Poveži se s nama

in MREŽA

SOIH – Centar neovisnog življenja, druga godina provođenja

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazana soba s drvenim vratima na kojima je plakat s logotipom 'SOIH'. U prostoriji se nalazi osoba s zamućenim licem, a prisutni su i namještaj te druge osobe s zamućenim licima. Plakat sugerira službeni ili obrazovni događaj.
Foto: Snimka zaslona

Kroz projekt bit će provođene aktivnosti poput ovog uvodnog predstavljanja, sastanci projektnog tima, partnerski sastanci, sudjelovanje u medijima, predstavljanje projekta i završna konferencija

Poslušaj ovaj članak

SOIH je ovog utorka, 11. lipnja 2024. godine putem Zooma održao početno predstavljanje projekta SOIH – Centar neovisnog življenja. Ovo je druga godina provođenja trogodišnjeg programa.

Projekt je predstavila Ivana Bandov, stručna suradnica u SOIH-u i voditeljica projekta.

Projekt financira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i provodit će se od 1. lipnja 2024. godine do 31. svibnja 2025. godine. Iznos sredstava ovog projekta je 32.500 eura.

Partneri u projektu su Zavod za socijalni rad, Područni ured Sesvete, ZOSI, Centar za pružanje usluga u zajednici Novi Jelkovec i Udruga distrofičara Krapina.

Kroz projekt bit će provođene aktivnosti poput ovog uvodnog predstavljanja, sastanci projektnog tima, partnerski sastanci, sudjelovanje u medijima, predstavljanje projekta i završna konferencija.

Projekt ima tri posebna cilja, a prvi je ‘Povećanje kvalitete postojećih i uvođenje inovativnih usluga neovisnog življenja’ i tu imamo uspostavljanje SOIH – Centra neovisnog življenja kojim će nastaviti nabavljati opremu za SOIH – Centar neovisnog življenja i izraditi operativni plan za SOIH – Centar neovisnog življenja za 2025. godinu. Zatim imaju aktivnosti vezane uz pružanje usluga informiranja i savjetovanja.

Posebni cilj dva je ‘Smanjenje socijalne isključenosti osoba s invaliditetom i siromaštva’ i tu planiraju aktivnosti vezane uz uvođenje treninga vještina neovisnog življenja, modul 1. Tu će biti edukacije, treninzi o ocjeni pristupačnosti, mobilnosti, upravljanju novcem, traženju posla i kampanja ‘Inkluzivno zapošljavanje moje pravo’.

Posebni cilj tri je ‘Poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom’ koji će imati aktivnosti vezane uz provođenje programa stručnog osposobljavanja za uslugu osobne asistencije i tu planiraju uspostavu bazena osobnih asistenata, zatim provođenje praktične obuke za uslugu  osobne asistencije, izdavanje certifikata polaznicima i trening za voditelje budućeg centra Krapinsko-zagorske županije.

Modul 2 obuhvaća treninge vještina neovisnog življenja i tu su planirane edukacije i treninzi o osnovama njege i higijene, obavljanja kućanskih poslova, o zdravim stilovima života, zatim prikaz modela za kvalitetno provođenje slobodnog vremena – organizirat će kviz znanja i izraditi praktikum o neovisnom življenju.

Posebni cilj četiri je ‘Razvoj suradničkih odnosa s dionicima u zajednici’ gdje uspostavljaju suradnju s Centrom za pružanje usluga u zajednici Novi Jelkovec, Domom zdravlja Sesvete, osnovnom i srednjom školom Jelkovec.

Što se tiče očekivanih rezultata projekta, planiraju održati 12 timskih i 5 partnerskih sastanaka, sudjelovati u 5 radijskih emisija i tri TV emisije, imat će 30 objava na web portalu i društvenim mrežama, izradit će i predstaviti evaluacijsko izvješće, predstaviti provedene aktivnosti i postignute rezultate u prvoj godini za najmanje 30 sudionika, opremiti dio prostora, izraditi operativni plan SOIH – Centra neovisnog življenja, informirati i savjetovati 30 osoba i dati pravni savjet ili informaciju 80 osoba.

100 osoba će dobiti informaciju ili će biti savjetovano, 30 osoba dobit će informaciju ili savjet, bit će objavljena četiri SOIH e-biltena na web portalu i dostavljeno članicama, udrugama, tijelima javne uprave, gradovima i općinama. 20 osoba će dobiti informaciju i savjet, 15 osoba bit će savjetovano o neovisnom življenju putem demonstracije, 15 osoba unaprijedit će vještine identificiranja prepreka i prijavljivanja nepravilnosti, 15 osoba unaprijedit će vještine sigurnog kretanja i vještine i korištenje prijevoznih sredstava, 30 osoba će unaprijediti vještine upravljanja novcem, 15 osoba će unaprijediti vještine pisanja životopisa, zamolbi i pripreme za intervju, 15 osoba bit će potaknuto na inkluzivno zapošljavanje, 150 osoba bit će educirano u usluzi osobne asistencije, uspostavit će se baza podataka o educiranju osobnih asistenata, 150 osoba završit će praktičnu obuku i isto tako bit će certificirano za pružanje usluge osobne asistencije, 10 osoba bit će educirano o vođenju centra, 20 osoba bit će educirano o osnovama njege i higijene, 20 osoba bit će educirano o obavljanju kućanskih poslova, 30 osoba sudjelovat će u kvizovima znanja, bit će tiskano 360 praktikuma, multidisciplinarni tim iz lokalne zajednice Novi Jelkovec će kroz SOIH Caffe provesti dijaloge na temu prijevoza, asistivne tehnologije, kvalitetnog provođenja slobodnog vremena te iz škole na fakultet.

in MREŽA

IN MEMORIAM Lucijan Orlić, čovjek koji je otišao pretiho

Objavljeno

/

Crno-bijela fotografija starijeg muškarca s kratkom kosom i brkovima. Ima izražajan pogled i blagi osmijeh, dok gleda prema kameri. Pozadina je nejasna i neutralna.
Foto: Facebook/Josip Držaić

Danas je samo jedan od dana kada se trebamo sjetiti Lucijana Orlića i svih ljudi poput njega. Ljudi koji su u tišini obilježili našu prošlost i ostavili dubok trag u budućnosti

Poslušaj članak

Prije gotovo mjesec dana napustio nas je Lucijan Orlić.

Danas, tih gotovo mjesec dana kasnije, kada obilježavamo Međunarodni dan osoba s invaliditetom i lagano kročimo prema najsvečanijem i najsvetijem dijelu godine, pravo je vrijeme da se prisjetimo ovog čovjeka.

Datumi koji su pred nama često su savršen poligon, izgovor za privremeno bezgranični hedonizam. Datumi koji su pred nama također su prilika za varljivo lijepa obećanja, i pritom je sasvim nevažno dolaze li od nas samih ili iz okoline.

Nažalost, datumi koji su pred nama sve rjeđe bude potrebu za refleksijom. Ispunjujući pogled unazad, umjesto ispraznog hedonizma. Pogled unazad koji otvara oči, umjesto lažnih obećanja. Kao da smo putem, negdje, izgubili pravi smjer.

Lucijan Orlić bio je čovjek koji je živio tiho, ali postojao gromoglasno. Kao član, i to istaknuti član mnogih zajednica, sudjelovao je u donošenju odluka i utjecao na živote mnogih ljudi, uključujući i osobe s invaliditetom kojima je nastojao pomoći kroz rad u raznim organizacijama i tijelima. Mogao bih pokušati nabrojati sve njegove funkcije, pozicije i radna mjesta, no on je živio tiho. Dovoljno tiho da je bez pogovora, bez puno riječi, nesebično pomagao mnogima na osobnoj razini, daleko od funkcija i pozicija.

Danas je samo jedan od dana kada se trebamo sjetiti Lucijana Orlića i svih ljudi poput njega. Ljudi koji su u tišini obilježili našu prošlost i ostavili dubok trag u budućnosti.

Kažu da dobri ljudi odlaze prerano. Dodao bih da najbolji odlaze tiho.

Lucijan Orlić živio je tiho. Otišao je pretiho.

Nastavi čitati

in MREŽA

Susret osoba s invaliditetom s gradonačelnikom Velike Gorice

Objavljeno

/

Na fotografiji je grupa ljudi ispred zgrade s natpisom "PUČKO OTVORENO UČILIŠTE VELIKA GORICA". Većina ljudi je obučena u zimsku odjeću, a neki od njih koriste invalidska kolica. Grupa se nalazi ispred ulaza u zgradu, a u pozadini se vidi stakleni ulaz i plakat na zidu desno.
Foto: Facebook/Krešimir Ačkar

Hvala vam što radite na unapređenju života osoba s invaliditetom. Svjesni smo potrebe da se još više posvetimo pružanju podrške i poboljšanju uvjeta za osobe s invaliditetom, poručio je gradonačelnik Ačkar

Poslušaj članak

U povodu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, u ponedjeljak, 2. prosinca 2024. godine, u Gradskoj vijećnici Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica održan je susret osoba s invaliditetom s gradonačelnikom Velike Gorice, Krešimirom Ačkarom. Cilj susreta bio je iznošenje prijedloga za buduće projekte koji bi unaprijedili kvalitetu života ove zajednice.

Ovim događajem službeno je započeo festival Volim život, a susret s gradonačelnikom i njegovim suradnicima moderirao je Darko Matić, predsjednik Parasportskog saveza Zagrebačke županije. Matić je ujedno najavio bogat program festivala koji se održava uz potporu Grada Velike Gorice.

Gradonačelnik Ačkar naglasio je kako Velika Gorica teži biti grad jednakih mogućnosti za sve svoje građane.

– Hvala vam što radite na unapređenju života osoba s invaliditetom. Svjesni smo potrebe da se još više posvetimo pružanju podrške i poboljšanju uvjeta za osobe s invaliditetom – poručio je Ačkar. Istaknuo je i da je u prijedlogu proračuna za iduću godinu predviđeno povećanje sredstava za provedbu Strategije za osobe s invaliditetom. Osigurana su sredstva za uskrsnice i božićnice korisnicima inkluzivnog dodatka, kao i za pokretanje pilot-projekta stambenih jedinica.

– Grad će dati svoj maksimalan doprinos u ostvarivanju ovih inicijativa – dodao je, pohvalivši udruge i pojedince za njihove uspjehe, osobito u sportu.

– Vi ste izvor motivacije i pozitivne energije svima koji vas prate – zaključio je Ačkar.

Predstavnici udruga iskoristili su priliku da podijele svoja iskustva, ističući i dobre i loše strane sustava, te predlože područja za poboljšanje unutar okvira nadležnosti Grada.

Uz tradicionalni susret, u holu Pučkog otvorenog učilišta bila je postavljena izložba radova i proizvoda korisnika Udruge osoba s invaliditetom Suncokret.

Program obilježavanja nastavio se navečer izvedbom predstave Satiričkog kazališta Kerempuh u Dvorani Gorica, uz osiguranu audiodeskripciju.

Događanja se nastavljaju u četvrtak, 5. prosinca, tribinom o zapošljavanju osoba s invaliditetom u Gradskoj vijećnici, s početkom u 11 sati, na kojoj će govoriti Natalija Krajnović, savjetnica pravobranitelja osoba s invaliditetom.

Subota je rezervirana za sportski događaj – turnir Fuji božićnjak u organizaciji Judo kluba osoba s invaliditetom Fuji, koji počinje u 11 sati. Istog dana, u crkvi Navještenja, bit će održana sveta misa s početkom u 19:30 sati.

Nastavi čitati

in MREŽA

Međunarodni dan osoba s invaliditetom – nova obljetnica i stari izazovi

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje praznu sobu u crno-bijeloj tehnici. U sobi se nalazi invalidska kolica postavljena blizu prozora. Prozori su veliki, s otvorenim zavjesama, kroz koje prodire svjetlost i otkrivaju pogled na drveće izvan prostorije. Pod je popločan pločicama u šahovskom uzorku. Nema prisutnosti ljudi na slici, a atmosfera djeluje mirno i pomalo nostalgično.
Foto: Pexels

U duhu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, ovim člancima želimo pokazati kako su potrebe i želje svih ljudi zapravo potpuno iste. Razlikuje se samo način dolaska do zajedničkog cilja

Poslušaj članak

Međunarodni dan osoba s invaliditetom obilježava se od 1992. godine. Skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 3. prosinac kao dan obilježavanja nečije svakodnevice, suživota s različitim dijagnozama i neprekidnim borbama sa nelogičnostima sustava. Zato svake godine, na isti datum, sve članice UN-a nastoje razumjeti problematiku invaliditeta, poticati prava i dostojanstvo te podizati razinu svijesti o uključivanju osoba s invaliditetom u sve pore društva.

U tim istim porama društva u kojima se nalaze, ili bi se barem trebale nalaziti osobe s invaliditetom, nažalost nalazi se mnogo diskriminacije, neznanja i neinformiranosti te krivih, odnosno iskrivljenih slika o nama kao, navodno, ravnopravnim članovima zajednice.

Iz tog ćemo razloga kroz ciklus članaka objavljenih u prosincu progovoriti o uvijek aktualnim temama unutar zdravstva, zapošljavanja i roditeljstva osoba s invaliditetom te tako obilježiti ovogodišnji Međunarodni dan.

U odnosu na vremena prije, kada se osobe s invaliditetom u zdravstvenom sustavu promatralo isključivo kroz prizmu dijagnoze, treba reći da nije učinjen neki ekstremni korak prema naprijed, iako nas, osobito u ovo predblagdansko vrijeme, često tapšaju po ramenu i uvjeravaju da jest ili, ako već nije, da će biti bolje. Sve se još uvijek svodi na iste probleme prilagodbi i individualnih, što pozitivnih što negativnih, iskustava osoba s invaliditetom sa zdravstvenim djelatnicima.

Pomalo ‘izlizana’, ali uvijek iznimno važna tema za samostalniji život svake osobe s invaliditetom je zapošljavanje. Kao medalja koja ima dvije stane potrebno je kontinuirano raditi na dvostranoj relaciji poslodavac – zaposlenik, a diskriminacija na tom području još uvijek je nečujni suputnik svake osobe s invaliditetom koja se uključuje u tržište rada. S druge strane, činjenica je da ne tumače svi taj omraženi pojam na isti način, stoga – nije li možda i do nas…?

Ako pak želimo biti inkluzivno društvo kojemu ni jedna tema vezana za osobe s invaliditetom nije tabu, moramo progovoriti o izazovima roditeljstva i o težini šutnje ili predrasuda koje s ovom temom idu ruku pod ruku. Biti roditelj s invaliditetom ne znači nemogućnost brige, ljubavi i pažnje za onoga tko je nekoć bio dio nas. Dapače, biti roditelj s invaliditetom znači imati sposobnost prilagodbe na nove životne okolnosti u kojima s jednakim žarom davanja i voljenja želite samo dobro svome djetetu.

U duhu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, ovim člancima želimo pokazati kako su potrebe i želje svih ljudi zapravo potpuno iste. Razlikuje se samo način dolaska do zajedničkog cilja.

Marijana Maljković/Centar za razvoj vrijednosti

Nastavi čitati

U trendu