Connect with us

Osobe s invaliditetom

SOIH održao online edukaciju o neovisnom življenju

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazan zaslon tijekom virtualnog sastanka ili webinara. Gornji dio slike prikazuje nekoliko sudionika u video pozivu, raspoređenih u malim prozorima s kamerama. Glavni dio zaslona zauzima PowerPoint prezentacija s naslovnim slajdom: "Izazovi kroz povijest – položaj osoba s invaliditetom." Slajd sadrži tekst koji govori o povijesnim izazovima s kojima su se suočavale osobe s invaliditetom: Ograničavanje osobnog izbora Pretpostavke da ne mogu živjeti neovisno Nedostatak dostupne podrške i neprilagođena infrastruktura Ulaganje u institucije umjesto u zajedničke oblike stanovanja Na dnu slajda navedene su posljedice takvog pristupa: ovisnost o obitelji, institucionalizacija, izolacija i segregacija.
Foto: snimka zaslona

Tema je od posebnog značaja za saveze i udruge osoba s invaliditetom, a osobito za voditelje usluge osobne asistencije u udrugama, budući da naglašava važnost prava na izbor, kontrolu nad vlastitim životom i pravilno razumijevanje uloge osobne asistencije kao ključne potpore neovisnom življenju

Poslušaj članak

SOIH Forum virtualnog učenja o KPOSI održao je 15. prosinca 2025. godine online edukaciju na temu neovisnog življenja. Edukacija je bila usmjerena na razumijevanje koncepta neovisnog življenja u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom i proširenim okvirom Europske mreže neovisnog življenja (ENIL).

Tema je od posebnog značaja za saveze i udruge osoba s invaliditetom, a osobito za voditelje usluge osobne asistencije u udrugama, budući da naglašava važnost prava na izbor, kontrolu nad vlastitim životom i pravilno razumijevanje uloge osobne asistencije kao ključne potpore neovisnom življenju.

Naime, Europska mreža neovisnog življenja (ENIL) razvila je i proširila koncept neovisnog življenja, povećavši broj njegovih temeljnih sastavnica s 12 na 18, kako bi se u potpunosti obuhvatila složenost života osoba s invaliditetom i osiguralo puno poštovanje ljudskih prava zajamčenih Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom.

Tako neovisno življenje podrazumijeva da osobe s invaliditetom imaju stvarnu mogućnost izbora, kontrolu nad vlastitim životom i pristup svim potrebnim potporama, neovisno o vrsti i stupnju invaliditeta, pri čemu cilj nije samostalnost bez pomoći, već sloboda od nepotrebne ovisnosti.

Pristupačnost je temelj neovisnog življenja jer omogućuje slobodno kretanje, korištenje prostora, usluga, informacija i tehnologija. Nepristupačno okruženje dovodi do isključenosti i segregacije, dok primjena univerzalnog dizajna omogućuje ravnopravno sudjelovanje svih članova zajednice.

Prijevoz je ključan preduvjet mobilnosti i uključenosti u zajednicu jer omogućuje pristup obrazovanju, radu, zdravstvu, kulturnim i društvenim sadržajima. Javni i alternativni oblici prijevoza moraju biti dostupni, sigurni i prilagođeni osobama s invaliditetom, uključujući ruralna područja.

Tehnička pomagala i asistivne tehnologije omogućuju osobama s invaliditetom veću samostalnost u svakodnevnom životu, kretanju i komunikaciji, čime izravno doprinose kvaliteti življenja i neovisnosti.

Stanovanje predstavlja osnovu života u zajednici i mora omogućiti osobama s invaliditetom izbor gdje, kako i s kim će živjeti. Pristup različitim oblicima stanovanja, uključujući potpomognuto stanovanje, ključan je za deinstitucionalizaciju i socijalnu uključenost.

Osobna asistencija omogućuje obavljanje svakodnevnih aktivnosti uz zadržavanje potpune kontrole korisnika nad time što se radi, kada i na koji način. Ona smanjuje ovisnost o obitelji i institucijama te jača samoodređenje.

Obrazovanje mora biti inkluzivno, pristupačno i dostupno tijekom cijelog života, kako bi osobe s invaliditetom mogle razvijati svoje sposobnosti, talente i kompetencije te ravnopravno sudjelovati u društvu.

Informacije i komunikacija moraju biti dostupne u različitim oblicima, uključujući znakovni jezik, titlove, audio zapise i jednostavni jezik, kako bi se osiguralo pravo na informiranost i sudjelovanje u donošenju odluka.

Prihodi i socijalna sigurnost osiguravaju materijalnu stabilnost, smanjuju rizik od siromaštva i omogućuju pristup potrebnim uslugama, potporama i pomagalima, čime se jača neovisnost osoba s invaliditetom.

Zapošljavanje omogućuje ekonomsku neovisnost, društveno priznanje i aktivno sudjelovanje u zajednici, uz obvezu stvaranja otvorenog i inkluzivnog tržišta rada.

Zdravlje obuhvaća ravnopravan pristup zdravstvenim uslugama, rehabilitaciji i habilitaciji, bez diskriminacije i uz uvažavanje individualnih potreba.

Podrška vršnjaka temelji se na razmjeni iskustava među osobama s invaliditetom te jača samopouzdanje, znanje i sposobnost donošenja odluka o vlastitom životu.

Zastupanje je ključno za zaštitu prava osoba s invaliditetom, borbu protiv diskriminacije i aktivno sudjelovanje u oblikovanju javnih politika.

Pravna sposobnost podrazumijeva priznanje prava osoba s invaliditetom da donose vlastite odluke uz potrebnu podršku, umjesto zamjenskog odlučivanja.

Izbor i kontrola predstavljaju srž neovisnog življenja jer osiguravaju da osoba sama odlučuje o svim aspektima svog života, uključujući usluge koje koristi.

Sudjelovanje u zajednici omogućuje puno i učinkovito uključivanje u društveni, politički i javni život, bez prepreka i diskriminacije.

Kultura, slobodno vrijeme i sport moraju biti dostupni osobama s invaliditetom kako bi mogle ravnopravno sudjelovati u svim aspektima društvenog i kulturnog života.

Obiteljski život i odnosi priznaju pravo osoba s invaliditetom na partnerske odnose, roditeljstvo i obiteljski život, uz odgovarajuću podršku.

Deinstitucionalizacija predstavlja ključni preduvjet ostvarivanja neovisnog življenja jer podrazumijeva zatvaranje institucija i razvoj usluga u zajednici koje omogućuju život u skladu s osobnim izborima.

Proširenje ENIL-ova okvira na 18 sastavnica jasno pokazuje da je neovisno življenje sveobuhvatan koncept koji obuhvaća sva područja života.

Ono zahtijeva sustavnu suradnju države, lokalne zajednice, organizacija osoba s invaliditetom i samih korisnika, s ciljem stvaranja društva u kojem osobe s invaliditetom imaju jednake mogućnosti, stvarni izbor i punu kontrolu nad vlastitim životom.

Osobe s invaliditetom

 Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija prikazuje ženu s invaliditetom koja koristi invalidska kolica i radi na prijenosnom računalu za uredskim stolom. Odjevena je u poslovnu odjeću, nosi naočale i usredotočena je na posao. Prikazana je u svijetlom, modernom i urednom radnom prostoru. Fotografija prikazuje važnost uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada, njihove samostalnosti i jednakih mogućnosti za zapošljavanje.
Foto: Pexels

Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini

Poslušaj članak

Prema izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od 1. siječnja do 30. rujna 2026. godine u Hrvatskoj su zaposlene 2.888 osobe s invaliditetom. Od toga je 1.565 muškaraca i 1.323 žene.

Ovi podaci pokazuju da osobe s invaliditetom sve više sudjeluju na tržištu rada, ali njihov položaj i dalje nije jednostavan.

Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini.

Unatoč pozitivnim pomacima, nezaposlenost i dalje predstavlja velik problem. Krajem rujna 2026. godine u evidenciji HZZ-a nalazilo se 8.160 nezaposlenih osoba s invaliditetom. Iako je to 8,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, zabrinjava podatak da 64,8 posto nezaposlenih osoba s invaliditetom posao traži dulje od godinu dana.

Kako bi se olakšalo njihovo uključivanje na tržište rada, HZZ provodi različite mjere i programe. U prvih devet mjeseci 2026. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 2.815 osoba s invaliditetom. Najviše ih je sudjelovalo u programima obrazovanja i osposobljavanja te potporama za zapošljavanje.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirane su 734 nezaposlene osobe s invaliditetom, što pokazuje da je i na lokalnoj razini potrebno nastaviti raditi na stvaranju boljih mogućnosti za zapošljavanje.

Zapošljavanje osobama s invaliditetom ne donosi samo financijsku sigurnost, već i veću samostalnost, osjećaj pripadnosti i mogućnost aktivnog sudjelovanja u društvu. Zato je važno osigurati jednake prilike, prilagođena radna mjesta i poticati poslodavce da prepoznaju njihove sposobnosti.

Podaci pokazuju da se stanje postupno poboljšava, ali još uvijek postoji mnogo prostora za napredak. Cilj bi trebao biti društvo u kojem svaka osoba, bez obzira na invaliditet, ima stvarnu priliku za rad i zaposlenje.

Potpuno izvješće dostupno je ovdje.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

Pravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je muškarac odjeven u plavo odijelo i košulju, koji sjedi u uredskom prostoru za radnim stolom. U pozadini se nalaze računalo, uredski pribor, dokumenti i oglasna ploča s obavijestima. Fotografija prikazuje uredno i profesionalno radno okruženje.
Foto: Arhiva

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim teškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja

Poslušaj članak

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom oglasio se priopćenjem povodom smrti Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru, zatraživši detaljno ispitivanje svih okolnosti događaja i odgovornosti nadležnih osoba. Istodobno upozorava na potrebu ozbiljnih promjena u sustavu zaštite mentalnog zdravlja u Hrvatskoj.

U priopćenju su izrazili sućut obitelji i prijateljima preminulog te istaknuli kako je, uz utvrđivanje neposrednih okolnosti smrti, potrebno ispitati i postupanje svih razina sustava. Posebno treba utvrditi tko je donio odluku o primjeni mjere prisile, na koji je način ona provedena, kakav je nadzor osiguran nad pacijentom te jesu li liječnici i uprava postupali u skladu s propisima i pravilima struke.

Pravobranitelj naglašava kako se mjere prisile smiju koristiti samo u iznimnim situacijama, kada postoji neposredna i ozbiljna opasnost za život ili zdravlje osobe ili drugih ljudi. Takve mjere moraju trajati što kraće, uz stalni nadzor, i nikako se ne smiju koristiti kao kazna ili zamjena za odgovarajuću zdravstvenu skrb.

U priopćenju se podsjeća i na ranija upozorenja nakon obilazaka psihijatrijskih ustanova, tijekom kojih su uočeni propusti u primjeni mjera prisile. Među njima su nedovoljno obrazložene odluke, trajanje mjera i nakon prestanka razloga za njihovu primjenu te neuredno vođenje evidencije o praćenju pacijenata. Zabilježeni su i slučajevi primjene mjera prisile prema pacijentima koji su se dobrovoljno liječili.

Pravobranitelj upozorava i na probleme na koje ukazuju zdravstveni djelatnici, poput nedostatka osoblja, izloženosti nasilju i nedovoljne edukacije za postupanje u kriznim situacijama. Iako ti problemi ne mogu opravdati neprimjereno postupanje prema pacijentima, potrebno ih je ozbiljno shvatiti jer bez dovoljno osposobljenih zaposlenika i jasnih pravila nije moguće osigurati sigurnost ni pacijenata ni osoblja.

Zbog toga se traži redovita i praktična edukacija zaposlenika o smirivanju kriznih situacija razgovorom i drugim metodama koje mogu spriječiti primjenu prisile. Psihijatrijske ustanove trebale bi imati dovoljno stručnih djelatnika u svim smjenama, jasne protokole za krizne situacije i urednu evidenciju svakog postupanja.

Pravobranitelj očekuje da nadležna tijela provedu brzu i neovisnu provjeru svih okolnosti slučaja, a od Ministarstva zdravstva zatražen je izvanredni nadzor Klinike za psihijatriju Sveti Ivan i objava njegovih rezultata, uz poštovanje zaštite osobnih podataka i interesa postupka.

U priopćenju se posebno ističe kako ovaj slučaj treba biti poticaj za ubrzanje reforme sustava zaštite mentalnog zdravlja. Potrebno je razvijati dostupniju psihološku i psihosocijalnu pomoć, krizne intervencije, mobilne timove i druge oblike podrške u zajednici kako bi osobe s mentalnim teškoćama pomoć mogle dobiti pravodobno, bez nepotrebnog upućivanja na bolničko liječenje.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim poteškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

ACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ova slika prikazuje čovjeka u invalidskim kolicima koji radi na prijenosnom računalu za stolom u uredu. Čovjek nosi bordo košulju i tipka na prijenosnom računalu. Na stolu je mala biljka i drveni organizator. U pozadini se vidi prozor sa žaluzinama i žena koja radi za drugim stolom.
Foto: arhiva

U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa

Poslušaj članak

ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.

Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.

Podrška zaposlenicima i poslodavcima

Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.

Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.

U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.

Kako se uključiti

Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu