Vijesti
Studijski programi na ERF-u stupovi su razvoja inkluzije
Dan Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj u ponedjeljak je obilježen svečanom sjednicom
Poslušaj članak
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet (ERF) svojim predanim radom daje značajan doprinos akademskoj zajednici i društvu u cjelini. Fakultet je danas prepoznatljivo središte izvrsnosti u području edukacijske rehabilitacije, logopedije i socijalne pedagogije.
Dan Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj u ponedjeljak je obilježen svečanom sjednicom kojom je predsjedao dekan ERF-a Ante Bilić Prcić, prodekanica za znanost Ana Katušić, prodekan za nastavu i studente Luka Bonetti te prodekan za poslovanje Marijan Pavlović.
Ovom sjednicom ujedno je obilježena 63. obljetnica postojanja i djelovanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.
Uz brojne studente, bivše i sadašnje profesore fakulteta, svečanosti su nazočili ravnatelji ustanova za osobe s invaliditetom, dekani drugih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu te gosti iz inozemstva.
Prigodnim riječima nazočne je pozdravio rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić koji je istaknuo da Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet svojim radom čini dobro drugima u svakom pogledu.
– Ljudi na ovom fakultetu daju sebe kroz edukaciju studenata koji će kasnije u svom radu pomagati društvu. To je neprocjenjivo – rekao je rektor Lakušić. Naglasio je osobito veliki interes za studij logopedije.
– Na ovaj studijski program upisuje se 50 studenata, a 356 potencijalnih studenata je zainteresirano. ERF može ponuditi i više nego što nudi trenutno, ali iskorake moramo činiti vezano za ono što je ključno, a to je znanstvena i nastavna infrastruktura. S dekanom fakulteta radimo kako bismo taj element osigurali. Kada stvaramo stručnjake koji su društvu sve potrebniji, moramo stvarati i adekvatne uvjete – rekao je Lakušić.
Pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za zdravstvo, socijalnu skrb, branitelje i osobe s invaliditetom Mirela Šentija-Knežević istaknula je da se tijekom 63 godine na ERF-u obrazovalo mnogo generacija studenata, a većina njih zaposlena je u gradskim ustanovama u području zdravstva, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja. Spomenula je da Grad Zagreb prepoznaje doprinos ERF-a kroz brojne zajedničke programe i projekte, među kojima je jedan i u području rane intervencije.
– Stručnjaci, profesori s ERF-a sudjeluju i u brojnim gradskim povjerenstvima, radnim skupinama, što govori u prilog tome da Grad Zagreb prepoznaje izvrsnost i znanost u planiranju svojih politika, intervencija i mjera. Brojne aktivnosti smo napravili zajedno u području prevencijskih znanosti ranog razvoja, a i mentalnog zdravlja – rekla je Šentija-Knežević. Zaželjela je fakultetu uspjeh u daljnjem radu te poručila da će Grad Zagreb i dalje biti partner u projektima.
Izaslanica ministra znanosti, obrazovanja i mladeži Ivana Pavić-Šimetin istaknula je da su sva tri studijska programa na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu stupovi razvoja društva u smislu dobrobiti i inkluzije. Izrazila je zadovoljstvo što je kao školska liječnica mogla surađivati sa stručnjacima koji su završili ERF.
Čestitajući obljetnicu ERF-a, izaslanica predsjednika Republike Hrvatske Jadranka Žarković istaknula je da 120 djelatnika i oko 200 tisuća studenata jamče ispunjavanje važne društvene zadaće – pomaganja slabijima i inkluzije.
– Svaki studij od svojih studenata traži marljivost, upornost i izvrsnost u stjecanju novih znanja i vještina, ali je malo onih koji kod svojih studenata razvijaju empatiju, altruizam i osjećaj solidarnosti prema skupinama ljudi kojima uz stručnu pomoć treba i emocionalna podrška. Upravo to čini Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Danas živimo u doba kada se postavlja pitanje opravdanosti nekih visokoškolskih obrazovnih programa, a to nikako nije slučaj s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom, jer su edukacijski rehabilitatori, logopedi i socijalni pedagozi nasušno potrebni našem društvu – pojasnila je Žarković.
Izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica Majda Burić, izrazila je veliko poštovanje i zahvalnost stručnjacima koji završe ERF za sve što rade za ranjive skupine društva, ali i za razvoj znanosti i prepoznatljivost RH u međunarodnom znanstvenom okruženju.
– U društvu nam nikada nije dovoljno solidarnosti i izvrsnosti, a to su načela kojima se vodite i naše društvo činite boljim, zaštićenijim i sigurnijim – poručila je studentima i djelatnicima ERF-a Burić.
Svečanost je svojim nastupom uveličala klapa Sorelo koju čine studentice Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, ali i studentice drugih fakulteta.
U sklopu svečanosti dodijeljene su nagrade najboljim studentima u akademskoj godini 2023./2024. i najboljim studentskim projektima. Također, nagrade i priznanja dobili su djelatnici fakulteta, suradne institucije i pojedinci.
Među dobitnicima Dekanove nagrade je studentica prve godine diplomskog studija edukacijske rehabilitacije Patricija Hrastić iz Varaždina.
– Ova nagrada je odraz mog truda i rada. Vjerujem da će mi i u budućnosti otvoriti vrata. Voljela bih započeti svoj rad u jednom od centara za odgoj i obrazovanje za osobe s teškoćama, željela bih izravno raditi s djecom i mladima s teškoćama. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet sam upisala jer me oduvijek zanimao rad s ljudima i željela sam raditi nešto u čemu ću biti dio obitelji, a upravo edukacijski rehabilitatori nisu samo 45 minuta s djecom u nekom tretmanu, nego su na neki način dio obitelji. Jako je važan rad s obitelji, a rad s djecom me ispunjava – rekla je Patricija.
Naglasila je da je i kroz praksu tijekom studija stekla dovoljno znanja, a za nju su najkorisniji bili savjeti mentora o načinu rada, kako se odnositi prema roditeljima i drugim stručnjacima kako bi suradnja bila uspješna.
– Svima koji se žele osjećati ispunjeno i korisno u životu te žele da im je svaki dan drugačiji, preporučujem da upišu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Na ovom fakultetu je puno prakse i vježbe, profesori su sjajni. Završetkom Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta radi se posao koji je poziv – poručila je Patricija.
Kao izvanredna studentica studijskog programa edukacijske rehabilitacije, Dekanovu nagradu je dobila i Kristina Ninić iz Rijeke, koja je u međuvremenu završila fakultet i odrađuje pripravnički staž u posebnom razrednom odjeljenju jedne osnovne škole.
– Za mene ova nagrada predstavlja veliki ponos, s obzirom na to da sam paralelno radila u dječjem vrtiću i studirala. Pokazala sam da sam se uspješno nosila s radom i studijem. Kroz takvo studiranje imala sam prilike raditi s djecom s određenim teškoćama i osobama s invaliditetom. Mogla sam čuti jedinstvene priče koje su me na neki način inspirirale. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet me oduvijek zanimao, a prije toga sam završila studij ranog predškolskog odgoja. Kao odgojitelj radila sam četiri godine, a u tom radu sam se susrela s djecom koja su imala određena oštećenja. Smatrala sam da nisam dovoljno osposobljena da im pružim podršku koja će im omogućiti da maksimalno ostvare svoje potencijale. Konkretno, imala sam jednu slabovidnu djevojčicu, a bilo je malo dokumentacije o načinu kako mogu prilagoditi svoj pristup za njezino uspješno funkcioniranje. To mi je bio poticaj da se upišem na ERF – ispričala je Kristina.
Naglasila je da je na ERF-u poticajno okruženje koje nastoji potaknuti kreativnost studenata, a bitno je i to što se fakultet ne bazira samo na teoriji nego i na puno prakse.
– Praktično iskustvo je blago koje nosim s ovog fakulteta, ali i dobra poznanstva i prijateljstva koja mi pomažu u privatnom životu te u profesionalnom rastu i razvoju – poručila je Kristina.
Kroz program Zaželi starije osobe te osobe s invaliditetom, neovisno o dobi, imaju dodatnu skrb i podršku u vlastitom domu, što im omogućava ostanak u lokalnoj zajednici, posebno u selima i slabije razvijenim sredinama
Aktualni ciklus programa Zaželi, koji je usmjeren na sprječavanje institucionalizacije starijih osoba i osoba s invaliditetom, u finalnoj je fazi provedbe, a Ministarstvo rada najavilo je da se period do novog EU financiranja planira premostiti sredstvima državnog proračuna kako bi se osigurao kontinuitet.
Program se trenutačno financira iz Europskog socijalnog fonda + putem Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. te je u finalnoj fazi provedbe.
– Budući da se približava završetak financiranja iz sredstava Europske unije, razdoblje do novog EU financiranja planira se premostiti sredstvima državnog proračuna kako bi se osigurao puni kontinuitet jednog od najvrjednijih programa skrbi o našim građanima, bez prekida u pružanju usluga korisnicima – odgovorili su iz Ministarstva na upit Hine.
Naime, upravo je sama projektna narav i ovisnost o europskim fondovima jedna od glavnih kritika tog projekta za kojeg iz Vlade ističu da je jedan od najboljih programa socijalne politike i hrvatska invencija, a koji kroz zapošljavanje teže zapošljivih skupina pruža skrb za starije osobe i osobe s invaliditetom.
Program Zaželi, pokrenut 2017. godine, u prvim je fazama bio usmjeren ponajprije na zapošljavanje teže zapošljivih žena starijih od 55 godina, dok je aktualni ciklus fokus prebacio na pružanje usluga potpore u zajednici radi odgađanja ili izbjegavanja smještaja starijih osoba u domove.
Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika nedavno je pozvao na reformu programa Zaželi.
– Umjesto da postane trajna, sustavno integrirana socijalna usluga, skrb za starije svodi se na vremenski ograničene cikluse. Između faza projekata redovito nastaju duži prekidi, ostavljajući najranjivije korisnike preko noći prepuštene samima sebi, a radnice bez prihoda – naveo je.
Upitao je zašto program još nije evoluirao iz ‘socijalnog eksperimenta’ u trajan sustav, koji bi podrazumijevao uvođenje mješovitih timova, stabilno financiranje iz proračuna neovisno o sredstvima EU, uz proširenje usluga na tehničku pomoć u kući?
Iz Ministarstva su pak poručili kako je program Zaželi u svojim prvim fazama prvenstveno bio usmjeren na zapošljavanje teže zapošljivih žena starijih od 55 godina, ali da se tijekom godina program razvijao i prilagođavao potrebama društva.
– Aktualni ciklus stavlja naglasak na sprječavanje institucionalizacije, odnosno odgađanje ili izbjegavanje smještaja osoba starije životne dobi u domove, omogućujući im da što dulje ostanu živjeti u vlastitim domovima uz potrebnu podršku – naveli su.
Projekti iz aktualnog programa provode se od prosinca 2023. godine i traju od 30 do 36 mjeseci, a završavaju najkasnije do svibnja 2027. godine.
Do sada je na njima ukupno angažirano 9633 pružatelja usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu za 76.459 starijih osoba i osoba s invaliditetom.
Drugim riječima, prema informacijama sa službene mrežne stranice koja pruža sveobuhvatan pregled programa Zaželi, u aktualnom pozivu nisu propisana ograničenja vezana uz dob, spol ili stupanj obrazovanja osoba koje rade na projektnim aktivnostima kao što je to bilo u prethodnim fazama, s obzirom da se želi povećati socijalna uključenost i prevenirati institucionalizacije ranjivih skupina.
Također je istaknuto kako kroz program Zaželi starije osobe te osobe s invaliditetom, neovisno o dobi, imaju dodatnu skrb i podršku u vlastitom domu, što im omogućava ostanak u lokalnoj zajednici, posebno u selima i slabije razvijenim sredinama.
To pokazuju i podaci prema kojima se oko 14 posto primatelja usluga u “Zaželi” projektima iz aktualnog ciklusa nalazi u Osječko-baranjskoj županiji, a slijede Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Splitsko-dalmatinska, Sisačko-moslavačka te Šibensko-kninska županija.
Korisnici usluge su većinom žene, njih oko 67 posto, a sveukupni korisnici pretežno imaju 64 godine ili više.
Od ukupnog broja primatelja usluge, više od 40 tisuća ih je iz ruralnog područja, a među korisnicima su i pripadnici nacionalnih manjina, osobe s invaliditetom, osobe koje žive u neadekvatnim stambenim uvjetima te državljani trećih zemalja.
Što se tiče razine završenog obrazovanja primatelja usluge, najčešće je riječ o završenoj srednjoj i osnovnoj školi te o završenim nižim razredima osnovne škole.
Kada je riječ o pružateljima usluge, pretežito je riječ o ženama – oko 97 posto, najčešće u dobi od 40 do 64 godine, no ima i znatno mlađih.
Podrška koju pružaju uključuje pomoć u pripremi obroka i nabavci hrane, obavljanju kućanskih poslova te svakodnevnih aktivnosti.
Program Zaželi prvi put je pokrenut u prosincu 2017., a od početka njegove provedbe ukupno je zaposleno 32.233 pružatelja usluga podrške i pomoći za ukupno 205.282 korisnika te je do sada isplaćeno ukupno 619,6 milijuna eura, naveli su iz Ministarstva.
Na pitanje o mogućem širenju sadržaja i usluga, iz Ministarstva su poručili kako će se ovo prijelazno razdoblje iskoristiti za temeljitu pripremu novog programa, u skladu s demografskim promjenama, ali i širim društvenim trendovima i potrebama.
Također, razmatra se i uvođenje programa Zaželi za djecu.
– Iako je taj projekt još u fazi pripreme, smatramo da predstavlja kvalitetan iskorak u razvoju socijalnih usluga te vjerujemo da ima velike izglede biti prihvaćen u konačnoj verziji novog programskog okvira – najavili su iz Ministarstva.
Piše: Marina Hudoletnjak
Ravnatelj HZZO-a Zvonimir-Ante Korda istaknuo je da u Hrvatskoj dosad nije postojala alternativa za liječenje te rijetke genetske bolesti te da je Zavod, uvažavajući prirodu bolesti i njezin utjecaj na oboljele i njihove obitelji, omogućio dostupnost lijeka u najkraćem mogućem roku
Lijek s djelatnom tvari givinostat za liječenje Duchenneove mišićne distrofije od petka, 17. srpnja, dostupan je na teret obveznog zdravstvenog osiguranja pokretnim bolesnicima u dobi od šest godina i starijima, izvijestio je HZZO nakon sjednice Upravnog vijeća.
Ono je prihvatilo prijedlog Povjerenstva za lijekove i odobrilo uvrštavanje givinostata, zaštićenog naziva Duvyzat, na listu lijekova. Primjenjivat će se uz istodobno liječenje kortikosteroidima, u skladu s odobrenjem Europske komisije i Europske agencije za lijekove (EMA).
Ravnatelj HZZO-a Zvonimir-Ante Korda istaknuo je da u Hrvatskoj dosad nije postojala alternativa za liječenje te rijetke genetske bolesti te da je Zavod, uvažavajući prirodu bolesti i njezin utjecaj na oboljele i njihove obitelji, omogućio dostupnost lijeka u najkraćem mogućem roku.
Nositelj odobrenja za stavljanje lijeka u promet u Hrvatskoj podnio je zahtjev 15. lipnja, a Duvyzat će biti dostupan od petka, 17. srpnja.
– Očekujemo da će lijek biti djelotvoran, usporiti napredovanje bolesti, očuvati funkcije mišića i pridonijeti poboljšanju kvalitete života malih pacijenata – izjavio je Korda.
Dodao je da će se ishodi liječenja pomno pratiti te da će javnost o njima biti pravodobno obaviještena.
Prema podacima Udruge oboljelih od Duchenneove mišićne distrofije (DMD Hrvatska), u Hrvatskoj od te bolesti boluje oko 60 dječaka, a njih dvadesetak moglo bi ispunjavati medicinske kriterije za liječenje givinostatom.
Duchenneova mišićna distrofija rijetka je nasljedna bolest uzrokovana mutacijom gena odgovornog za proizvodnju distrofina, proteina ključnog za normalnu funkciju mišića. Zbog njegova nedostatka mišićna vlakna postupno propadaju, oboljeli s vremenom gube sposobnost hodanja, a bolest naposljetku zahvaća srčani i dišni sustav.
Udruga DMD Hrvatska početkom srpnja pozvala je HZZO da bez odgode uvrsti lijek na listu, upozorivši da zbog brzog napredovanja bolesti dio djece nema vremena čekati početak terapije. Posebno je upozorila na četvoricu dječaka kojima prijeti skori gubitak motoričkih funkcija.
Prema rješenju HALMED-a, najviša dopuštena cijena pakiranja Duvyzata od 140 mililitara iznosi 19.321,87 eura. Udruga DMD Hrvatska navodi da su djetetu tjelesne mase oko 40 kilograma potrebne dvije bočice mjesečno, dok cijena koju će HZZO stvarno plaćati može biti niža zbog komercijalnih uvjeta ugovorenih s proizvođačem.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom najviše je bilo osoba s višestrukim i kombiniranim smetnjama (30,3 posto), zatim osoba s intelektualnim teškoćama (18,4 posto) te osoba s tjelesnim oštećenjima (15,5 posto)
Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u prvih je šest mjeseci ove godine posredovao pri zapošljavanju 2.060 osoba s invaliditetom, pri čemu su se žene najčešće zapošljavale kao čistačice i prodavačice, a muškarci kao radnici u održavanju, skladištari i administrativni službenici.
Broj osoba s invaliditetom (OSI) u evidenciji nezaposlenih u odnosu na isto razdoblje prošle godine pao je za 11,5 posto, navodi izvješće HZZ-a o zapošljavanju osoba s invaliditetom za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja.
Osobe s invaliditetom činile su 3,7 posto među ukupno zaposlenima posredovanjem HZZ-a u prvom polugodištu ove godine. Gotovo sve osobe s invaliditetom, 97 posto, posao su pronašle zasnivanjem radnog odnosa, dok je manji dio zaposlen kroz druge poslovne aktivnosti, poput registriranja obrta ili trgovačkog društva. Udio osoba s invaliditetom u ukupnom broju zaposlenih blago je smanjen u odnosu na isto razdoblje prošle godine, s 3,8 na 3,7 posto.
Gotovo polovicu zaposlenih s invaliditetom činili su mladi u dobi od 15 do 29 godina, pri čemu ih je najviše bilo u dobnoj skupini od 20 do 24 godine. Među zaposlenima prevladavali su muškarci, kojih je bilo 55 posto.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom najviše je bilo osoba s višestrukim i kombiniranim smetnjama (30,3 posto), zatim osoba s intelektualnim teškoćama (18,4 posto) te osoba s tjelesnim oštećenjima (15,5 posto).
Najviše osoba s invaliditetom zaposleno je u Osječko-baranjskoj županiji, zatim u Gradu Zagrebu i Vukovarsko-srijemskoj županiji, dok je njihov udio u ukupnoj zaposlenosti bio najveći u Koprivničko-križevačkoj i Međimurskoj županiji. Najviše ih je posao pronašlo u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, prerađivačkoj industriji i trgovini.
Više od tri četvrtine zaposlenih imalo je srednjoškolsko obrazovanje, dok je 8,5 posto bilo visokoobrazovano.
Na kraju lipnja u evidenciji HZZ-a bilo je 8.005 nezaposlenih osoba s invaliditetom, što čini 13,5 posto svih nezaposlenih. U odnosu na kraj lipnja prošle godine njihov je broj smanjen za 11,5 posto. Kako je ukupan broj nezaposlenih istodobno pao za 15,2 posto, udio osoba s invaliditetom među svim nezaposlenima blago je porastao.
Najviše nezaposlenih osoba s invaliditetom evidentirano je u Gradu Zagrebu, Osječko-baranjskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, dok su njihov najveći udio među svim nezaposlenima imale Međimurska, Požeško-slavonska i Karlovačka županija. Više od dvije trećine nezaposlenih u evidenciji je dulje od godinu dana, gotovo četvrtina nema radnog iskustva, a najbrojniju skupinu čine osobe s višestrukim i kombiniranim smetnjama.
U prvih šest mjeseci ove godine u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je ukupno 2.555 osoba s invaliditetom, među kojima je bilo 1.357 novouključenih, odnosno 11,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Više od polovice uključenih sudjelovalo je u programima obrazovanja, a slijede potpore za zapošljavanje i javni radovi.
Tko su Purger i Purgerica?
Tajne Medvedgrada: između povijesti i legende
Fran Krasnić i SIADUS za studente s invaliditetom
ZAŽELI Kako spriječiti institucionalizaciju osoba s invaliditetom
-
Life&StylePrije 6 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
Civilno društvoPrije 7 danaProjekt ‘Korak bliže društvu’ donosi nove socijalne usluge u Knin
-
In MetropolaPrije 5 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 6 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
Osobe s invaliditetomPrije 7 danaStipendije za učenike s invaliditetom
-
VijestiPrije 5 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 6 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
in MREŽAPrije 2 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu