Moderna vremena
STRAŠNO ChatGPT diskriminira osobe s invaliditetom
S obzirom na to da sustav umjetne inteligencije izgrađuju ljudi, te da su ljudi odgovorni što ona sve može, odnosno ne može raspoznati, govori samo o tome kako smo još uvijek isključivi kao društvo
Nažalost, iako živimo u 21. stoljeću, u svijetu još uvijek postoje predrasude prema osobama s invaliditetom. U nekim se državama osobe s invaliditetom još uvijek su diskriminirane kada se pokušavaju zaposliti, školovati ili se kulturno uzdizati. Svi ti oblici diskriminacije dolaze od strane ljudi i odraz su društvene nezrelosti, ali zašto je diskriminirajući obrazac poprimila i umjetna inteligencija.
Da, dobro ste čuli. Naime, kako prenosi BBC, kada je bivša australska paraolimpijka i paraplivačica Jassica Smith, koja nema lijevu podlakticu, htjela uljepšati svoju sliku, sustav umjetne inteligencije ChatGPT, unatoč brojnim uputama, nije pronašao način kako da to pravilno učini.
Njen je zahtjev rezultirao fotografijama žena koje imaju obje ruke ili mehaničku protezu, ali nije prikazivao ženu bez podlaktice.
Kada ga je pitala zbog čega ne može učitati njezinu sliku, sustav joj je napisao kako nema dovoljno informacija te da zbog toga nije u mogućnosti obraditi traženu fotografiju.
– Za mene bilo važno saznanje da je umjetna inteligencija odraz svijeta u kojem danas živimo i razine nejednakosti i diskriminacije koja postoji – istaknula je paraplivačica.
Usprkos dužem pokušavanju da ChatGPT uspije stvoriti njenu sliku u prirodnom obliku bez ikakvih proteza, ona to do početka listopada nije uspjela dobiti od umjetne inteligencije.
Kada su sa BBC-a pitali sustav umjetne inteligencije zašto je to tako, Smith je pokušala ponovo i napokon dobila odgovarajuću sliku.
Nakon što je konačno uspjela u svom naumu te tako iznjedrila veliku pobjedu za OSI populaciju u cijelom svijetu, na taj način pobijedivši jedan vid diskriminacije osoba s invaliditetom, parasportašica bila je i više nego zadovoljna.
– Reprezentacija u tehnologiji znači da se na nas ne gleda kao na sporednu misao, već kao na dio svijeta koji se gradi. Umjetna inteligencija se razvija, a kada se razvija s uključivošću u svojoj srži, svi imamo koristi. To je više od napretka u tehnologiji, to je napredak u čovječanstvu – rekla je Jessica.
Iz OpenAI, tvrtke koja je stvorila ChatGPT, kažu kako tvrtka radi na poboljšanju sustava umjetne inteligencije kako se ovakve stvari više ne bi događale.
– Znamo da izazovi i dalje postoje, posebno oko pravedne zastupljenosti, i aktivno radimo na poboljšanju – uključujući usavršavanje metoda nakon obuke i dodavanje raznolikijih primjera kako bismo s vremenom smanjili pristranost – poručili su iz OpenAI.
Australska paraolimpijka samo je jedna od ljudi koji su osjetili diskriminaciju od strane ChatGPT-a zbog svog invaliditeta.
Engleska glumica Naomi Bowman kojoj je jedno oko manje i na njega ne vidi, zatražila je od umjetne inteligencije da zamuti pozadinu njezine slike, ali je program umjesto toga izjednačio njezine oči.
– Čak i kad sam izričito objasnila da imam problem s očima i da ostavi lice kakvo je, on to nije nije napravio.
Glumici je to ispočetka bilo smiješno, ali je poslije zaključila kako je ChatGPT zaista pristran te da nema algoritme za odstupanje od normaliteta.
Naomi sada poziva sve koji se bave nadogradnjom umjetne inteligencije na bolje treniranje i testiranje umjetne inteligencije kako bi se osiguralo dovoljno podatka kako bi AI sustav mogao prepoznavati veći spektar pojava i tema. Tako nitko na svijetu, uključujući osobe s invaliditetom, ne bi bio zakinut.
Abran Maldonado, glavni izvršni direktor Create Labs, američke tvrtke koja gradi kulturno osviještene sustave umjetne inteligencije, kaže da raznolikost u umjetnoj inteligenciji ovisi o tome tko je uključen u obuku i obradu podataka.
– Radi se o tome tko se nalazi prostoriji kada se podaci obrađuju. Potrebna je kulturna zastupljenost u fazi stvaranja – kazao je Maldonado.
S obzirom na to da sustav umjetne inteligencije izgrađuju ljudi, te da su ljudi odgovorni što ona sve može, odnosno ne može raspoznati, govori samo o tome kako smo još uvijek isključivi kao društvo.
Uz pomoć magneta mišići amputiraca se stežu i istežu, a vanjski senzori mjere udaljenost između magneta što preciznije određuje smjer kretanja
Poslušaj članak
Istraživači s poznatog Massachusetts Institute of Technology sveučilišta već godinama razvijaju brojna tehnološka pomagala koja osobama s invaliditetom pomažu u svakodnevnom životu. Tako su nedavno došli do otkrića da pomoću sitnih magnetskih kuglica mogu bolje kontrolirati protetske udove, piše MIT News.
Dosadašnji uređaji mjerili su brzinu pokreta, duljinu kretanja i aktivaciju mišića pomoću elektroda postavljenih na kožu pacijenta. Međutim, to se nije pokazalo najsigurnijom opcijom za kretanje osoba s amputacijom.
Tim znanstvenika sa Massachusetts Institute of Technology sveučilišta razvio je magnetski sustav praćenja pokreta koji daje preciznija mjerenja, a samim tim može doprinijeti sigurnijem kretanju osoba koje koriste protetska pomagala.
– Četiri desetljeća standardna metodologija za neuralno upravljanje protezama bila je korištenje kožnih elektroda za mjerenje aktivacije mišića. Međutim, za upravljanje protetskim udom potrebno je kontrolirati položaj zgloba, moment ili impedanciju, a takvi mehanički signali ne mogu se izravno odrediti samo električnom aktivacijom – ističe profesor medijskih umjetnosti i znanosti, sudirektor Centra za bioniku K. Lisa Yang na Sveučilištu, i voditelj studije, Hugh Herr.
Znanstvenici su proveli studiju u kojoj je sudjelovalo troje amputiraca kako bi dokazali da magnetsko praćenje mišića zaista funkcionira. Ispitanici su imali amputaciju ispod koljena.
Tim znanstvenika na čelu s profesorom Herrom dugi niz godina razvija takozvana „čovjek – stroj” sučelja. Njih se koristi kako bi ljudi koji nose proteze imali što prirodnije pokrete. Ta sučelja oslanjaju se na električne signale koje šalju kožne elektrode uz pomoć kojih se zatim pokreće dio mišića u amputiranom udu.
Ali s obzirom na to da elektromiografija ne odgovara sa 100% točnosti u pokretu, ona ne može adekvatno zamijeniti pokret prirodnog mišića.
Upravo zbog toga znanstvenici su počeli ispitivati magnetski sustav praćenja mišića, odnosno magnetomikrometriju. Tom metodom dva magneta se ugrađuju u mišić. Na taj način kada se mišić steže ili isteže, vanjski senzori koji su postavljeni na kožu mjere udaljenost između magneta te se tako dobije izračun duljine i jačine mišića, što bi trebalo donijeti pravilnost pokreta i smjera kretanja kakav ima zdrav čovjek.
Pacijenti koji su sudjelovali u studiji imali su amputaciju potkoljenice, a svima su amputirani udovi putem agonist-antagonist metode koja pacijentima omogućuje prirodan osjećaj kretanja bioničkog uda.
Naime, s obzirom na to da temeljni motorički sustav u čovjekovom tijelu radi u paru, a kod amputiraca je dio mišića izgubljen, za kretanje zgloba u oba smjera potrebna su dva suprotna mišića. Agonist-antagonist metodom rekonstruira se biološki sustav unutar preostalog dijela uda, odnosno mišićni parovi se ponovo povezuju te nastavljaju „komunikaciju“.
Ta povratna informacija šalje signal amputircu na koji način da postavi protezu i odredi smjer kretanja.
Sudionicima su ugrađeni magneti u četiri mišića gležnja. Magnetski signali mogu se očitavati s dubine do 6 centimetara od površine kože, pomoću prilagođenog vanjskog senzora koji se nosi preko kože, postavljenog preko mišića koji se prate.
Kod svakog sudionika u iste mišiće ugrađene su i elektrode. Tako su znanstvenici imali tri vrste mjerenja – magnetomikrometrije, elektromiografije s ugrađenim elektrodama i elektromiografije s elektrodama na površini kože.
Kroz eksperiment sudionici su pomicali kursor samo pomoću pokreta mišića. Uz pomoć svake od tri tehnike mjerenja, signali dobiveni pokretima mišića prevedeni su u kontrolne signale koji su pomicali kursor. U budućnosti bi se ti signali mogli unositi u kontroler bioničke proteze za gležanj i stopalo.
– Kursor na zaslonu predstavljao je stupanj kretanja koje bi kontrolirali na robotskoj protezi za gležanj i stopalo. Ovaj virtualni neuroprotetski zadatak omogućio nam je usporedbu performansi na različitim neuronskim sučeljima, a naši rezultati sugeriraju da pristup temeljen na magnetima može ponuditi točniju i stabilniju kontrolu – zaključio je Christopher Shallal, bivši student MIT-a i jedan od autora studije.
Zaista smo se potrudili dovesti vrhunske stručnjake za asistivnu tehnologiju, koji dolaze s raznih kontinenata i s velikim znanjem i iskustvom, kaže Miroslav Vrankić
Poslušaj članak
ATAAC konferencija o asistivnoj tehnologiji i potpomognutoj komunikaciji ove godine obilježava desetljeće postojanja i tim je povodom u Zagrebu okupila vrhunske međunarodne stručnjake iz tog područja.
ATAAC 2026, otvoren jučer u zagrebačkom Mozaik Event Centru, privukao je više od tisuću sudionika iz 52 zemlje te organizirao stručnu konferenciju s predavanjima, radionicama, izlagačkim prostorom i igraonicom. Dostojno jubileja, reklo bi se, što nam potvrđuje i Miroslav Vrankić, organizator ATAAC festivala, u pauzi između dva predavanja.
– Zaista smo se potrudili dovesti vrhumske stručnjake za asistivnu tehnologiju, koji dolaze s raznih kontinenata i s velikim znanjem i iskustvom – rekao nam je Vrankić.
Za neupućene, Miroslav Vrankić jedan je od vodećih stručnjaka za asistivnu tehnologiju i potpomognutu komunikaciju, ujedno i veliki zagovornik i lobist za širu primjenu te tehnologije za osobe s invaliditetom. Dakle, zalaže se za znatno veću dostupnost asistivne tehnologije i za ljude slabijeg imovinskog stanja. U svojih 15-ak godina postojanja In Portal je redovno pratio njegove napore u tom pravcu, pa Vrankića pitamo koliko su se u tom razdoblju promijenile stvari kada je o asistivnoj tehnologiji i osobama s invaliditetom riječ.
– Da, hvala In Portalu na vjernosti, a što se tiče asistivne tehnologije u posljednjih je desetak godina napravljen veliki pomak. Međutim, veliki problem predstavlja financiranje, bez pomoći sustava ne možemo realizirati naše ciljeve, a to je ponajprije asistivna tehnologija dostupna svim osobama s invaliditetom kojima je potrebna. Primjerice, komunikatori još uvijek nisu na listi pomagala Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Obitelj djeteta s teškoćama i dalje često mora sama pronaći način da to plati – kaže Vrankić.
Molimo dr. Vrankića da nakratko postane futurolog te nam prorokuje razvoj asistivne tehnologije u bliskoj budućnosti. Hoćemo li, kako to tvrde neki stručnjaci, zahvaljujući asistivnoj tehnologiji uskoro drugačije tumačiti pojam invaliditeta? Zapravo, hoće li invaliditet kakvog danas poznajemo već sutra izgledati bitno drugačije?
– Mislite, onako biblijski, jedni će prohodati a drugi će progledati? To se već sada i događa. Pogledajte samo razvoj egzoskeleta, primjerice, zahvaljujući njima osobe s paraplegijom mogu hodati i asistivna tehnologija im je bitno poboljšala živote.Teško je predvidjeti razvoj asistivne tehnologije jer je umjetna inteligencija ušla u to područje i nevjerojatno brzo se razvija, toliko brzo da je nadišla našu sposobnost da je uvedemo u svakodnevni rad. Uređaj koji nema educiranog čovjeka uz sebe ostaje neiskorišten. Svejedno, ja sam optimist, asistivna tehnologija razvijat će se u korist svakog čovjeka kojemu je uistinu potrebna – zaključuje Vrankić.
Na dvodnevnoj ATAAC konferenciji proizvođači asistivne tehnologije iz cijelog svijeta predstavit će svoja rješenja u izlagačkom prostoru, dok je u ATAAC igraonici opremu je moguće isprobati kroz igru i simulirane situacije.
Prednost ovog uređaja je to što direktno i precizno cilja tumorske stanice, a pritom se smanjuje izloženost zračenja zdravih stanica
Poslušaj članak
U svijetu svake godine od neke vrste karcinoma oboli preko 20 milijuna ljudi, a umre ih čak 10 milijuna. Trend obolijevanja odnosno umiranja od raka zabrinjavajuć je i u Hrvatskoj. U Lijepoj Našoj na godišnjoj razini od raka oboli oko 27 tisuća, dok se broj umrlih vrti oko 13 tisuća osoba.
Taj bi se trend uskoro mogao promijeniti. Naime, u studenom ove godine Hrvatska bi trebala dobiti uređaj Acella. Radi se o sustavu kojeg je osmislila kompanija Siemens Healthineers, a koji ima za cilj brže i preciznije izvođenje postupaka za otkrivanje karcinoma.
Spomenuti sustav izrađen je pomoću NeoArc tehnologije koja predstavlja softverski vođenu radioterapiju. Ovaj postupak osigurava stereotaktičko liječenje, odnosno liječenje s manje zračenja.
Pomoću Acella uređaja željeni dio tijela može se ozračiti za svega 60 sekundi. Tako se nanosi manje štete čovjekovom i onako već narušenom zdravlju.
Ovaj uređaj predstavljen je u rujnu, a u glavni grad Hrvatske trebao bi stići i za liječenje se početi koristiti tijekom studenog ove godine. Ovaj uređaj bit će dostupan u privatnoj specijalnoj bolnici za dijagnostiku i liječenje raka Radiochirurgija Zagreb.
Prednost ovog uređaja je to što direktno i precizno cilja tumorske stanice, a pritom se smanjuje izloženost zračenja zdravih stanica. Isto tako, pozitivna stvar je i to što se kod zračenja ovim uređajem, zbog brzine kojom se provodi ovaj tretman, pacijente izuzetno kratko izlaže štetnom zračenju.
Spomenuti uređaj kao i NeoArc sustav na koji se oslanja, nastali su kao plod suradnje između Siemens Healthineersa i vodećim kliničkim i istraživačkim institucijama koje su specijalizirane za područje onkologije.
– Accela je vrsta iskoraka kakav naše područje ne viđa često. Izgrađena je na temeljno modernoj arhitekturi i uvodi generacijski pomak u planiranju liječenja – istaknuo je dr. Dee Khuntia, glavni medicinski direktor Variana, onkološkog poslovanja Siemens Healthineersa.
Naime, Radiochirugija Zagreb postala je prva europska članica Cleveland Clinic Connected, kao i referentni centar Siemens Healthineersa za primjenu umjetne inteligencije u planiranju radioterapije i radiokirurgije.
Iz Siemens Healthineersa poručuju kako je razvoj ove tehnologije svojevrsan odgovor na sve veći broj ljudi oboljelih od karcinoma kao i na sve složenije oblike liječenja istog.
Cilj je, tvrde, omogućiti učinkovitije radne procese i skratiti vrijeme trajanja pojedinih radioterapijskih i radiokirurških postupaka.
Tko su Purger i Purgerica?
Kreativno crtanje, filmsko druženje i izrađivanje božićnih ukrasa
BOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
Magnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Zdravlje i ljepotaPrije 5 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
Osobe s invaliditetomPrije 3 danaRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
VijestiPrije 3 danaU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
VijestiPrije 4 danaDjeca leptiri trebaju dostupnu terapiju
-
EU kutakPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu
-
Civilno društvoPrije 5 danaSvatko od nas sutra može postati OSI