi, odnosno više od polovice svih umrlih. Društvo također upozorava da je u Hrvatskoj registrirano više od 406.000 osoba sa šećernom bolešću.
O ranom otkrivanju kroničnih bolesti, liječenju i sprječavanju komplikacija govorit će prof. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac KB-a Merkur, prof. dr. sc. Gordana Pavliša, pročelnica Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb, te dr. sc. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti.
Pridružit će im se i Jasna Tucak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
Obilježavanje pod sloganom „Zdravlje na duge staze“ Društvo organizira drugu godinu zaredom, a program će trajati od 26. rujna do 13. listopada. U njemu sudjeluju stručnjaci različitih područja, uz partnersku podršku stručnih društava te zdravstvenih i obrazovnih institucija.
Nakon subotnje akcije program se nastavlja 5. listopada konferencijom „Kronične nezarazne bolesti – vrijeme je za akciju“, posvećenom kroničnim respiratornim bolestima i metaboličkom zdravlju. Završit će 13. listopada konferencijom „Žensko zdravlje bez filtera“, čije je središnje pitanje „Zašto žene kasnije prepoznaju signale svog tijela?“.
Regionalni industrijski sindikat traži povećanje cijene sata usluge osobne asistencije s 11 na 17 eura kako bi se omogućilo povećanje plaća zaposlenih u udrugama, kao i uključivanje sindikata u razgovore o reformi sustava
Poslušaj članak
Niske plaće, teškoće u pronalasku novih radnika i izostanak dijaloga s nadležnim ministarstvom problemi su na koje je Regionalni industrijski sindikat (RIS) upozorio na konferenciji za medije održanoj 24. rujna u Zagrebu. Iz sindikata poručuju da kvalitetna osobna asistencija, koja osobama s invaliditetom omogućuje neovisan život, zahtijeva dostojanstvene uvjete rada za one koji je pružaju.
– Ministar Ružić već danas može donijeti odluku o povećanju cijene usluge osobne asistencije na 17 eura kako bi se podignule plaće osobnih asistenata zaposlenih u udrugama i uključiti sindikalno udružene radnike u razgovor o reformi sustava osobne asistencije – izjavila je sindikalna organizatorica Tea Radović.
Prema navodima RIS-a, radnice zaposlene u udrugama i dalje primaju minimalne plaće ili iznose tek neznatno više od minimalnih. Podsjećaju pritom na najave Ministarstva iz srpnja o povećanju plaća i njihovu izjednačavanju s plaćama radnica u državnim ustanovama socijalne skrbi.
O svakodnevici osobnih asistenata govorila je Kristina Plantić, osobna asistentica i članica RIS-a, istaknuvši da mnogi ostaju u sustavu zbog važnosti posla i odnosa s korisnicima, unatoč lošim materijalnim uvjetima.
– Mi koje godinama radimo u sustavu ostajemo raditi jer volimo svoj posao, jer smatramo da je on važan i jer znamo koliko značimo korisnicima kojima omogućujemo neovisan život, usprkos tome što ne živimo, nego preživljavamo na ovim plaćama. Nove radnike je teško naći baš zbog loših uvjeta rada – rekla je Plantić.
Radović i Plantić upozorile su da ministar Ružić, prema njihovim navodima, mjesecima ne odgovara na sindikalne zahtjeve za sastanak. Smatraju da se time onemogućuje sektorski socijalni dijalog o sustavu koji bi korisnicima osigurao kvalitetnu uslugu, a zaposlenima dostojanstvene uvjete rada.
Sindikat se osvrnuo i na informacije dobivene od članova prema kojima su pojedini osobni asistenti pozvani da se prijave za Nacionalni panel osobnih asistenata. U priopćenju navode da Ministarstvo do njegova izdavanja nije javno objavilo informacije o osnivanju tog tijela, zbog čega im nije jasno kakva bi bila njegova uloga ni bi li trebalo predstavljati radnike u razgovorima o sustavu.
Iz RIS-a poručuju da sindikalno organizirani osobni asistenti već imaju svog predstavnika te da savjetodavno tijelo ne može zamijeniti socijalni dijalog sa sindikatom.
– Tužno je da ministar rada koji bi trebao poticati socijalni dijalog svojim primjerom to ne čini – istaknula je Radović.
U sindikatu posebno naglašavaju da cijena sata usluge osobne asistencije nije isto što i satnica osobnog asistenta. Prema priopćenju, iz sadašnjih 11 eura po satu pružatelj usluge mora pokriti ukupne troškove rada i druge troškove pružanja usluge. Zbog toga povećanje cijene sata na 17 eura vide kao nužan kratkoročni korak za povećanje plaća zaposlenih u udrugama.
Dugoročno traže sustavnu i sveobuhvatnu reformu osobne asistencije, uz sudjelovanje Ministarstva, pružatelja usluge i predstavnika radnika. Cilj je, poručuju, održiv sustav koji će istodobno odgovoriti na potrebe korisnika i osigurati bolje uvjete rada osobnim asistentima.
Trgovina je jedan od najvećih i najdinamičnijih sektora hrvatskog tržišta rada, a u borbi za kvalitetne zaposlenike već dugo nije presudno samo što piše na platnoj listi
Poslušaj članak
Reputacija poslodavca, odnosi među kolegama, sigurnost radnog mjesta i prilike za razvoj sve snažnije utječu na to gdje ljudi žele graditi svoju karijeru.
No, koji su najpoželjniji poslodavci u trgovini u Hrvatskoj?
Odgovor je ponudilo istraživanje Poslodavac prvog izbora, provedeno na više od 27 tisuća ispitanika. Istraživanje već 20 godina provodi Alma Career Croatia, a temelji se na spontanom izboru ispitanika, bez ponuđenih naziva kompanija.
Ovoga puta izdvojili su dvije velike grane trgovine, FMCG i Non-FMCG.
Na vrhu FMCG trgovine nalazi se dm-drogerie markt, dok je među Non-FMCG poslodavcima prvo mjesto zauzela IKEA Hrvatska.
Što poslodavca čini prvim izborom?
Što zapravo odvaja poželjnog poslodavca od ostalih?
U FMCG trgovini u prvom planu je odnos prema zaposlenicima. Gotovo polovica ispitanika, njih 49%, kao jedan od ključnih razloga atraktivnosti navodi dobar tretman zaposlenika od strane nadređenih. Slijede sigurnost radnog mjesta (43%) i dobri međuljudski odnosi te atmosfera na poslu (41%).
U Non-FMCG trgovini slika je ponešto drukčija, ali ponovno se u središtu nalaze ljudi. Čak 54% ispitanika među najvažnijim razlozima privlačnosti poslodavaca izdvaja dobre međuljudske odnose i radnu atmosferu, 41% dobar tretman zaposlenika od strane nadređenih, a 39% priliku za profesionalni razvoj i učenje.
Kad je poslodavac prvog izbora mjesto na kojem radimo
Koliko su zaposlenici u trgovini spremni potražiti neku novu poslovnu priliku?
Među ispitanicima čiji poslodavac prvog izbora pripada FMCG trgovini, 54% često razmišlja o promjeni poslodavca, nešto više od ukupnog uzorka, u kojem taj udio iznosi 49%. U Non-FMCG trgovini o promjeni posla često razmišlja 47% ispitanika.
Međutim, priča se znatno mijenja kada pogledamo ljude koji već rade kod svog poslodavca prvog izbora.
U FMCG trgovini među takvim zaposlenicima svega 13% često razmišlja o odlasku, dok njih 43% uopće ne razmišlja o promjeni poslodavca. Za usporedbu, među ljudima koji ne rade kod svog poslodavca prvog izbora čak 57% često razmišlja o promjeni.
U Non-FMCG segmentu razlika je još izraženija. Među zaposlenicima koji već rade kod svog poslodavca prvog izbora samo 10% često razmišlja o odlasku, dok 55% uopće ne razmišlja o promjeni posla. Među onima koji ne rade kod svog prvog izbora udio onih koji često razmišljaju o promjeni iznosi 55%.
Koje beneficije najviše cijenimo?
Kad je riječ o pogodnostima koje zaposlenici smatraju presudnima, FMCG i Non-FMCG trgovina pokazuju vrlo slične prioritete.
Na vrhu su bonusi za izvanredna postignuća, koje presudnima smatra 66% ispitanika u FMCG-u i 63% u Non-FMCG trgovini.
Odmah potom dolaze vrlo praktične pogodnosti: naknada za putne troškove važna je za 51% ispitanika u FMCG-u i 53% u Non-FMCG-u, dok fleksibilno radno vrijeme izdvaja približno polovica ispitanika u obje djelatnosti. Visoko kotiraju i edukacije zaposlenika, posebno u Non-FMCG trgovini, gdje ih važnima smatra 48% ispitanika.
Među poželjnijim pogodnostima nalaze se i dodatne zdravstvene usluge, dodatni dani godišnjeg odmora, kvalitetno uređena politika prekovremenog rada te besplatni obroci, piće ili voće na poslu.
S druge strane, pri samom dnu liste u obje djelatnosti nalaze se pogodnosti poput subvencioniranja wellness aktivnosti, pokrivanja troškova kulturnih i sportskih sadržaja, bonusa za preporuke te organiziranih vikend druženja.
Izvor: Alma Career Croatia
Tko su Purger i Purgerica?
Besplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
Osobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
„Snaga je u nama“ već 13 godina podržava žene s rakom dojke
-
In MetropolaPrije 5 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 4 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 3 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 2 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 6 danaSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 6 danaURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
in MREŽAPrije 6 danaRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom
-
VijestiPrije 4 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni