Medicina
Sportaši obolijevaju zbog grube igre?
U istraživanju je dokazano da igrači koji imaju duže karijere imaju dva puta veći rizik da će dobiti neku neurodegenerativnu bolest
Američki nogomet je jedan je od najuzbudljivijih, ujedno i najžešćih sportova na svijetu. Upravo grubost i energija tijekom igre je ono što ljude privlači ovom sportu. Međutim, dugoročno igranje, bez adekvatne opreme može biti štetno za zdravlje igrača.
Naime, kako piše BBC, sve više istraživanja pokazalo je kako igrači uslijed učestalih udaraca glavom, nakon nekog vremena mogu oboljeti od teških neurodegenerativnih bolesti.
Ovaj tip sportske ozlijede javlja se i u drugim sportovima, a najčešće kod boksača koji u svojoj karijeri, tijekom borbi primaju niz jakih i teških udaraca. Takva trauma glave kod njih uzrokuje ‘pijanstvo od udaraca’ – stanje zbog kojeg boksači počnu teturati te postanu mentalno zbunjeni.
‘Pijanstvo od udaraca’ s odmakom zna prerasti u jedan oblik demencije pod nazivom ‘dementia pugilistica’ (boksačka demencija). Doktori su smatrali da se taj tip demencije javlja isključivo kod boksača, točnije sportaša koji su imali ponovljenu ozljedu glave.
Međutim, ispostavilo se da to nije baš posve točno. Od iste bolesti 2002. godine, u 59 godini života, preminuo je igrač Engleske nogometne reprezentacije te igrač West Bromwich Albiona, Jeff Astle. Prije nego je umro bila mu je dijagnosticirana rana demencija.
Drugi, veoma sličan slučaj, dogodio se iste godine u Americi. Igrač američkog nogometa legendarni Mike Webster doživio je kognitivni pad, a imao je i ostale simptome karakteristične za Parkinsonovu bolest.
Liječnički nalazi, odnosno snimke mozga, pokazale su da je uzrok smrti kod obojice bio kronična traumatska encefalopatija. Radi se o modernijem nazivu za boksačku demenciju.
Nisu to izolirani slučajevi. U ranijoj povijesti dogodio se još jedan grozni smrtni slučaj. Naime, još jedna zvijezda američkog nogometa, David Russell Duerson presudio je sam sebi 17. veljače 2011. godine. Analizom njegovog mozga, koja je napravljena nakon njegove smrti, utvrđeno je da je i on patio od kronične traumatske encefalopatije, a simptom mu je bio jaka depresija, zbog koje je se odlučio na ovaj grozan čin.
Neuropatolog Willie Stewart sa Sveučilišta u Glasgowu ističe da je kod kronične traumatske encefalopatije slika dosta specifična.
CTE je doista specifičan oblik degenerativne patologije mozga jer ga vidimo samo kod ljudi s anamnezom ozljeda glave ili udaraca glavom. Stanje je također karakteristično jer ako pogledate pod mikroskopom, vidjet ćete specifičan obrazac abnormalnih proteinskih naslaga zvanih tau u mozgu – kazao je Stewart.
Liječnik tvrdi kako se ovo stanje, može prepoznati postavljanjem jednostavnog pitanja.
– Najbolji način da se utvrdi ima li netko CTE jest da mu se postavi pitanje ‘jeste li ikada igrali nogomet?’ ili ‘jeste li ikada igrali ragbi?’ Jer ako ste profesionalni nogometaš i imate demenciju, onda su vam šanse da imate CTE u mozgu vrlo visoke- kaže neuropatolog.
Isto tako, profesorica neurologije i patologije sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Bostonu je pozvala više bivših sportaša da sudjeluju u ispitivanju i tako pomognu pri dijagnosticiranju i boljem razumijevanju kronične traumatske encefalopatije.
Profesorica je pozvala bivše igrače ragbija da nakon svoje smrti doniraju svoj mozak i tako sudjeluju u studiji kako bi se više saznalo i bolje dijagnosticiralo te pravilnije liječilo KTE.
Od 376 bivših igrača ragbija te igrača tamošnje NFL, koji su donirali svoj mozak, njih 91,7% imalo je kroničnu traumatsku encefalopatiju. Osim igrača ragbija također su testirani i ljudi koji su se bavili drugim sportovima kao što su bejzbol, biciklizam, i hokej na ledu. Kod svih ispitanih bio je isti slučaj – ponovljeni udarci u glavu.
U ispitivanju se shvatilo da je igranje nogometa bilo povezano i sa drugim degenerativnim stanjima. Stewart je zajedno sa timom svojih kolega 2019. godine pregledao zdravstvene kartone gotovo 8000 bivših škotskih profesionalnih nogometaša i usporedili ih s 23 000 članova opće populacije.
-Uzeli smo naše nogometaše i usporedili ih s ljudima u zajednici koji su rođeni iste godine i živjeli su u otprilike istim područjima . Za svakog nogometaša imali smo tri usklađena kontrolna ispitanika, tako da smo imali dobru predodžbu o tome kako bi trebalo izgledati normalno zdravlje i starenje – istaknuo je Stewart.
Ispitivanje je pokazalo da su nogometaši imali pet puta veću vjerojatnost da će dobiti Alzheimerovu bolest, četiri puta veću da će imati bolest motornih neurona i dva puta veću vjerojatnost da će patiti od Parkinsonove bolesti u starosti, u usporedbi s ljudima koji se ne bave nikakvom vrstom nogometa.
U istraživanju je dokazano da kod igrača ragbija koji imaju duže karijere rizik je dva puta veći da će dobiti neku neurodegenerativnu bolest, nego oni čije su karijere kraće.
Drugo istraživanje, ono profesora radiologije Michaela Liptona sa Medicinskog centra Irving sa Sveučilišta Columbia, potvrdilo je da igrači koji se bave američkim nogometom imaju veću mogućnost dobivanja neurodegenetivnih bolesti.
Naime, on je u svom ispitivanju koristio magnetsku rezonancu za preglede mladih igrača koji se ragbijem rekreativno bave.
Njegovo istraživanje pokazalo je da igrači koji češće udaraju loptu glavom imaju lošije rezultate na testovima učenja i pamćenja. Isto tako, kod njih se primijeti oštećenje orbitofrontalnog korteksa- djela mozga koji se nalazi iza očiju, a služi za donošenje odluka, obradu emocija, poticanje socijalnog ponašanja, te obradu okusa i mirisa.
Bijela tvar u mozgu je poput mrežnog kabela ljudskog mozga koji se sastoji od vrlo finih niti zvanih aksoni, koji prenose informacije
Radi se o vezama koje su jako osjetljive na jako ubrzanje i promjenu kretanja. Stoga kada se dogodi nagla promjena kretanja i udarac, to uzrokuje obijanje mozga unutar lubanje, te dolazi do istezanja aksona i prekidanja njihove povezanosti.
-Ako razmišljate o udarcu lopte glavom, udarac u glavu je relativno blag – ne uzrokuje frakture lubanje ili krvarenje u mozgu ili očitu ozljedu, ali ono što ima potencijal učiniti jest uzrokovati da sile putuju kroz mozak. Ta sila uzrokuje da se mozak unutar lubanje pomakne s mjesta udara. A mozak je izuzetno mekan, gotovo konzistencije želatine i stoga, kada se mozak tako udari, on će se stisnuti, uvrnuti i deformirati, a to opterećuje aksone – rekao je Lipton.
Prema istraživanju, Igrači koji su najčešće udarali loptu glavom, koji su prijavili više od 1000 udaraca loptom godišnje, pretrpjeli su znatno veću štetu.
-Naše istraživanje pokazuje da se kod ovih relativno mladih, zdravih ljudi nešto događa u mozgu, ali to u ovom trenutku ne uzrokuje bolest – ističe radiolog.
Ako igrači američkog nogometa žele ostati zdravi, moraju koristiti adekvatnu opremu koja bi ublažila udarce. Takva oprema već postoji.
Naime, u Kaliforniji dizajniraju kacige za američki nogomet s ugrađenim tekućim amortizerima, koji navodno smanjuju udar u glavu za oko 30%.
Veliki broj udaraca glavom na koji se uopće ne registra u ovome sportu je razlog svim tim neurodegenerativnim bolestima.
Kao rezultat Stewartovih istraživanja, u Velikoj Britaniji zabranjeno je udarati loptu glavom na utakmicama američkog nogometa za mlađe uzraste.
To je definitivno smjer kojim se treba ići ako igrači američkog nogometa žele ostati zdravi.
U povodu Svjetskog dana spolnog zdravlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) organizirao je 4. rujna panel-raspravu pod nazivom ‘Every Body: Nema maženja bez paženja’ na kojoj su stručnjaci ukazali na aktualne izazove i mogućnosti unaprjeđenja spolnog zdravlja
Poslušaj članak
Ovogodišnja tema Svjetskog dana spolnog zdravlja ‘Every Body’ zahtijeva interdisciplinarni pristup koji može unaprijediti zdravstvenu pismenost, osnažiti pojedinca te razvijati sustav koji će odgovoriti na zdravstvene, društvene i demografske izazove današnjeg vremena.
U prigodnom govoru pomoćnik ravnatelja za kvalitetu HZJZ-a Tomislav Benjak podsjetio je kako je istraživanje HZJZ-a pokazalo da je prije deset godina u Hrvatskoj bilo dvjestotinjak prilagođenih ginekoloških stolova na oko 250 tisuća žena s invaliditetom. Naglasio je da se njihov broj povećao te su, prema podacima, klinički bolnički centri danas dobro opskrbljeni. Međutim, zdravstveni djelatnici još uvijek nemaju dovoljno znanja o primjerenoj komunikaciji s osobama s invaliditetom. Stoga HZJZ provodi edukaciju zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika.
Liječnica školske medicine iz Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a Mateja Kopsa Sobota istaknula je važnost zdravstvene pismenosti u području spolnog zdravlja te ulogu zdravstvenih stručnjaka u osnaživanju pojedinca.
– Posebnu pozornost treba usmjeriti prema mladima. Njihovo pravodobno informiranje i osvještavanje o odgovornosti za zdravlje temelj su donošenja odgovornih odluka, prevencije spolno prenosivih infekcija, očuvanja reproduktivnog zdravlja i izgradnje zdravih partnerskih odnosa – rekla je Kopsa Sobota.
Predstavila je rad Savjetovališta za promicanje spolnog i reproduktivnog zdravlja pri HZJZ-u koje je osnovano 2004. godine. Savjetovalište nudi usluge besplatnog, anonimnog i dobrovoljnog informiranja, savjetovanja i edukacije, usluge testiranja na spolno prenosive bolesti, pomoć pri uključivanju na liječenje i psihološku podršku. U Savjetovalište se pripadnici mlađe populacije najčešće javljaju vezano uz pitanja o riziku nakon nezaštićenog spolnog odnosa, informacije o simptomima i testiranju te nedoumice vezane uz prijenos infekcije. Savjetovalište također organizira javnozdravstvene kampanje kao što je ‘Nema maženja bez paženja’.
Voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a, epidemiologinja Sanja Musić Milanović, izrazila je zadovoljstvo porastom broja zainteresiranih za dolazak u Savjetovalište.
– Od osnutka pa do prije nekoliko godina u Savjetovalište je dolazilo oko 400 korisnika godišnje. Prošle godine imali smo 1.050 korisnika. Ponosni smo na činjenicu da su ljudi prepoznali mogućnost zdravstvenog opismenjavanja i ulaganja u očuvanje zdravlja – rekla je Musić Milanović.
Epidemiologinja Tatjana Nemeth Blažić smatra da u budućnosti u ovakvim savjetovalištima u nekoliko gradova treba nastaviti s uvođenjem usluga i testiranja na nove spolno prenosive bolesti te je važno korištenje modernih tehnologija kao što je prva hrvatska AI asistentica Gina, koja je uvedena prošle godine povodom Svjetskog dana spolnog zdravlja.
Ivana Vranješ
Gotovo pet puta veći su izgledi da će odrasle osobe s invaliditetom prijaviti mentalne smetnje od ostatka populacije
Poslušaj članak
Epidemija anksioznosti i sličnih poremećaja svijetom se širi brže od šumskog požara, a čini se da su pritom najviše ‘opožarene’ odrasle osobe s invaliditetom.
Tako se da zaključiti iz studije američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) koja navodi da odrasli s invaliditetom prijavljuju znatno više mentalnih teškoća u usporedbi s onima koji invaliditet nemaju.
Preciznije, gotovo pet puta veći su izgledi da će odrasle osobe s invaliditetom prijaviti mentalne smetnje od ostatka populacije.
Česti mentalni stres, navodi se u rečenoj studiji, povezan je s nepovoljnim zdravstvenim ponašanjem, povećanim korištenjem zdravstvenih usluga, mentalnim poremećajima, kroničnim bolestima i funkcionalnim ograničenjima. Odrasli s invaliditetom vrlo će vjerojatno živjeti na egzistencijalnom minimumu i sukladno tome otežan pristup sustavu zdravstvene skrbi.
U višegodišnjem istraživanju, odraslim sudionicima s invaliditetom postavljeno je ovo pitanje: Razmišljanje o vašem mentalnom zdravlju, koje uključuje stres, depresiju i probleme s emocijama, koliko dana tijekom posljednjih 30 dana vaše mentalno zdravlje nije bilo dobro?
Odgovori koje su autori studije dobili na ovo pitanje uistinu je šokantno i zabrinjavajuće i zahtijeva hitnu akciju, ne samo zdravstvenih institucija, nego cijelog sustava.
Autori studije stoga nude i rješenje koje bi (možda) moglo pomoći u smanjenju mentalnih poteškoća među odraslim osobama s invaliditetom: povećanje socijalne kohezije, sudjelovanje zajednice, pristup mogućnostima promicanja zdravlja i pružanje usluga probira, skrbi i podrške za mentalno zdravlje.
Za one neupućene, Nacionalni centar CDC za urođene mane i razvojne teškoće trudi se osigurati da osobe s invaliditetom imaju iste mogućnosti za opću dobrobit kao i osobe bez invaliditeta. Riječ je o organizaciji zavidnog međunarodnog ugleda.
Najnovije metode, uz sve ostalo, omogućuju kirurško zatvaranje rascjepa kralježnice dok je plod još u majčinoj utrobi, čime se značajno smanjuju neurološka oštećenja
Poslušaj članak
Šteta što u našem zdravstvenom sustavu ne postoji registar oboljelih, pa je teško odrediti koliko osoba u Hrvatskoj živi s dijagnozom rascjepa kralježnice, poznate i kao spina bifida.
Za one neupućene, pacijenti s tom dijagnozom često imaju ozbiljne teškoće u pokretljivosti, no osim medicinskih ove se osobe suočavaju i s brojnim izazovima na tržištu rada.
Više je rizičnih faktora koji mogu uzrokovati rascjep kralježnice fetusa, uz ostalo genetska sklonost i manjak folne kiseline u trudnoći, a statistika kaže kako se s ovom dijagnozom rađa jedna beba na tisuću poroda.
No ova, do jučer opaka, dijagnoza za modernu medicinu više nije bauk.
Najveća novost u liječenju spine bifide je fetoskopska operacija – minimalno invazivna prenatalna kirurgija – te razvoj personaliziranih, multidisciplinarnih centara izvrsnosti koji značajno podižu kvalitetu života oboljelih. Tradicionalno liječenje obavljalo se isključivo unutar dva dana nakon rođenja djeteta. Danas najnovije metode omogućuju kirurško zatvaranje rascjepa kralježnice dok je plod još u majčinoj utrobi, čime se bitno smanjuju neurološka oštećenja.
Fetoskopska operacija u maternici izvodi se između 19. i 26. tjedna trudnoće pomoću minimalno invazivnih instrumenata. Ovim postupkom štiti se izložena kralježnična moždina od toksičnog utjecaja plodne vode, smanjuje potreba za kasnijim ugrađivanjem premosnica za hidrocefalus te se drastično povećavaju šanse da dijete prohoda.
Isto tako, inovativna neuro-urologija i gastroenterologija fokusirana je na rano očuvanje funkcije mokraćnog mjehura i crijeva. Korištenjem naprednih metoda urodinamike i personaliziranih terapija sprječavaju se trajna oštećenja bubrega, što je ranije bila jedna od najtežih komplikacija.
Doda li se tome napredna fizikalna terapija i sportska integracija, neovisnost i mentalno zdravlje oboljelih neusporedivo se poboljšava u odnosu na vrijeme kada rečene medicinske metode još nisu bile u primjeni.
Tko su Purger i Purgerica?
Besplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
Osobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
„Snaga je u nama“ već 13 godina podržava žene s rakom dojke
-
In MetropolaPrije 6 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 5 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 4 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 3 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 7 danaSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 6 danaURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
in MREŽAPrije 7 danaRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom
-
VijestiPrije 5 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni