Na probleme obitelji s niskim primanjima ukazano je na panel-raspravi ‘Obitelj, skrb i siromaštvo: Što mogu učiniti gradovi i općine’
Poslušaj članak
U Hrvatskoj je siromaštvo ozbiljan društveni problem. Rast životnih troškova smanjuje financijske mogućnosti obitelji s niskim primanjima, onemogućujući im podmirenje osnovnih životnih potreba
Na probleme obitelji s niskim primanjima ukazano je na panel-raspravi ‘Obitelj, skrb i siromaštvo: Što mogu učiniti gradovi i općine’, koju su u četvrtak u zagrebačkom Novinarskom domu organizirali Centar Miko Tripalo i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada.
Predstavljen je projekt rEUsilience, kojim se nastoji doprinijeti razumijevanju promjena na tržištu rada te njihova utjecaja na mogućnosti obitelji, posebice onih s ograničenim resursima, da osiguraju stabilne prihode i odgovore na potrebe skrbi.
Podaci su prikupljeni kroz osam fokus-grupa diljem Hrvatske od veljače do svibnja 2023. godine. Ukupno je sudjelovalo 58 članova obitelji iz različitih okruženja i situacija, uključujući obitelji s materijalnom deprivacijom, obitelji iz ruralnih i urbanih sredina, jednoroditeljske obitelji, neformalne pružatelje skrbi i pripadnike romske zajednice.
Osim skrbi za djecu, mnogi su sudionici opisali izazove povezane sa skrbi za članove obitelji s kroničnim bolestima, invaliditetom ili starije osobe.
Istraživanje je pokazalo da stambena nesigurnost postaje rastući i gorući izazov za obitelji u Hrvatskoj, a i prenapućenost stambenog prostora predstavlja izazov, osobito za obitelji s više djece. Također, roditelji s niskim primanjima čija su djeca školske dobi teško pronalaze sredstva za podmirenje brojnih obrazovnih troškova te troškova sudjelovanja djece u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima.
Izdaci za lijekove i medicinski troškovi veliki su izazovi za obitelji s više djece i neformalne pružatelje skrbi. Roditelji s niskim primanjima ističu kako teško mogu priuštiti osnovne lijekove za djecu koji se ne propisuju na teret HZZO-a.
Ograničen pristup ortopedskim pomagalima i medicinskim potrebštinama za kronično bolesne osobe i osobe s invaliditetom dodatno opterećuje obiteljske financije.
Mnogi roditelji ističu kako rade na više honorarnih i povremenih poslova, najčešće na nereguliranom tržištu rada, kako bi mogli pokriti osnovne životne potrebe.
Sudionica panela, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić, istaknula je ulogu sustava socijalne skrbi u vezi sa siromaštvom i obiteljima koje žive u riziku od siromaštva. Naglasila je da stopa siromaštva raste, ali udio korisnika zajamčene minimalne naknade pada.
– Veliki broj radno sposobnih osoba izašao je iz sustava socijalne skrbi, pronašao posao, imaju redovite prihode i ne mogu ostvariti pravo u sustavu socijalne skrbi. Međutim, radi se pretežno o osobama koje na tržištu rada obavljaju slabije plaćene poslove, vrlo često na granici iznosa koji se može ostvariti korištenjem novčanih naknada u sustavu socijalne skrbi. Problem na koji ukazujemo jest da ostaje veliki broj građana koji žive u siromaštvu, a ne mogu ostvariti svoja prava – rekla je Karačić. Naglasila je da osoba koja ima mjesečni prihod po članu kućanstva 10 eura veći nego što je propisano zakonom o socijalnoj skrbi ne može ostvariti naknadu, što je nepravda.
Karačić je upozorila da, primjerice, osoba ne može ostvariti pravo na troškove prijevoza izvan mjesta stanovanja ako nije korisnik zajamčene minimalne naknade.
– U vrijeme kada je bila velika nezaposlenost, radilo se na aktivaciji korisnika zajamčene minimalne naknade. Kroz programe se radilo da se osnaže ljudi da uđu u svijet rada. U Zakon o socijalnoj skrbi uveli smo rad za opće dobro kao poticaj da radno sposobni korisnici uđu u svijet rada. Međutim, danas je ova odredba zakona izgubila svoj smisao jer se struktura korisnika zajamčene minimalne naknade značajno promijenila. Vrlo malo imamo radno sposobnih korisnika zajamčene minimalne naknade. Radi se, primjerice, o osobama koje su formalno radno sposobne, ali su dugotrajno nezaposlene i nisu konkurentne na tržištu rada. Iako nisu osobe s invaliditetom, imaju niz zdravstvenih teškoća, a nemaju kvalifikaciju da bi radili lakši posao. Ove osobe biraju ostati u sustavu socijalne skrbi – pojasnila je Karačić.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter istaknula je da rezultati Državnog zavoda za statistiku za prošlu godinu pokazuju porast siromaštva u Republici Hrvatskoj. Posebno su alarmantni podaci o osobama starije životne dobi – čak 37 posto starijih osoba živi ispod granice siromaštva, a 61 posto su stariji samci.
– Siromaštvo je bitna tema koju u javnom prostoru ne uvažavaju dovoljno, pogotovo na pozicijama moći. Često se priča o siromaštvu na jednoj razini koja pokazuje iznimnu socijalnu neosjetljivost, a Hrvatska se Ustavom obvezala biti socijalna država – pojasnila je Šimonović Einwalter. Naglasila je da je siromaštvo prepreka za pristup nizu ljudskih prava, kao što su pravo na obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje i zdravstvo.
Rekla je da Hrvatska po prvi put ima strateški dokument koji se odnosi na priuštivo stanovanje, ali se ne odnosi na socijalno stanovanje te su najsiromašniji zaobiđeni u tom strateškom dokumentu.
– Što se tiče obrazovanja, djeca iz siromašnijih obitelji najčešće napuštaju obrazovanje, ne odlučuju se na visoko obrazovanje jer se moraju uključiti na tržište rada – rekla je Šimonović Einwalter.
Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović istaknula je da je stopa siromaštva u Gradu Zagrebu u padu – s 10,5 pala je na 9,7 posto, a razlog tome je proširenje obuhvata korisnika novčane pomoći, ali i socijalnih usluga.
– Socijalnim uslugama možemo obuhvatiti obitelji koje nisu u sustavu socijalne skrbi, kao što su obitelji djece s teškoćama u razvoju. Broj korisnika ustanova Silvera, Zagrebačkog centra za neovisno življenje i Malog doma u zadnje četiri godine povećan je za 94 posto. Proširili smo broj lokacija tih ustanova. Zagrebački centar za neovisno življenje ima pet novih lokacija, Mali dom ima dvije, a u Silveru je povećan broj zaposlenih, što automatski omogućuje da se primi veći broj korisnika. Također, Poliklinika Suvag otvorila je novu lokaciju na Žitnjaku. To je omogućilo da puno veći broj djece s teškoćama u razvoju, kao i osoba s invaliditetom, dobiju usluge – pojasnila je Vidović. Spomenula je da je značajna mjera koja je pridonijela socijalnoj uključenosti besplatan prijevoz ZET-om od 1. travnja za osobe mlađe od 18 godina i znatan broj osoba s invaliditetom.
Vidović je najavila da će istraživanje o kvaliteti života osoba s invaliditetom ući u temelj Strategije za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom koju Grad Zagreb izrađuje, a primjena počinje sljedeće godine.
Zamjenica gradonačelnice Grada Koprivnice Ksenija Ostriž osvrnula se na brigu za građane u Koprivnici. Naglasila je da Koprivnica ima 8 tisuća umirovljenika, a 2 tisuće ih već desetak godina prima božićnice i uskrsnice.
– Svi s mirovinom od 500 eura i nižom imaju inkluzivni dodatak prve, druge i treće razine. Isto vrijedi i za osobe i djecu s invaliditetom – rekla je Ostriž. Navela je da Koprivnica ima dodatke za novorođenčad i potpore jednoroditeljskim obiteljima. Srednjoškolci dobivaju stipendije i imaju besplatan prijevoz.
– Svi redovni studenti mogu ostvariti pravo na stipendiju – trenutačno se financira oko 370 stipendija od 100 do 280 eura. Oni koji su izvrsni dobivaju STEM stipendije – rekla je Ostriž. Za majke poduzetnice i obrtnice uvedena je mjera pomoći ‘Start up mame’.
Kad radna lampa pregori, Hrvati znaju rješenje: dva do tri tjedna pod suncem
Koliko puta ste ove godine u pauzi od posla rekli: ‘Još malo pa godišnji!’?
U Hrvatskoj, gdje je prosječan broj dana godišnjeg odmora 25, ljeto je pravo vrijeme za punjenje baterija, bježanje s užarenog asfalta i pretvaranje flip-flopova u službenu obuću.
Najpopularniji period za odlazak na godišnji odmor upravo su ljetni mjeseci. Prema istraživanju koje je provela Alma Career Croatia, koja upravlja portalom MojPosao, svaki treći Hrvat na ljetovanje će potrošiti od dva do tri tjedna (33% ispitanika u oba slučaja). Toliko godišnjeg odmora preporučuju i psiholozi kao optimalan period za odmor od posla i punjenje baterija za narednu godinu.
Više od tri tjedna, odnosno od 15 do 20 dana godišnjeg, na ljetovanje će potrošiti tek 12% ispitanika.
Za ljetovanje i dalje biramo Hrvatsku
Općenito gledano, na ljetovanje ove godine planira ići čak 79% ispitanika. Kada je destinacija u pitanju, građani i dalje planiraju ići unutar Hrvatske (71%), dok tek manji broj ispitanika na putovanje planira izvan granica Hrvatske (20%). Neki će, iako mali dio (9%), na ljetovanje i u Hrvatsku i u inozemstvo.
A oni koji ne planiraju, navode kao glavne razloge to što nemaju godišnjeg odmora preko ljeta, žive na moru pa im odlazak na ljetovanje nije potreban ili najčešće, jednostavno nemaju financijske mogućnosti za takav luksuz.
Unatoč medijskim naslovima kako je Hrvatska za domaće turiste postala skupa destinacija, istraživanje pokazuje nešto suprotno. Oni koji putuju van Hrvatske planiraju potrošiti više, u prosjeku 1898 eura. Usporedno s njima ispitanici koji planiraju ljetovanje unutar Lijepe Naše planiraju potrošiti oko 1330 eura. Ipak, ta skuplja ljetovanja često i traju kraće. Na putovanja izvan Hrvatske ispitanici potroše do 7 dana, dok su domaća putovanja rjeđe tako kratka.
I dok mnogima godišnjeg nikad nije dosta, u nekim američkim tvrtkama otišli su korak dalje i uveli neograničen broj dana godišnjeg odmora. Zvuči kao san? U stvarnosti, zaposlenici ondje i dalje koriste manje dana odmora nego što mi imamo na raspolaganju. I sami ispitanici su svjesni da bi kod nas takva praksa mogla rezultirati zloupotrebom od strane zaposlenika.
– Dobra praksa koja pokazuje da se cijeni rad radnika. Naravno, ne bi bilo fer da druga strana to ‘zloupotrebljava’ ukoliko je poslodavac korektan u ostvarivanju i ostalih prava radnika.
Bilo kako bilo, jednom kada krenu valovi, škripa japanki i zvuk cvrčaka, svi znamo da godišnji ima svoju posebnu čar. I da vrijedi svake sekunde.
Gradnja centra označava značajan iskorak u kvaliteti skrbi, obrazovanja i inkluzije za djecu s teškoćama na području Krapinsko-zagorske županije
Poslušaj članak
U Krapinskim Toplicama je 7. srpnja 2025. godine svečano obilježen početak gradnje novog Centra za odgoj i obrazovanje, projekta vrijednog više od 20 milijuna eura. Novi objekt prostirat će se na više od 7000 kvadrata te će sadržavati 34 učionice, sportsku dvoranu, prostore za predškolski odgoj, socijalne usluge, ranu razvojnu podršku i poludnevni boravak.
Svečanost je simbolično obilježena polaganjem vremenske kapsule, koju su s učenicima centra položili župan Željko Kolar i ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.
Župan Kolar istaknuo je važnost jednakih uvjeta za svu djecu, posebno onu s teškoćama u razvoju. Njegova zamjenica Jasna Petek dodala je da centar predstavlja jedinstvenu ustanovu koja objedinjuje obrazovne, rehabilitacijske i socijalne usluge te je izrazila ponos zbog ostvarenja višegodišnjeg sna.
Ministar Fuchs poručio je kako je projekt dio šire strategije kojom se svim županijama osigurava moderan centar ove vrste, dok je državni tajnik Ivan Vidiš istaknuo snažnu predanost lokalnog vodstva i impresivnu razinu projekta.
Ravnatelj Centra Antun Zupanc podsjetio je na povijest ustanove i izrazio zadovoljstvo što će djeca i djelatnici napokon dobiti suvremene uvjete. Načelnica Krapinskih Toplica Gordana Jureković zahvalila je što centar ostaje u mjestu te istaknula njegov doprinos razvoju općine.
Pročelnica Vlatka Mlakar predstavila tehničke detalje: projekt obuhvaća edukacijske prostore, sportsku dvoranu i igralište, a radove izvodi zajednica ponuditelja MAR d.o.o. i Tehnika d.d., uz vrijednost ugovora od 16,6 milijuna eura. Stručni nadzor i projektantski nadzor povjereni su specijaliziranim tvrtkama.
Gradnja centra označava značajan iskorak u kvaliteti skrbi, obrazovanja i inkluzije za djecu s teškoćama na području Krapinsko-zagorske županije.
Prosječna plaća u Hrvatskoj prvi put premašila 1500 eura, državne tvrtke i dalje ispod prosjeka
Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia, u drugom kvartalu 2025. godine prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 1526 eura neto, što je 4% više u odnosu na prethodni kvartal i čak 17% više nego u istom razdoblju 2024. godine.
Medijalna plaća, koja bolje odražava stvarnu raspodjelu primanja, nešto je niža od prosjeka i iznosi 1410 eura. To znači da većina zaposlenika zarađuje manje od prosječne plaće.
U usporedbi s prethodnim kvartalom, medijalna plaća također je porasla za 4%, dok je u odnosu na prvi kvartal prošle godine zabilježila rast od 18%.
Općenito gledano, najviše plaće imaju zaposlenici u IT-u, telekomunikacijama i informacijskom sektoru, gdje su primanja u prosjeku 21% viša od ukupnog prosjeka. S druge strane, najniže plaće zabilježene su u turizmu, gdje su 10% ispod prosjeka.
Usporedimo li podatke s drugim kvartalom 2024. godine, najveći rast plaća zabilježen je u sektorima: poljoprivreda (+22%) te transportu, logistici i skladištenju (+19%).
S druge strane, u tvrtkama koje se bave proizvodnjom, prijenosom i distribucijom energije, nafte, voda i otpada plaća je rasla svega 8% u odnosu na isti period prošle godine.
Osim menadžerskih pozicija, gdje su prosječne plaće dvostruko više od ukupnog prosjeka i prelaze 3000 eura, najbolje plaćene pozicije pronalazimo u sektorima tehnologije i razvoja te informacijskih tehnologija.
Konkretnije, zaposlene u području tehnologije i razvoja zarađuju u prosjeku 37% više od prosječne plaće, odnosno 2098 eura, dok stručnjaci u IT sektoru primaju 21% više od prosjeka, što iznosi 1850 eura.
Najniže prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici pomoćnih zanimanja, čija su primanja 37% ispod prosjeka (964 eura), dok radnici u tekstilnoj industriji zarađuju 1021 eura, što je 33% ispod prosjeka.
Državne tvrtke i dalje ispod prosjeka
Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 9% više od prosjeka te iznose 1669 eura neto. S druge strane, zaposlenici tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu primaju 1% niže plaće od prosjeka (1516 eura), a upravo su u tim tvrtkama primanja radnika doživjela najznačajniji rast u odnosu na prethodnu godinu – čak 21%.
Prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu iznose 1493 eura neto, odnosno 2% manje od prosjeka. Radnici zaposleni u javnoj i lokalnoj samoupravi ostvaruju mjesečna primanja od 1529 eura, što je u skladu s državnim prosjekom.
Provjerili su i postoje li razlike u plaći radnika ovisno o veličini tvrtke u kojoj rade. S rastom veličine tvrtke, rastu i plaće.
U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna neto plaća iznosi 1370 eura, što je 10% ispod državnog prosjeka.
U tvrtkama s do 19 zaposlenika prosječna primanja iznose 1476 eura, što je 3% ispod prosjeka. Najviše prosječne plaće bilježe velike tvrtke, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.641 euro neto, što je 8% više od prosjeka i rast od 23% na razini godine.
Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske
Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje: u Vukovarsko-srijemskoj (-17%), Požeško-slavonskoj (-18%) te Virovitičko-podravskoj (-18%) županiji.
Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (9% iznad prosjeka) te iznosi 1671 euro (medijan 1540 eura).
U odnosu na isti kvartal prošle godine plaće su najviše ‘skočile’ u županijama s nižim prosječnim plaćama: Krapinsko-zagorskoj (+30%), Osječko-baranjskoj (+21%) te Požeško-slavonskoj (+21%) županiji.
Radnici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće u odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem.
Konkretnije, zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 2506 eura, što je 64% više od prosječne plaće. Da se studiranje isplati pokazuju i podaci da osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju čak 13% višu plaću od prosječne (1719 eura) i čak 31% višu od radnika sa srednjom stručnom spremom koji u prosjeku imaju 1312 eura, ili 14% manje od prosjeka.
Također, analiza pokazuje kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 1180 eura (23% manje od prosjeka), dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 1315 eura (-14%). Blizu prosječne hrvatske plaće dolazimo s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega krećemo zarađivati više od prosječne plaće.
Najvišu plaću, očekivano, imaju zaposlenici s više od 10 godina iskustva – 1672 eura, odnosno 10% više od prosjeka.
Muškarci i dalje osjetno plaćeniji od žena
U drugom kvartalu 2025. godine muškarci su u prosjeku zarađivali 15% više od žena. Prosječna mjesečna neto plaća muškaraca u drugom kvartalu iznosila je 1640 eura, dok je prosječna mjesečna plaća žena iznosila 1426 eura.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.
Gastro kutakPrije 8 mjeseci
Gastro kutakPrije 2 godine
Gastro kutakPrije 2 godine
Gastro kutakPrije 1 godina
Gastro kutakPrije 11 mjeseci
Gastro kutakPrije 3 mjeseca
VijestiPrije 2 godine
Gastro kutakPrije 1 godina
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.