Ta je situacija znatno lošija ako se čovjek vraća u sredinu s nezdravim odnosima i lošom radnom atmosferom
Ljetni je godišnji odmor za većinu građana završio, vrijeme je za povratak na posao i u svakodnevicu.
Statistika govori da je 80 posto ljudi u blagom depresivnom raspoloženju kada se u jesen vrate s odmora, jer se ponovno trebaju prilagoditi dnevnoj rutini ureda i obiteljskog života. Nema više bezbrižnog odmora i slobodnog vremena. Ta je situacija znatno lošija ako se čovjek vraća u sredinu s nezdravim odnosima, lošom radnom atmosferom ili je preopterećen poslom.
Mini egzistencijalna kriza
Privikavanje na posao nakon godišnjeg odmora zna biti dosta stresno, a psiholozi ga uspoređuju s depresivnim raspoloženjem poslije praznika, Nove godine, Božića… U pitanju je ista letargija, umor i doživljaj bezvoljnosti pa čak i postavljanje nekih pitanja poput onog – što ja to želim od svoga života. Čak može izgledati i kao mini egzistencijalna kriza.
Pitanjem “kako izbjeći frustrirajući prvi dan na poslu” psiholozi se najozbiljnije bave, a postpraznička depresija ima i posebnu dijagnozu te je se ne smije olako shvaćati.
Naime, ljudi se često žale da ne mogu utjecati na svoje živote i pronaći zadovoljstvo u poslu. Kada odu na godišnji odmor, često neracionalno, misle da će po povratku sve biti kao iz bajke.
Suočavanje sa stvarnošću koja sa sobom nosi velika ograničenja i frustracije može dovesti do osjećaja nemoći i lošeg raspoloženja. Tu je i promjena prehrane jer smo tijekom odmora imali više vremena posvetiti se sebi, pripremiti nešto fino i često jesti laganiju hranu.
Sve to rezultira pokazateljima da je kod 76 posto zaposlenika razina stresa i umora prvog radnog dana slična onoj prije odlaska na odmor.
Nesanica, umor, glavobolja i tjeskoba samo su neki od simptoma postprazničkog sindroma, no nema razloga za zabrinutost ako ne traju dugo.
Stres manji ako se ne koristi više od dva tjedna odmora
Zanimljivo je da se povratku na posao najlakše prilagode oni koji ne koriste više od dva tjedna odmora, pokazala su istraživanja. Preporučljivo je stoga ”razbiti” godišnji odmor na manje dijelove pa tijekom godine koristiti nekoliko kraćih odmora. Nekoliko dana prije završetka odmora poželjno je vratiti se poznatom ustaljenom radnom ritmu ustajanja, hranjenja i spavanja.
Reakcije na promjene životnog ritma jako su individualne pa neki te promjene podnose lakše, a kod drugih mogu izazvati veće tegobe. Ipak, bez obzira na to, postoje savjeti i preporuke koji mogu biti primjenjivi za većinu ljudi.
Nekoliko dana predaha između putovanja i početka posla
Ostavite si dovoljno vremena za raspakiranje, završavanje sitnih obaveza i pripremu za odlazak na posao. Ako se vratite s puta neposredno prije prvoga radnoga dana, bit ćete u žurbi, zbrkani zbog pripreme za sutrašnji posao, nervozni i umorni od puta. Bilo bi dobro početi s radom sredinom tjedna – tako je petak bliže i šok je manji. Vratite li se kući neposredno prije polaska na posao, bit ćete u velikom stresu.
Nemojte planirati neki veliki, važni sastanak za prvo radno jutro. Dobro je prvog radnog dana napraviti više malih prekida rada za eventualnu kratku šetnju i lagano razgibavanje. Ne pokušavajte sve obaveze riješiti u dan ili dva, napravite popis prioriteta.
Kako započeti povratak s godišnjeg odmora
Završetak godišnjeg odmora i povratak u stvarnost trebao bi započeti i malo drugačijom prehranom. Za idealan doručak dovoljni su masniji kefir, kiselo mlijeko ili jogurt koji će vas držati sitima ili zobene pahuljice sa svježim sezonskim voćem.
Povratak na posao često nas vraća u začarani krug – nemamo vremena ništa skuhati pa odlazimo u prvu pekarnicu pojesti nešto s nogu. I onda na kraju jedemo vrlo štetnu i tešku hranu koja nam snižava tonus.
Što se prehrane tiče, treba jesti što više sirovog povrća i voća bogatog mineralima i vitaminima. Zeleno povrće bogato je magnezijem, utječe na raspoloženje i smanjuje stres. Magnezij utječe na više od 300 biokemijskih reakcija u tijelu, dovodi do opuštanja mišića i regulacije rada srca.
Fizička aktivnost i zdrave navike
Nikad nemojte zaboraviti da su najučinkovitije metode za uklanjanje stresa, neraspoloženja i depresivnih kriza sportsko-rekreativne aktivnosti (jogging, plivanje, vožnja bicikla), zdrava prehrana i druženje s prijateljima. Pijte dovoljno tekućine. Većina ljudi na poslu pije samo kavu kako bi, kako tvrde, ostali što bolje fokusirani na ono što rade.
No, kako biste si osigurali pravu dozu hidracije, uvijek uza se imajte bočicu s nekom tekućinom te povremeno popijte nekoliko gutljaja. Mozak najbolje funkcionira kada tijelo ima dovoljno tekućine. I nemojte čekati da ožednite jer tada je već kasno.
Nema univerzalnog recepta
Kada je riječ o prilagodbi svakodnevnoj rutini, treba imati na umu da nema idealnog i univerzalnog recepta. Ono što pomaže jednoj osobi, ne mora nužno pomoći i drugoj. Iskustvo je pokazalo da je prilagodba uspješnija kod osoba koje žive zdravim načinom života, koje postupno povećavaju radni ritam, koje ne tuguju za divnim danima odmora nego uživaju u lijepim uspomenama.
No, ako ni jedna mjera ne pomaže, ako nas posao kojem se vraćamo sve manje veseli ili nas uopće više ne ispunjava, ako nam izaziva sve više stresa, nezadovoljstva i česte frustracije, možda je došlo vrijeme za veliku inventuru poslovne karijere, da evaluirate svoj odabir i ozbiljno razmislite o promjeni radnoga mjesta.
Piše: Vedrana Larva
in MREŽAPrije 4 dana
in MREŽAPrije 6 dana
Vaše pričePrije 5 dana
in MREŽAPrije 3 dana
Civilno društvoPrije 4 dana
Moderna vremenaPrije 6 dana
RibolovPrije 5 dana
Osobe s invaliditetomPrije 6 dana