SOIH je uložio značajme napore da se krajnji korisnici uključe u razvoj digitalnih rješenja i tako poboljšaju učinak projekta na razvoj mobilnosti osoba s invaliditetom

Poslušaj članak

Još par dana pa završava DANOVA NEXT, projekt hvaljen kao primjer dobre prakse u razvoju inkluzivnih i pristupačnih prometnih rješenja za osobe s invaliditetom.

Perjanica ovog projekta u Hrvatskoj bio je SOIH, krovna organizacija udruga i saveza osoba s invaliditetom, koji je, među ostalim, projektu DANOVA NEXT dao međunarodnu vidljivost. Usto, SOIH je uložio značajme napore da se krajnji korisnici uključe u razvoj digitalnih rješenja i tako poboljšaju učinak projekta na razvoj mobilnosti osoba s invaliditetom.

O svemu tome detaljno su govorili Soihovci na jučerašnjem predstavljanju DANOVA NEXT priručnika za replikaciju projektnih aktivnosti.

Magdalena Guzalić, socijalna radnica i više stručna suradnica u SOIH-u, samom je projektu dala svoj obol kao komunikacijska menadžerica i, kako sama kaže, rezultati koje je projekt polučio, i više je nego ispunio očekivanja.

– Već na početku samog projekta prepoznali smo ključne probleme, a to je da ne postoji prijevoz pristupačan osobama s invaliditetom na svim lokacijama i također da ne postoje standardizirane prakse kod svih prijevoznika – kaže nam Guzalić.

– Na te izazove nastojali smo odgovoriti kroz razna projektna rješenja, tako da smo uz prilagodbu i prilagođavanje infrastrukture ujedno razvili neka digitalne rješenja, poput DANOVA NEXT aplikacije koju je koristilo više stotina putnika s invaliditetom. Naglasila bih da smo u svim fazama projekta stavili korisnike u središte samog procesa te smo apsolutno sve odluke i rješenja donosili zajednički, u dogovoru s njima, dakle ne isključivo iz perspektive stručnjaka ili prijevoznika, nego i iz perspektive samih putnika s invaliditetom – tumači Guzalić.

Zadovoljstvo rezultatima projekta izrazila je i Marica Mirić, predsjednica SOIH-a, koja posebno ističe iznimno plodnu suradnju s međunarodnim partnerima, njih sveukupno šesnaest, koji su odmah uključili u projekt i osobe oštećena vida i sluha te one putnike s motoričkim teškoćama.

Zajedničkim su snagama, kaže Mirić, stvarali projektna rješenja a potom ih prezentirali predstavnicima autobusnih kolodvora, zračnih i morskih luka, koji su pokazali spremnost na suradnju u osiguravanju pristupačnijeg prijevoza za putnike s invaliditetom.

Cilj projekta InclusiVET, koji sufinancira Europska unija kroz program Erasmus+, zapravo nije promocija umjetnika s invaliditetom, nego njihovo bolje pozicioniranje na otvorenom tržištu rada

Poslušaj članak

Centar za kulturu Trešnjevka (CeKaTe) jučer je okupio raznoliku ekipu umjetnika s invaliditetom iz Hrvatske i inozemstva koji su javnosti prezentirali vještine i talente u multidisciplinarnom stvaralaštvu.

Riječ je naime o kulturno-umjetničkom projektu InclusiVET koji organizacijski potpisuje Centar za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj, u suradnji s partnerima iz Perua, Čilea, Španjolske, Grčke i Litve. Umjetnici s invaliditetom jučer su tako u CeKaTe prizvali brojnu publiku kojoj su, sudeći po reakcijama, dokazali da zaslužuju bolji tretman na domaćoj kulturnoj sceni, i to kroz izložbu likovnih radova te kazališne, glazbene i plesne performanse.

Začudo, cilj projekta InclusiVET, koji sufinancira Europska unija kroz program Erasmus+, zapravo nije promocija umjetnika s invaliditetom, nego njihovo bolje pozicioniranje na otvorenom tržištu rada. Kakve veze ima umjetnost s tržištem rada i zapošljavanjem detaljno nam tumači Brigita Jerić, voditeljica projektnog tima ‘Slave Raškaj’, po struci socijalna radnica.

– Riječ je o trogodišnjem projektu i zajedno s našim partnerima kreirali smo kurikulum koji će omogućiti osobama s invaliditetom, koje se bave s različitim tipovima umjetnosti a imaju znanja i vještine, da nauče kako prezentirati svoje stvaralaštvo, usvoje umijeće marketinga i kako doći do kupaca – pojašnjava Brigita Jerić.

– Ovdje se dakle ne radi o inkluziji naših umjetnika u kulturni život, nego o pripremi za tržište rada. Jer puno naših umjetnika možda i nema dovoljno samopouzanja i vjere da njihov rad zbilja vrijedi. Umjetnici s invaliditetom na tržištu rada često se suočavaju s barijerama, ponajprije s predrasudama poslodavaca i nedovoljnim mogućnostima profesionalnog usavršavanja. Razvojem inkluzivnih obrazovnih metoda i jačanjem kompetencija organizacija koje okupljaju osobe s invaliditetom ovim projektom nastojimo odgovoriti na te izazove. Mi smo dakle ovdje da naše umjetnike ohrabrimo na tom putu prema tržištu rada – zaključuje Jerić.

U organizaciji mreže tijela za jednakost Equinet i Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), u prostorima Sveučilišta u Utrechtu od 8. do 11. lipnja 2026. godine održano je osposobljavanje i međusobna razmjena informacija između predstavnika različitih tijela za jednakost iz zemalja Europske unije i zemalja pristupnica – kandidatkinja za članstvo u EU-u na temu ‘Tjedan podataka o jednakosti’

Poslušaj članak

Organizirano je i jednodnevno druženje, razmjena informacija i stvaranje preduvjeta suradnje između članica Equineta i Akademije EQUALS.

Povod ovom susretu bilo je donošenje Aneksa Provedbenoj uredbi Komisije kojom se utvrđuje popis zajedničkih pokazatelja o funkcioniranju tijela za jednakost imenovanih prema Direktivi (EU) 2024/1500 Europskog parlamenta i Vijeća.

Direktiva (EU) 2024/1500 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o standardima za tijela za jednakost u području jednakog postupanja prema ženama i muškarcima te njihovih jednakih mogućnosti u pitanjima zapošljavanja i rada te o izmjeni direktiva 2006/54/EZ i 2010/41/EU, kako i sam naziv govori, propisuje minimalne standarde tijela za jednakost u području njihova postupanja. Pri tome je naglasak prvenstveno na neovisnosti tijela za jednakost u postupanju, ali i njihovim potrebnim resursima, kako financijskim, tako i ljudskim stručnim resursima.

Navedena Direktiva jača i ulogu tijela za jednakost u prikupljanju podataka o jednakosti i njihovu izvještavanju te uloge u osiguravanju dokaza za razvoj antidiskriminacijskih politika.

Tijela za jednakost različito su organizirana u različitim zemljama Europe te imaju različite mandate (nadležnosti), odnosno najčešće ne djeluju samo kao tijela za jednakost već i kao pravobranitelji i/ili institucije za ljudska prava i slično, što svakako dodatno utječe na način izvještavanja samo u dijelu antidiskriminacijskog postupanja (postupanja kao tijelo za jednakost), zbog čega se tome dao značaj prilikom ovog osposobljavanja.

Tijekom ovog susreta predstavnici tijela za jednakost članica Equineta zajednički su razmatrali upravo izazove u postupanjima u dijelu prikupljanja podataka o jednakosti i potrebnom izvještavanju Europskoj komisiji svakih pet godina.

Tijekom ovog događanja organiziran je i jednodnevni susret s predstavnicima mreže EQUALS kako bi zajednički razmotrili mogućnosti međusobne suradnje u unaprjeđivanju prikupljanja podataka o jednakosti.

Događaju je prisustvovala i savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Lidija Pongrac, inače članica Radne skupine Equineta ‘Prikupljanje podataka i istraživanja’.

Izvor: posi.hr