Vijesti
Siromaštvo je prepreka za ostvarivanje niza ljudskih prava
Na probleme obitelji s niskim primanjima ukazano je na panel-raspravi ‘Obitelj, skrb i siromaštvo: Što mogu učiniti gradovi i općine’
Poslušaj članak
U Hrvatskoj je siromaštvo ozbiljan društveni problem. Rast životnih troškova smanjuje financijske mogućnosti obitelji s niskim primanjima, onemogućujući im podmirenje osnovnih životnih potreba
Na probleme obitelji s niskim primanjima ukazano je na panel-raspravi ‘Obitelj, skrb i siromaštvo: Što mogu učiniti gradovi i općine’, koju su u četvrtak u zagrebačkom Novinarskom domu organizirali Centar Miko Tripalo i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada.
Predstavljen je projekt rEUsilience, kojim se nastoji doprinijeti razumijevanju promjena na tržištu rada te njihova utjecaja na mogućnosti obitelji, posebice onih s ograničenim resursima, da osiguraju stabilne prihode i odgovore na potrebe skrbi.
Podaci su prikupljeni kroz osam fokus-grupa diljem Hrvatske od veljače do svibnja 2023. godine. Ukupno je sudjelovalo 58 članova obitelji iz različitih okruženja i situacija, uključujući obitelji s materijalnom deprivacijom, obitelji iz ruralnih i urbanih sredina, jednoroditeljske obitelji, neformalne pružatelje skrbi i pripadnike romske zajednice.
Osim skrbi za djecu, mnogi su sudionici opisali izazove povezane sa skrbi za članove obitelji s kroničnim bolestima, invaliditetom ili starije osobe.
Istraživanje je pokazalo da stambena nesigurnost postaje rastući i gorući izazov za obitelji u Hrvatskoj, a i prenapućenost stambenog prostora predstavlja izazov, osobito za obitelji s više djece. Također, roditelji s niskim primanjima čija su djeca školske dobi teško pronalaze sredstva za podmirenje brojnih obrazovnih troškova te troškova sudjelovanja djece u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima.
Izdaci za lijekove i medicinski troškovi veliki su izazovi za obitelji s više djece i neformalne pružatelje skrbi. Roditelji s niskim primanjima ističu kako teško mogu priuštiti osnovne lijekove za djecu koji se ne propisuju na teret HZZO-a.
Ograničen pristup ortopedskim pomagalima i medicinskim potrebštinama za kronično bolesne osobe i osobe s invaliditetom dodatno opterećuje obiteljske financije.
Mnogi roditelji ističu kako rade na više honorarnih i povremenih poslova, najčešće na nereguliranom tržištu rada, kako bi mogli pokriti osnovne životne potrebe.
Sudionica panela, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić, istaknula je ulogu sustava socijalne skrbi u vezi sa siromaštvom i obiteljima koje žive u riziku od siromaštva. Naglasila je da stopa siromaštva raste, ali udio korisnika zajamčene minimalne naknade pada.
– Veliki broj radno sposobnih osoba izašao je iz sustava socijalne skrbi, pronašao posao, imaju redovite prihode i ne mogu ostvariti pravo u sustavu socijalne skrbi. Međutim, radi se pretežno o osobama koje na tržištu rada obavljaju slabije plaćene poslove, vrlo često na granici iznosa koji se može ostvariti korištenjem novčanih naknada u sustavu socijalne skrbi. Problem na koji ukazujemo jest da ostaje veliki broj građana koji žive u siromaštvu, a ne mogu ostvariti svoja prava – rekla je Karačić. Naglasila je da osoba koja ima mjesečni prihod po članu kućanstva 10 eura veći nego što je propisano zakonom o socijalnoj skrbi ne može ostvariti naknadu, što je nepravda.
Karačić je upozorila da, primjerice, osoba ne može ostvariti pravo na troškove prijevoza izvan mjesta stanovanja ako nije korisnik zajamčene minimalne naknade.
– U vrijeme kada je bila velika nezaposlenost, radilo se na aktivaciji korisnika zajamčene minimalne naknade. Kroz programe se radilo da se osnaže ljudi da uđu u svijet rada. U Zakon o socijalnoj skrbi uveli smo rad za opće dobro kao poticaj da radno sposobni korisnici uđu u svijet rada. Međutim, danas je ova odredba zakona izgubila svoj smisao jer se struktura korisnika zajamčene minimalne naknade značajno promijenila. Vrlo malo imamo radno sposobnih korisnika zajamčene minimalne naknade. Radi se, primjerice, o osobama koje su formalno radno sposobne, ali su dugotrajno nezaposlene i nisu konkurentne na tržištu rada. Iako nisu osobe s invaliditetom, imaju niz zdravstvenih teškoća, a nemaju kvalifikaciju da bi radili lakši posao. Ove osobe biraju ostati u sustavu socijalne skrbi – pojasnila je Karačić.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter istaknula je da rezultati Državnog zavoda za statistiku za prošlu godinu pokazuju porast siromaštva u Republici Hrvatskoj. Posebno su alarmantni podaci o osobama starije životne dobi – čak 37 posto starijih osoba živi ispod granice siromaštva, a 61 posto su stariji samci.
– Siromaštvo je bitna tema koju u javnom prostoru ne uvažavaju dovoljno, pogotovo na pozicijama moći. Često se priča o siromaštvu na jednoj razini koja pokazuje iznimnu socijalnu neosjetljivost, a Hrvatska se Ustavom obvezala biti socijalna država – pojasnila je Šimonović Einwalter. Naglasila je da je siromaštvo prepreka za pristup nizu ljudskih prava, kao što su pravo na obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje i zdravstvo.
Rekla je da Hrvatska po prvi put ima strateški dokument koji se odnosi na priuštivo stanovanje, ali se ne odnosi na socijalno stanovanje te su najsiromašniji zaobiđeni u tom strateškom dokumentu.
– Što se tiče obrazovanja, djeca iz siromašnijih obitelji najčešće napuštaju obrazovanje, ne odlučuju se na visoko obrazovanje jer se moraju uključiti na tržište rada – rekla je Šimonović Einwalter.
Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović istaknula je da je stopa siromaštva u Gradu Zagrebu u padu – s 10,5 pala je na 9,7 posto, a razlog tome je proširenje obuhvata korisnika novčane pomoći, ali i socijalnih usluga.
– Socijalnim uslugama možemo obuhvatiti obitelji koje nisu u sustavu socijalne skrbi, kao što su obitelji djece s teškoćama u razvoju. Broj korisnika ustanova Silvera, Zagrebačkog centra za neovisno življenje i Malog doma u zadnje četiri godine povećan je za 94 posto. Proširili smo broj lokacija tih ustanova. Zagrebački centar za neovisno življenje ima pet novih lokacija, Mali dom ima dvije, a u Silveru je povećan broj zaposlenih, što automatski omogućuje da se primi veći broj korisnika. Također, Poliklinika Suvag otvorila je novu lokaciju na Žitnjaku. To je omogućilo da puno veći broj djece s teškoćama u razvoju, kao i osoba s invaliditetom, dobiju usluge – pojasnila je Vidović. Spomenula je da je značajna mjera koja je pridonijela socijalnoj uključenosti besplatan prijevoz ZET-om od 1. travnja za osobe mlađe od 18 godina i znatan broj osoba s invaliditetom.
Vidović je najavila da će istraživanje o kvaliteti života osoba s invaliditetom ući u temelj Strategije za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom koju Grad Zagreb izrađuje, a primjena počinje sljedeće godine.
Zamjenica gradonačelnice Grada Koprivnice Ksenija Ostriž osvrnula se na brigu za građane u Koprivnici. Naglasila je da Koprivnica ima 8 tisuća umirovljenika, a 2 tisuće ih već desetak godina prima božićnice i uskrsnice.
– Svi s mirovinom od 500 eura i nižom imaju inkluzivni dodatak prve, druge i treće razine. Isto vrijedi i za osobe i djecu s invaliditetom – rekla je Ostriž. Navela je da Koprivnica ima dodatke za novorođenčad i potpore jednoroditeljskim obiteljima. Srednjoškolci dobivaju stipendije i imaju besplatan prijevoz.
– Svi redovni studenti mogu ostvariti pravo na stipendiju – trenutačno se financira oko 370 stipendija od 100 do 280 eura. Oni koji su izvrsni dobivaju STEM stipendije – rekla je Ostriž. Za majke poduzetnice i obrtnice uvedena je mjera pomoći ‘Start up mame’.
Javnozdravstvena akcija „Prvi korak bez čekanja” održat će se u četvrtak, 5. studenoga, od 9 do 11 sati ispred Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac Kliničke bolnice Merkur u Zagrebu. Građanima će biti dostupni mjerenje glukoze u krvi, procjena rizika za razvoj šećerne bolesti i stručno savjetovanje
Poslušaj članak
Posebnost akcije jest mogućnost dogovora termina za daljnju dijabetološku obradu osobama kod kojih se tijekom probira utvrde povišene vrijednosti glukoze u krvi. Cilj je tako povezati rano otkrivanje bolesti s pravodobnim uključivanjem u daljnju zdravstvenu skrb.
Organizatori posebno pozivaju osobe starije od 40 godina, osobe s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, povišenim krvnim tlakom ili poremećajem masnoća u krvi. Poziv je upućen i osobama koje imaju šećernu bolest u obitelji te ženama koje su tijekom trudnoće imale gestacijski dijabetes.
Prema podacima Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću CroDiab i sustava CEZIH koje organizatori navode u pozivu, u Hrvatskoj je 2025. godine bilo registrirano 404.996 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Organizatori upozoravaju da dio oboljelih nema postavljenu dijagnozu te da šećerna bolest tipa 2 može godinama napredovati bez izraženih simptoma. Upravo zato akcijom žele potaknuti građane da provjere svoje zdravlje i prepoznaju rizike na vrijeme.
Akcija se održava u sklopu Dana Vuka Vrhovca 2026., u povodu 123. obljetnice njegova rođenja i Svjetskog dana šećerne bolesti. Poruka akcije je „Ne odlazite kući s problemom, nego s rješenjem.”
Organizatori su Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac Kliničke bolnice Merkur, Hrvatsko društvo za kronične bolesti te Društvo za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Hrvatske udruge medicinskih sestara.
Dani Vuka Vrhovca nastavit će se 13. studenoga stručnim skupom „Vuk Vrhovac – od vizije do suvremene dijabetologije”, koji će se održati od 10 do 13 sati u Kliničkoj bolnici Merkur.
U Hrvatskoj s buloznom epidermolizom živi oko 60 osoba, a njihova svakodnevica uključuje bolne rane i zahtjevna previjanja
Poslušaj članak
Povodom Međunarodnog dana svjesnosti o buloznoj epidermolizi, koji se obilježava 25. listopada, Udruga DEBRA okupila se na zagrebačkom Cvjetnom trgu kako bi građanima približila život s rijetkom nasljednom bolešću poznatom kao bolest djece leptira. Tom su prilikom istaknute svakodnevne poteškoće oboljelih i njihovih obitelji, ali i važnost dostupnosti nove genske terapije.
Događanje je ujedno bilo završnica aktivnosti „30 dana za 30 godina DEBRE“, kojima je tijekom listopada obilježena 30. obljetnica djelovanja udruge. Građani su pokazali velik interes, a posebnu su pažnju privukli dječji crteži šarenih leptira, simbola ove bolesti. Njima su najmlađi poslali poruku podrške djeci koja se svakodnevno suočavaju s boli i zahtjevnim liječenjem.
Život s buloznom epidermolizom nije jednostavan. Koža oboljelih iznimno je osjetljiva pa i najmanji pritisak, trljanje ili dodir mogu izazvati bolne rane. U Hrvatskoj s buloznom epidermolizom živi oko 60 osoba, a njihova svakodnevica uključuje bolne rane i zahtjevna previjanja.
Bolest ne utječe samo na djecu nego i na cijelu obitelj. Roditelji svakodnevno brinu o njezi, liječenju i potrebama svoje djece, često se suočavajući s neizvjesnošću. Upravo zato važno je podizati svijest javnosti i stvarati okruženje u kojem će djeca leptiri imati više razumijevanja i podrške u vrtiću, školi i svakodnevnom životu.
Udruga DEBRA već 30 godina pruža pomoć oboljelima i njihovim obiteljima. Kroz različite programe osigurava psihosocijalnu podršku, savjetovanje roditelja te terapijske i edukativne aktivnosti. Oboljelima koji dolaze na liječenje u Zagreb omogućuje i smještaj.
Branka Blagojević, izvršna direktorica udruge DEBRA, ističe kako zdravlje djece ne smije imati cijenu te da je važno što prije omogućiti dostupnost genske terapije Vyjuvek u Hrvatskoj. Naglašava da djeca leptiri i njihove obitelji svakodnevno prolaze kroz bolna previjanja i zahtjevnu njegu, zbog čega je svaki dan čekanja dodatno opterećenje. Od HZZO-a i nadležnih institucija očekuje što skoriju odluku o uvrštavanju lijeka na listu te omogućavanje terapije oboljelima koji ispunjavaju medicinske kriterije.
Europska komisija odobrila je Vyjuvek u travnju 2025. za liječenje rana kod bolesnika s distrofičnom buloznom epidermolizom koji imaju određene mutacije gena COL7A1. Riječ je o prvoj genskoj terapiji u Europskoj uniji koja djeluje na genetski uzrok ovog oblika bolesti.
Terapija potiče stvaranje funkcionalnog kolagena tipa VII, proteina čiji nedostatak uzrokuje probleme s povezivanjem slojeva kože. Primjenjuje se lokalno, jednom tjedno, izravno na rane.
Dosadašnja istraživanja pokazala su ohrabrujuće rezultate. U kontroliranom ispitivanju potpuno je zacijelilo 71 posto rana liječenih terapijom Vyjuvek, u usporedbi s 20 posto rana liječenih placebom. Za oboljele to znači mogućnost bržeg zacjeljivanja rana, manje boli i manje zahtjevnu svakodnevnu njegu.
Zahtjev za uvrštavanje lijeka Vyjuvek na Osnovnu listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) podnesen je u kolovozu, no odluka se još čeka. DEBRA je zato podržala inicijativu roditelja i pozvala građane da potpisivanjem peticije iskažu podršku dostupnosti terapije u Hrvatskoj.
Udruga od nadležnih institucija očekuje da što prije završe postupak uvrštavanja lijeka na listu te da se, u skladu sa zakonskim mogućnostima, pacijentima koji ispunjavaju medicinske kriterije omogući pristup terapiji i prije završetka postupka. Koliko će oboljelih moći primati terapiju, odredit će liječnici prema medicinskim kriterijima.
Poruka je jasna: djeci leptirima potrebni su razumijevanje, podrška i dostupno liječenje. Svaki dan čekanja znači još jedan dan života s bolnim ranama i zahtjevnim previjanjima.
Građani mogu podržati inicijativu potpisivanjem peticije za dostupnost genske terapije Vyjuvek u Hrvatskoj.
Peticija se nalazi ovdje i u trenu završetka teksta potpisalo ju je 45.064 građana.
Kvalitetna i dostupna osobna asistencija ovisi i o uvjetima rada ljudi koji je pružaju, upozorava Regionalni industrijski sindikat. Traže povećanje cijene sata usluge na 17 eura, promjenu modela financiranja i uključivanje osobnih asistenata u razgovore o reformi sustava
Poslušaj članak
Najavljeno povećanje cijene sata usluge osobne asistencije s 11 na 14 eura neće biti dovoljno za ozbiljnije poboljšanje položaja osobnih asistenata, poručio je Regionalni industrijski sindikat (RIS) na predstavljanju istraživanja „Osobna asistencija: pregled polja”, održanom 28. listopada u Zagrebu.
Istraživanje razmatra sustav iz perspektive prava osoba s invaliditetom na neovisan život i prava osobnih asistenata na kvalitetne radne uvjete. Predstavljeno je uoči okruglog stola „Osobna asistencija: pravo na papiru ili podrška u stvarnom životu?”, koji okuplja predstavnike korisnika, radnika, pružatelja usluge i stručne zajednice.
Iz RIS-a ističu da donošenje Zakona o osobnoj asistenciji 2023. godine jest bio važan korak u priznavanju prava osoba s invaliditetom na podršku za neovisan život, ali razvoj sustava nije dovoljno pratilo planiranje potrebnih kapaciteta, radne snage i financiranja.
Prema podacima iz rujna 2026. koje navode u priopćenju, u Hrvatskoj je ugovoreno 16,55 posto godišnjih sati usluge osobnog asistenta predviđenih Mrežom usluge osobne asistencije, uz velike razlike među županijama. Sindikat pritom naglašava da taj podatak ne predstavlja postotak zadovoljenih potreba korisnika, nego upućuje na potrebu boljeg planiranja i praćenja stvarne dostupnosti usluge.
Istraživanje upozorava i na niz problema s kojima se osobni asistenti susreću u svakodnevnom radu. Među njima su niske plaće, ograničena materijalna prava, nedovoljno definirani radni zadaci te manjak edukacije, stručne podrške i odgovarajuće zaštite na radu. Poseban problem predstavlja organizacija zamjena tijekom godišnjih odmora i bolovanja, što utječe i na mogućnost korištenja tih prava.
– Nedostatak institucionalnog poštovanja prema radnicama posebno se vidi u tome što sindikalno udruženi radnici nisu uključeni u razgovore o reformi sustava osobne asistencije – istaknula je Tea Radović, sindikalna organizatorica RIS-a.
Sindikat se poziva i na europsko istraživanje radnih uvjeta u osobnim i kućanskim uslugama iz 2026. godine. Prema tim podacima, povećanje plaća kao jedno od prioritetnih pitanja navelo je 91 posto ispitanih radnica iz Hrvatske te 82,6 posto ispitanih organizacija pružatelja usluga iz Hrvatske.
Osvrćući se na najavu povećanja cijene sata usluge na 14 eura, RIS pozdravlja prepoznavanje potrebe za povećanjem, ali smatra da predloženi iznos uglavnom nadoknađuje dosadašnji rast troškova.
Kako obrazlažu, minimalna bruto plaća u Hrvatskoj od 2024. godine porasla je s 840 na 1.050 eura, odnosno za 25 posto. Da je cijena sata usluge osobne asistencije pratila samo taj rast, iznosila bi 13,75 eura. Istodobno su, navode, rasle i prosječne i medijalne plaće, dok je cijena sata usluge ostala nepromijenjena.
– Najavljenih 14 eura znači da se ne poboljšava cijena sata usluge, nego se nadoknađuje vrijednost koja se od prošle odluke o cijeni sata usluge izgubila. Tražimo da se rad osobnih asistenata i asistentica konačno počne vrednovati u skladu s njegovom društvenom važnošću – poručila je Radović.
Iz sindikata posebno naglašavaju da cijena sata usluge nije isto što i plaća osobnog asistenta. Sredstvima koja Ministarstvo isplaćuje pružateljima usluge pokrivaju se plaće i doprinosi radnika, naknade za prijevoz, godišnji odmori, bolovanja, zamjene, koordinacija, administracija i ostali troškovi organizacije usluge.
Postojeći model, u kojem se financira sat pružene usluge, a ne cjelokupni trošak radnog mjesta, prema nalazima istraživanja otežava dugoročno planiranje plaća.
RIS stoga ostaje pri zahtjevu za povećanjem cijene sata usluge osobne asistencije na 17 eura. Uz promjenu modela financiranja, traže da u razgovore s Ministarstvom o reformi sustava budu uključeni i sindikalno organizirani osobni asistenti, čiji su uvjeti rada izravno povezani s kvalitetom i dostupnošću podrške osobama s invaliditetom.
Tko su Purger i Purgerica?
Kreativno crtanje, filmsko druženje i izrađivanje božićnih ukrasa
BOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
Magnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Zdravlje i ljepotaPrije 6 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 3 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
Osobe s invaliditetomPrije 4 danaRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 5 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
VijestiPrije 4 danaU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
VijestiPrije 5 danaDjeca leptiri trebaju dostupnu terapiju
-
EU kutakPrije 5 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu
-
Civilno društvoPrije 6 danaSvatko od nas sutra može postati OSI