Moderna vremena
STRAŠNO ChatGPT diskriminira osobe s invaliditetom
S obzirom na to da sustav umjetne inteligencije izgrađuju ljudi, te da su ljudi odgovorni što ona sve može, odnosno ne može raspoznati, govori samo o tome kako smo još uvijek isključivi kao društvo
Nažalost, iako živimo u 21. stoljeću, u svijetu još uvijek postoje predrasude prema osobama s invaliditetom. U nekim se državama osobe s invaliditetom još uvijek su diskriminirane kada se pokušavaju zaposliti, školovati ili se kulturno uzdizati. Svi ti oblici diskriminacije dolaze od strane ljudi i odraz su društvene nezrelosti, ali zašto je diskriminirajući obrazac poprimila i umjetna inteligencija.
Da, dobro ste čuli. Naime, kako prenosi BBC, kada je bivša australska paraolimpijka i paraplivačica Jassica Smith, koja nema lijevu podlakticu, htjela uljepšati svoju sliku, sustav umjetne inteligencije ChatGPT, unatoč brojnim uputama, nije pronašao način kako da to pravilno učini.
Njen je zahtjev rezultirao fotografijama žena koje imaju obje ruke ili mehaničku protezu, ali nije prikazivao ženu bez podlaktice.
Kada ga je pitala zbog čega ne može učitati njezinu sliku, sustav joj je napisao kako nema dovoljno informacija te da zbog toga nije u mogućnosti obraditi traženu fotografiju.
– Za mene bilo važno saznanje da je umjetna inteligencija odraz svijeta u kojem danas živimo i razine nejednakosti i diskriminacije koja postoji – istaknula je paraplivačica.
Usprkos dužem pokušavanju da ChatGPT uspije stvoriti njenu sliku u prirodnom obliku bez ikakvih proteza, ona to do početka listopada nije uspjela dobiti od umjetne inteligencije.
Kada su sa BBC-a pitali sustav umjetne inteligencije zašto je to tako, Smith je pokušala ponovo i napokon dobila odgovarajuću sliku.
Nakon što je konačno uspjela u svom naumu te tako iznjedrila veliku pobjedu za OSI populaciju u cijelom svijetu, na taj način pobijedivši jedan vid diskriminacije osoba s invaliditetom, parasportašica bila je i više nego zadovoljna.
– Reprezentacija u tehnologiji znači da se na nas ne gleda kao na sporednu misao, već kao na dio svijeta koji se gradi. Umjetna inteligencija se razvija, a kada se razvija s uključivošću u svojoj srži, svi imamo koristi. To je više od napretka u tehnologiji, to je napredak u čovječanstvu – rekla je Jessica.
Iz OpenAI, tvrtke koja je stvorila ChatGPT, kažu kako tvrtka radi na poboljšanju sustava umjetne inteligencije kako se ovakve stvari više ne bi događale.
– Znamo da izazovi i dalje postoje, posebno oko pravedne zastupljenosti, i aktivno radimo na poboljšanju – uključujući usavršavanje metoda nakon obuke i dodavanje raznolikijih primjera kako bismo s vremenom smanjili pristranost – poručili su iz OpenAI.
Australska paraolimpijka samo je jedna od ljudi koji su osjetili diskriminaciju od strane ChatGPT-a zbog svog invaliditeta.
Engleska glumica Naomi Bowman kojoj je jedno oko manje i na njega ne vidi, zatražila je od umjetne inteligencije da zamuti pozadinu njezine slike, ali je program umjesto toga izjednačio njezine oči.
– Čak i kad sam izričito objasnila da imam problem s očima i da ostavi lice kakvo je, on to nije nije napravio.
Glumici je to ispočetka bilo smiješno, ali je poslije zaključila kako je ChatGPT zaista pristran te da nema algoritme za odstupanje od normaliteta.
Naomi sada poziva sve koji se bave nadogradnjom umjetne inteligencije na bolje treniranje i testiranje umjetne inteligencije kako bi se osiguralo dovoljno podatka kako bi AI sustav mogao prepoznavati veći spektar pojava i tema. Tako nitko na svijetu, uključujući osobe s invaliditetom, ne bi bio zakinut.
Abran Maldonado, glavni izvršni direktor Create Labs, američke tvrtke koja gradi kulturno osviještene sustave umjetne inteligencije, kaže da raznolikost u umjetnoj inteligenciji ovisi o tome tko je uključen u obuku i obradu podataka.
– Radi se o tome tko se nalazi prostoriji kada se podaci obrađuju. Potrebna je kulturna zastupljenost u fazi stvaranja – kazao je Maldonado.
S obzirom na to da sustav umjetne inteligencije izgrađuju ljudi, te da su ljudi odgovorni što ona sve može, odnosno ne može raspoznati, govori samo o tome kako smo još uvijek isključivi kao društvo.
Metoda testiranja je jednostavna: pacijent diše u pamučnu masku oko 10 minuta, a maska se zatim zatvara u vrećicu i odnosi u laboratorij. Pacijenti ne dolaze u dodir s psima
Kada se azilska kujica Chloe ne kotrlja po travnjaku farme izvan indijske tehnološke prijestolnice Bengalurua, podučavaju je da njušenjem ljudskog daha otkrije rak uz manju pomoć umjetne inteligencije.
Opremljena je 3D printanom kacigom i pojasom punim senzora i dio je eksperimentalnih napora čiji je cilj iskoristiti izvanredan njuh pasa u razvoju neinvazivnog testa za rano otkrivanje te bolesti.
Sve veći broj globalnih istraživanja ukazuje na to da se psi mogu dresirati za otkrivanje raka i ostalih ljudskih bolesti, od Parkinsonove bolesti do covida-19.
Startup Dognosis sa sjedištem u Bengaluruu koristi umjetnu inteligenciju za analizu moždane aktivnosti, disanja i govora tijela pasa – pretvarajući njihovu reakciju na miris u podatke.
“U sat vremena mogu obaviti tisuće njuškanja”, rekao je AFP-u suosnivač tvrtke Akash Kulgod (26). “Svako njušenje može evaluirati uzorak”.
Dognosis se nada komercijalnom lansiranju sljedeće godine, čime bi njihova tvrtka postala treća tog tipa u svijetu, nakon sličnih kompanija iz Njemačke i Izraela.
Rano otkrivanje bolesti može biti ključno i pridonijeti stopi preživljavanja od raka, ali u Indiji se brojnim pacijentima ona dijagnosticira tek nakon što je bolest već u uznapredovaloj fazi.
Njuškanje pasa moglo bi postati jednostavan i pristupačan prvi korak u probiru koji bi se u dogledno vrijeme primjenjivao u većim razmjerima i otkrio potencijalne slučajeve koji bi bili podložni daljnjim testiranjima.
Dok očekuje odobrenje Dognosis – uz potporu tvrtki rizičnog kapitala, uključujući Accel Indiju – na svojim istraživanjima surađuje s vladinim medicinskim ustanovama.
Chloe, mješanka labradora, jedna je od 15 pasa koje ovaj startup trenira. Na sebi ima prilagođenu kacigu za prikupljanje podataka.
“To je kao pseće odijelo ‘Iron Mana’”, rekao je Kulgod, mladić iz liječničke obitelji, koji je studirao kognitivnu znanost na Berkeley sveučilištu u Kaliforniji.
Istraživanja upućuju na to da bolesti mogu promijeniti kemikalije koje oslobađa organizam, stvarajući pritom prepoznatljive mirise.
Psi imaju oko 300 milijuna receptora mirisa, u usporedbi s oko pet milijuna koliko ih imaju ljudi.
Metoda testiranja je jednostavna: pacijent diše u pamučnu masku oko 10 minuta, a maska se zatim zatvara u vrećicu i odnosi u laboratorij. Pacijenti ne dolaze u dodir s psima.
U centru pod nazivom “Sniffspace” psi testiraju ljudske uzorke na platformama opremljenim automatskim hranilicama koje ih nagrađuju psećim poslasticama.
Suosnivač Kulgoda, 28-godišnji Itamar Bitan, koji je proveo četiri godine u izraelskoj kinološkoj jedinici specijalnih snaga, rekao je kako su psi obučeni da otkriju specifičan neuobičajen miris i da potom za to dobiju nagradu.
“Kada otkriju neuobičajen miris neki psi trče izravno do hranilice očekujući nagradu, neki od njih se na mjestu ukoče, a neki od uzbuđenja grebu po uzorku”, rekao je Bitan.
Rezultati nedavne studije Dognosisa koja je obuhvatila više od 1500 sudionika i šest bolnica u državi Karnataka, objavljeni su u stručnome časopisu Journal of Clinical Oncology.
Tvrtka je izvijestila da je uspjela postići stopu točnosti veću od 90 posto kada je posrijedi sedam glavnih vrsta raka i sada planira obavljati testiranja u realnim programima.
Specijalisti za rak u Bengaluruu, neovisni o projektu, izrazili su oprezan optimizam.
“Studija obećava, kao rani signal, no moraju provesti studiju na puno većoj grupi prije nego što donesemo bilo kakve konačne zaključke”, rekao je Santhosh Kumar Devadas, voditelj onkologije u bolnici Ramaiah Memorial.
U Indiji je rak velik problem javnog zdravstva. Kod svakog devetog od 1,4 milijarde stanovnika vjerojatno će se razviti bolest.
Dognosis kaže da im je cilj poboljšati “proaktivnu i preventivnu medicinu” uz istodobno poboljšanje “komunikacije između ljudi i pasa”.
Većinom su psi koje koriste u svojim istraživanjima biglovi i u nešto manjem broju mješanci belgijskog ovčara malinoisa, no odabiru se samo najbolji, rekao je Kulgod, našalivši se da svi imaju odličnu “ravnotežu između poslovnog i privatnog života” s radnim vremenom ograničenim na oko 30-45 minuta dnevno.
U povodu Svjetskog dana spolnog zdravlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) organizirao je 4. rujna panel-raspravu pod nazivom ‘Every Body: Nema maženja bez paženja’ na kojoj su stručnjaci ukazali na aktualne izazove i mogućnosti unaprjeđenja spolnog zdravlja
Poslušaj članak
Ovogodišnja tema Svjetskog dana spolnog zdravlja ‘Every Body’ zahtijeva interdisciplinarni pristup koji može unaprijediti zdravstvenu pismenost, osnažiti pojedinca te razvijati sustav koji će odgovoriti na zdravstvene, društvene i demografske izazove današnjeg vremena.
U prigodnom govoru pomoćnik ravnatelja za kvalitetu HZJZ-a Tomislav Benjak podsjetio je kako je istraživanje HZJZ-a pokazalo da je prije deset godina u Hrvatskoj bilo dvjestotinjak prilagođenih ginekoloških stolova na oko 250 tisuća žena s invaliditetom. Naglasio je da se njihov broj povećao te su, prema podacima, klinički bolnički centri danas dobro opskrbljeni. Međutim, zdravstveni djelatnici još uvijek nemaju dovoljno znanja o primjerenoj komunikaciji s osobama s invaliditetom. Stoga HZJZ provodi edukaciju zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika.
Liječnica školske medicine iz Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a Mateja Kopsa Sobota istaknula je važnost zdravstvene pismenosti u području spolnog zdravlja te ulogu zdravstvenih stručnjaka u osnaživanju pojedinca.
– Posebnu pozornost treba usmjeriti prema mladima. Njihovo pravodobno informiranje i osvještavanje o odgovornosti za zdravlje temelj su donošenja odgovornih odluka, prevencije spolno prenosivih infekcija, očuvanja reproduktivnog zdravlja i izgradnje zdravih partnerskih odnosa – rekla je Kopsa Sobota.
Predstavila je rad Savjetovališta za promicanje spolnog i reproduktivnog zdravlja pri HZJZ-u koje je osnovano 2004. godine. Savjetovalište nudi usluge besplatnog, anonimnog i dobrovoljnog informiranja, savjetovanja i edukacije, usluge testiranja na spolno prenosive bolesti, pomoć pri uključivanju na liječenje i psihološku podršku. U Savjetovalište se pripadnici mlađe populacije najčešće javljaju vezano uz pitanja o riziku nakon nezaštićenog spolnog odnosa, informacije o simptomima i testiranju te nedoumice vezane uz prijenos infekcije. Savjetovalište također organizira javnozdravstvene kampanje kao što je ‘Nema maženja bez paženja’.
Voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a, epidemiologinja Sanja Musić Milanović, izrazila je zadovoljstvo porastom broja zainteresiranih za dolazak u Savjetovalište.
– Od osnutka pa do prije nekoliko godina u Savjetovalište je dolazilo oko 400 korisnika godišnje. Prošle godine imali smo 1.050 korisnika. Ponosni smo na činjenicu da su ljudi prepoznali mogućnost zdravstvenog opismenjavanja i ulaganja u očuvanje zdravlja – rekla je Musić Milanović.
Epidemiologinja Tatjana Nemeth Blažić smatra da u budućnosti u ovakvim savjetovalištima u nekoliko gradova treba nastaviti s uvođenjem usluga i testiranja na nove spolno prenosive bolesti te je važno korištenje modernih tehnologija kao što je prva hrvatska AI asistentica Gina, koja je uvedena prošle godine povodom Svjetskog dana spolnog zdravlja.
Ivana Vranješ
Rehabilitacija i rana intervencija kod cerebralne paralize ključni su postupci za optimizaciju motoričkih, kognitivnih i funkcionalnih sposobnosti te poboljšanje kvalitete života
Poslušaj članak
Postavljanje dijagnoze cerebralne paralize često može biti kompliciran proces jer postoji više čimbenika koji mogu utjecati na razvoj ovog stanja.
No prema istraživanju objavljenom u časopisu Pediatrics: Open Science djeca s cerebralnom paralizom na dijagnozu više ne bi trebala čekati duže od 4. godine života, što donedavno nije bio slučaj, a ranija dijagnostika otvara prostor za bržu intervenciju i učinkovitiju rehabilitaciju mališana rođenih s ovim stanjem.
Istraživači iz američke Mreže za praćenje autizma i razvojnih teškoća prevalenciju cerebralne paralize ispitivali su na uzorku od 215 tisuća djece, što je uistinu respektabilna brojka za tako opsežnu studiju.
Otprilike polovica ispitivane djece imala je 8 godina tijekom istraživanja. Druga polovica imala je 4 godine, dakle prvi put u povijesti istraživanja cerebralne paralize stručnjaci su pratili prevalenciju za mlađu dobnu skupinu. Sveukupno, studija je otkrila da je 2,4 djece na 1000 imalo cerebralnu paralizu u dobi od 8 godina, pri čemu je spastična paraliza najčešći podtip. Gotovo 60 posto djece moglo je samostalno hodati.
Istodobno, četverogodišnjaci su imali sličnu prevalenciju od 2,2 na 1000, s većom vjerojatnošću da će dječaci imati dijagnozu cerebralne paralize od djevojčica u toj dobi
– Razumijevanje da se cerebralna paraliza dokumentira u različitim skupinama daje nam nove ciljeve za edukaciju i informiranje o riziku, ne samo za pružatelje usluga već i za rane intervencioniste, edukatore i, što je najvažnije, za njihove obitelji – rekao je Zachary Warren, glavni autor studije.
Tek da podsjetimo, rehabilitacija i rana intervencija kod cerebralne paralize ključni su postupci za optimizaciju motoričkih, kognitivnih i funkcionalnih sposobnosti te poboljšanje kvalitete života. Budući da je cerebralna paraliza trajno stanje uzrokovano oštećenjem mozga u razvoju, terapija nije usmjerena na izlječenje, već na maksimalno razvijanje djetetovih potencijala i postizanje što veće samostalnosti.
Tko su Purger i Purgerica?
PRAVOBRANITELJICA Nasilje nad ženama nije privatna stvar
SOIH predstavio „Inkluzivni forum”
Održana radionica projekta „Ostani zdrav“ udruge Don Kihot
-
in MREŽAPrije 5 danaINKLUZIVNI KVIZ Sve što (ne) znate o pravima OSI
-
VijestiPrije 6 danaSVETI IVAN ZELINA Što sve nudi projekt ‘Inkluzivna kulturama’
-
KulturaPrije 4 danaTIFLOLOŠKI MUZEJ Taktilna izložba slikarice Lili Gluić
-
In MetropolaPrije 8 satiDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
In MetropolaPrije 1 danSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Put putujemPrije 6 danaSlaven Škrobot u kolicima je obišao više od 40 država
-
VijestiPrije 5 danaTJEDAN MOBILNOSTI Pet minuta Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 1 danURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti