Vijesti
Siromaštvo je prepreka za ostvarivanje niza ljudskih prava
Na probleme obitelji s niskim primanjima ukazano je na panel-raspravi ‘Obitelj, skrb i siromaštvo: Što mogu učiniti gradovi i općine’
Poslušaj članak
U Hrvatskoj je siromaštvo ozbiljan društveni problem. Rast životnih troškova smanjuje financijske mogućnosti obitelji s niskim primanjima, onemogućujući im podmirenje osnovnih životnih potreba
Na probleme obitelji s niskim primanjima ukazano je na panel-raspravi ‘Obitelj, skrb i siromaštvo: Što mogu učiniti gradovi i općine’, koju su u četvrtak u zagrebačkom Novinarskom domu organizirali Centar Miko Tripalo i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada.
Predstavljen je projekt rEUsilience, kojim se nastoji doprinijeti razumijevanju promjena na tržištu rada te njihova utjecaja na mogućnosti obitelji, posebice onih s ograničenim resursima, da osiguraju stabilne prihode i odgovore na potrebe skrbi.
Podaci su prikupljeni kroz osam fokus-grupa diljem Hrvatske od veljače do svibnja 2023. godine. Ukupno je sudjelovalo 58 članova obitelji iz različitih okruženja i situacija, uključujući obitelji s materijalnom deprivacijom, obitelji iz ruralnih i urbanih sredina, jednoroditeljske obitelji, neformalne pružatelje skrbi i pripadnike romske zajednice.
Osim skrbi za djecu, mnogi su sudionici opisali izazove povezane sa skrbi za članove obitelji s kroničnim bolestima, invaliditetom ili starije osobe.
Istraživanje je pokazalo da stambena nesigurnost postaje rastući i gorući izazov za obitelji u Hrvatskoj, a i prenapućenost stambenog prostora predstavlja izazov, osobito za obitelji s više djece. Također, roditelji s niskim primanjima čija su djeca školske dobi teško pronalaze sredstva za podmirenje brojnih obrazovnih troškova te troškova sudjelovanja djece u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima.
Izdaci za lijekove i medicinski troškovi veliki su izazovi za obitelji s više djece i neformalne pružatelje skrbi. Roditelji s niskim primanjima ističu kako teško mogu priuštiti osnovne lijekove za djecu koji se ne propisuju na teret HZZO-a.
Ograničen pristup ortopedskim pomagalima i medicinskim potrebštinama za kronično bolesne osobe i osobe s invaliditetom dodatno opterećuje obiteljske financije.
Mnogi roditelji ističu kako rade na više honorarnih i povremenih poslova, najčešće na nereguliranom tržištu rada, kako bi mogli pokriti osnovne životne potrebe.
Sudionica panela, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić, istaknula je ulogu sustava socijalne skrbi u vezi sa siromaštvom i obiteljima koje žive u riziku od siromaštva. Naglasila je da stopa siromaštva raste, ali udio korisnika zajamčene minimalne naknade pada.
– Veliki broj radno sposobnih osoba izašao je iz sustava socijalne skrbi, pronašao posao, imaju redovite prihode i ne mogu ostvariti pravo u sustavu socijalne skrbi. Međutim, radi se pretežno o osobama koje na tržištu rada obavljaju slabije plaćene poslove, vrlo često na granici iznosa koji se može ostvariti korištenjem novčanih naknada u sustavu socijalne skrbi. Problem na koji ukazujemo jest da ostaje veliki broj građana koji žive u siromaštvu, a ne mogu ostvariti svoja prava – rekla je Karačić. Naglasila je da osoba koja ima mjesečni prihod po članu kućanstva 10 eura veći nego što je propisano zakonom o socijalnoj skrbi ne može ostvariti naknadu, što je nepravda.
Karačić je upozorila da, primjerice, osoba ne može ostvariti pravo na troškove prijevoza izvan mjesta stanovanja ako nije korisnik zajamčene minimalne naknade.
– U vrijeme kada je bila velika nezaposlenost, radilo se na aktivaciji korisnika zajamčene minimalne naknade. Kroz programe se radilo da se osnaže ljudi da uđu u svijet rada. U Zakon o socijalnoj skrbi uveli smo rad za opće dobro kao poticaj da radno sposobni korisnici uđu u svijet rada. Međutim, danas je ova odredba zakona izgubila svoj smisao jer se struktura korisnika zajamčene minimalne naknade značajno promijenila. Vrlo malo imamo radno sposobnih korisnika zajamčene minimalne naknade. Radi se, primjerice, o osobama koje su formalno radno sposobne, ali su dugotrajno nezaposlene i nisu konkurentne na tržištu rada. Iako nisu osobe s invaliditetom, imaju niz zdravstvenih teškoća, a nemaju kvalifikaciju da bi radili lakši posao. Ove osobe biraju ostati u sustavu socijalne skrbi – pojasnila je Karačić.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter istaknula je da rezultati Državnog zavoda za statistiku za prošlu godinu pokazuju porast siromaštva u Republici Hrvatskoj. Posebno su alarmantni podaci o osobama starije životne dobi – čak 37 posto starijih osoba živi ispod granice siromaštva, a 61 posto su stariji samci.
– Siromaštvo je bitna tema koju u javnom prostoru ne uvažavaju dovoljno, pogotovo na pozicijama moći. Često se priča o siromaštvu na jednoj razini koja pokazuje iznimnu socijalnu neosjetljivost, a Hrvatska se Ustavom obvezala biti socijalna država – pojasnila je Šimonović Einwalter. Naglasila je da je siromaštvo prepreka za pristup nizu ljudskih prava, kao što su pravo na obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje i zdravstvo.
Rekla je da Hrvatska po prvi put ima strateški dokument koji se odnosi na priuštivo stanovanje, ali se ne odnosi na socijalno stanovanje te su najsiromašniji zaobiđeni u tom strateškom dokumentu.
– Što se tiče obrazovanja, djeca iz siromašnijih obitelji najčešće napuštaju obrazovanje, ne odlučuju se na visoko obrazovanje jer se moraju uključiti na tržište rada – rekla je Šimonović Einwalter.
Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović istaknula je da je stopa siromaštva u Gradu Zagrebu u padu – s 10,5 pala je na 9,7 posto, a razlog tome je proširenje obuhvata korisnika novčane pomoći, ali i socijalnih usluga.
– Socijalnim uslugama možemo obuhvatiti obitelji koje nisu u sustavu socijalne skrbi, kao što su obitelji djece s teškoćama u razvoju. Broj korisnika ustanova Silvera, Zagrebačkog centra za neovisno življenje i Malog doma u zadnje četiri godine povećan je za 94 posto. Proširili smo broj lokacija tih ustanova. Zagrebački centar za neovisno življenje ima pet novih lokacija, Mali dom ima dvije, a u Silveru je povećan broj zaposlenih, što automatski omogućuje da se primi veći broj korisnika. Također, Poliklinika Suvag otvorila je novu lokaciju na Žitnjaku. To je omogućilo da puno veći broj djece s teškoćama u razvoju, kao i osoba s invaliditetom, dobiju usluge – pojasnila je Vidović. Spomenula je da je značajna mjera koja je pridonijela socijalnoj uključenosti besplatan prijevoz ZET-om od 1. travnja za osobe mlađe od 18 godina i znatan broj osoba s invaliditetom.
Vidović je najavila da će istraživanje o kvaliteti života osoba s invaliditetom ući u temelj Strategije za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom koju Grad Zagreb izrađuje, a primjena počinje sljedeće godine.
Zamjenica gradonačelnice Grada Koprivnice Ksenija Ostriž osvrnula se na brigu za građane u Koprivnici. Naglasila je da Koprivnica ima 8 tisuća umirovljenika, a 2 tisuće ih već desetak godina prima božićnice i uskrsnice.
– Svi s mirovinom od 500 eura i nižom imaju inkluzivni dodatak prve, druge i treće razine. Isto vrijedi i za osobe i djecu s invaliditetom – rekla je Ostriž. Navela je da Koprivnica ima dodatke za novorođenčad i potpore jednoroditeljskim obiteljima. Srednjoškolci dobivaju stipendije i imaju besplatan prijevoz.
– Svi redovni studenti mogu ostvariti pravo na stipendiju – trenutačno se financira oko 370 stipendija od 100 do 280 eura. Oni koji su izvrsni dobivaju STEM stipendije – rekla je Ostriž. Za majke poduzetnice i obrtnice uvedena je mjera pomoći ‘Start up mame’.
Upravo su rezultati istraživanja dobiveni u Hrvatskoj, u Slavonskome Brodu, na svjetskoj razini utjecali na procese razmišljanja i otkrivanja uzroka Balkanske nefropatije
Prošli je tjedan održana osnivačka skupština Brodskog društva za Balkansku nefropatiju, čime je službeno započeo rad Društva.
Balkanska nefropatija, koja se nazivala i endemska nefropatija i endemski nefritis, desetljećima je bila glavni zdravstveni problem i zagonetka Brodsko-posavske županije koja je odnosila zdravlje a donosila nesreću brojnim seoskim kućanstvima na području Jelas polja.
Uskoro se bliži 70 godina od prvih terenskih istraživanja i borbe za zdravlje stanovništva endemskih sela u Hrvatskoj, paralelno s istim nastojanjima u susjednim državama. Upravo su rezultati istraživanja dobiveni u Hrvatskoj, u Slavonskome Brodu, na svjetskoj razini utjecali na procese razmišljanja i otkrivanja uzroka bolesti.
Znamo da je Balkanska nefropatija kronična tubulointersticijska nefropatija kojoj je uzrok aristolohična kiselina, otrov prisutan u biljci vučja stopa (lat. Aristolochia clematitis) čije sjemenke su se u prošlosti miješala sa sjemenkama žita i tako intoksicirale kruh lokalnog stanovništva. Posljedice dugotrajne konzumacije su bile kronična bubrežna bolest i karcinomi mokraćnog sustava.
Naši rezultati su priznati od međunarodne znanstvene zajednice, i još više od toga – ušli su u opću povijest medicine. Sastavni dio su brojnih udžbenika, čime je brodska bolnica citirana u više od 1000 radova. Isto tako, na temelju naših istraživanja znamo da zbog napretka poljoprivredne i
mlinarske tehnologije koja je omogućila bolje razdvajanje sjemenki, Balkanska nefropatija polagano, ali sigurno nestaje. Prije 30 godina trećina bolesnika liječenih dijalizom u brodskoj bolnici bili su bolesnici s Balkanskom nefropatijom, a sada ih skoro ni nema jednako kao što se zadnjih godina značajno smanjio i broj bolesnika iz endemskih sela koji su zbog karcinoma mokraćnog sustava operirani u Slavonskome Brodu.
Iako Balkanska nefropatija polagano nestaje, ipak se i dalje očekuju novi bolesnici iz endemskog kraja koji će započeti s nekim od metoda nadomještanja bubrežne funkcije, uz poseban naglasak na važnost ranog prepoznavanja i probira bolesnika iz endemskog područja na karcinome mokraćnog sustava. Ono što je također opaženo jest epidemiološka transzicija, tj. uz pad učestalosti ove nekada vrlo učestale pogubne bolesti, dolazi do porasta kardio-reno-metaboličkih bolesti koje su ranije bile rijetka pojava u ovome kraju. To postaje novi izazov za medicinsku struku i cijelo društvo.
To su razlozi zbog kojih je odnovano Brodsko društvo za Balkansku nefropatiju, uz poseban zadatak da ističe naš doprinos svjetskoj medicini i sačuva uspomene svih koji su od 1958. godine, kada je sve počelo, vodili borbu za zdravlje naroda.
– Svrha osnivanja Društva je promicanje dosadašnjih postignuća, promicanje preventivnih pregleda u endemskim područjima, provođenje kontrolnih perlustracija i podizanje zdravstvene pismenosti kako bismo utjecali na promjene loših životnih navika i na jednak način kako smo obuzdali Balkansku nefropatiju sada utječemo na novu opasnost za ovo stanovništvo koje ranije tome nije bilo toliko izloženo, a krije se u kroničnim nezaraznim bolestima.
Brodsko društvo za Balkansku nefropatiju je udruga građana i ovim putem upućujemo poziv svim našim građanima dobre volje da se uključe u rad Društva i podrže njegovu aktivnost – poručuje Nikolina Bukal Ćaleta, predsjednica Brodskog društva za Balkansku nefropatiju
Važan je to iskorak u stvaranju inkluzivne, uključive metropole, dizajnirane po mjeri svakog čovjeka, svejedno ima li invaliditet ili ne
Nisu tako rijetki slučajevi da su neki stanovnici Zagreba kupovali stanove u zgradama s četiri ili pet katova, bez lifotva, a u međuvremenu stekli invaliditet i počeli se kretati u invalidskim kolicima ili uz pomoć štaka. Za te je ljude ugradnja dizala postalo pitanje od ključne važnosti, nešto bez čega je njihov društveni život sveden na minimum, a izolacija postala tegobna svakodnevica.
Svjesna ovog gorućeg problema, zagrebačka je Gradska uprava osmislila pet programa revitalizacije metropole, među koje spada i ugradnja liftova u zgradama u kojima žive osobe s invaliditetom i teže pokretljivi građani u trećoj životnoj dobi.
Riječ je ovdje o državnom programu, Vlada RH ugradnju liftova sufinancira s 33 posto, Grad Zagreb na sebe je preuzeo pokrivanje troškova od 50 posto, a ostatak plaćaju suvlasnici zgrada. Ovog trenutka u tu je svrhu Grad iz proračuna osigurao milijun eura, koji su predviđeni za izradu projektne dokumentacije, izvođenje radova te stručni nadzor. Važan je to iskorak u stvaranju inkluzivne, uključive metropole, dizajnirane po mjeri svakog čovjeka, svejedno ima li invaliditet ili ne. Javni poziv za ugradnju dizala otvoren je do 31. kolovoza.
Rečeno je to na konferenciji za medije gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta koji su, jučer u Gradskoj upravi, predstavili svih pet programa za revitalizaciju Zagreba.
Kako je rekao gradonačelnik Tomašević, programi su osmišljeni kako bi podigli kvalitetu života građana, brinuli o kulturnoj baštini i razvijali otpornost grada na klimatske promjene te poticali nova ulaganja u komunalne projekte.
– Ulažemo i u ovakve projekte jer želimo da naš grad izgleda ljepše, da budemo ponosniji na Zagreb, da posjetitelji više uživaju u njemu, a prije svega da građani imaju ugodnije okruženje za život. Najvažnije nam je da ljudi u svom gradu imaju bolju kvalitetu života – kazao je gradonačelnik Tomašević.
Najveći dio ulaganja odnosi se na obnovu pročelja višestambenih zgrada, a u gradskom je proračunu za tu namjenu osigurano 6,3 milijuna eura.
Kroz program Zaželi starije osobe te osobe s invaliditetom, neovisno o dobi, imaju dodatnu skrb i podršku u vlastitom domu, što im omogućava ostanak u lokalnoj zajednici, posebno u selima i slabije razvijenim sredinama
Aktualni ciklus programa Zaželi, koji je usmjeren na sprječavanje institucionalizacije starijih osoba i osoba s invaliditetom, u finalnoj je fazi provedbe, a Ministarstvo rada najavilo je da se period do novog EU financiranja planira premostiti sredstvima državnog proračuna kako bi se osigurao kontinuitet.
Program se trenutačno financira iz Europskog socijalnog fonda + putem Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. te je u finalnoj fazi provedbe.
– Budući da se približava završetak financiranja iz sredstava Europske unije, razdoblje do novog EU financiranja planira se premostiti sredstvima državnog proračuna kako bi se osigurao puni kontinuitet jednog od najvrjednijih programa skrbi o našim građanima, bez prekida u pružanju usluga korisnicima – odgovorili su iz Ministarstva na upit Hine.
Naime, upravo je sama projektna narav i ovisnost o europskim fondovima jedna od glavnih kritika tog projekta za kojeg iz Vlade ističu da je jedan od najboljih programa socijalne politike i hrvatska invencija, a koji kroz zapošljavanje teže zapošljivih skupina pruža skrb za starije osobe i osobe s invaliditetom.
Program Zaželi, pokrenut 2017. godine, u prvim je fazama bio usmjeren ponajprije na zapošljavanje teže zapošljivih žena starijih od 55 godina, dok je aktualni ciklus fokus prebacio na pružanje usluga potpore u zajednici radi odgađanja ili izbjegavanja smještaja starijih osoba u domove.
Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika nedavno je pozvao na reformu programa Zaželi.
– Umjesto da postane trajna, sustavno integrirana socijalna usluga, skrb za starije svodi se na vremenski ograničene cikluse. Između faza projekata redovito nastaju duži prekidi, ostavljajući najranjivije korisnike preko noći prepuštene samima sebi, a radnice bez prihoda – naveo je.
Upitao je zašto program još nije evoluirao iz ‘socijalnog eksperimenta’ u trajan sustav, koji bi podrazumijevao uvođenje mješovitih timova, stabilno financiranje iz proračuna neovisno o sredstvima EU, uz proširenje usluga na tehničku pomoć u kući?
Iz Ministarstva su pak poručili kako je program Zaželi u svojim prvim fazama prvenstveno bio usmjeren na zapošljavanje teže zapošljivih žena starijih od 55 godina, ali da se tijekom godina program razvijao i prilagođavao potrebama društva.
– Aktualni ciklus stavlja naglasak na sprječavanje institucionalizacije, odnosno odgađanje ili izbjegavanje smještaja osoba starije životne dobi u domove, omogućujući im da što dulje ostanu živjeti u vlastitim domovima uz potrebnu podršku – naveli su.
Projekti iz aktualnog programa provode se od prosinca 2023. godine i traju od 30 do 36 mjeseci, a završavaju najkasnije do svibnja 2027. godine.
Do sada je na njima ukupno angažirano 9633 pružatelja usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu za 76.459 starijih osoba i osoba s invaliditetom.
Drugim riječima, prema informacijama sa službene mrežne stranice koja pruža sveobuhvatan pregled programa Zaželi, u aktualnom pozivu nisu propisana ograničenja vezana uz dob, spol ili stupanj obrazovanja osoba koje rade na projektnim aktivnostima kao što je to bilo u prethodnim fazama, s obzirom da se želi povećati socijalna uključenost i prevenirati institucionalizacije ranjivih skupina.
Također je istaknuto kako kroz program Zaželi starije osobe te osobe s invaliditetom, neovisno o dobi, imaju dodatnu skrb i podršku u vlastitom domu, što im omogućava ostanak u lokalnoj zajednici, posebno u selima i slabije razvijenim sredinama.
To pokazuju i podaci prema kojima se oko 14 posto primatelja usluga u “Zaželi” projektima iz aktualnog ciklusa nalazi u Osječko-baranjskoj županiji, a slijede Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Splitsko-dalmatinska, Sisačko-moslavačka te Šibensko-kninska županija.
Korisnici usluge su većinom žene, njih oko 67 posto, a sveukupni korisnici pretežno imaju 64 godine ili više.
Od ukupnog broja primatelja usluge, više od 40 tisuća ih je iz ruralnog područja, a među korisnicima su i pripadnici nacionalnih manjina, osobe s invaliditetom, osobe koje žive u neadekvatnim stambenim uvjetima te državljani trećih zemalja.
Što se tiče razine završenog obrazovanja primatelja usluge, najčešće je riječ o završenoj srednjoj i osnovnoj školi te o završenim nižim razredima osnovne škole.
Kada je riječ o pružateljima usluge, pretežito je riječ o ženama – oko 97 posto, najčešće u dobi od 40 do 64 godine, no ima i znatno mlađih.
Podrška koju pružaju uključuje pomoć u pripremi obroka i nabavci hrane, obavljanju kućanskih poslova te svakodnevnih aktivnosti.
Program Zaželi prvi put je pokrenut u prosincu 2017., a od početka njegove provedbe ukupno je zaposleno 32.233 pružatelja usluga podrške i pomoći za ukupno 205.282 korisnika te je do sada isplaćeno ukupno 619,6 milijuna eura, naveli su iz Ministarstva.
Na pitanje o mogućem širenju sadržaja i usluga, iz Ministarstva su poručili kako će se ovo prijelazno razdoblje iskoristiti za temeljitu pripremu novog programa, u skladu s demografskim promjenama, ali i širim društvenim trendovima i potrebama.
Također, razmatra se i uvođenje programa Zaželi za djecu.
– Iako je taj projekt još u fazi pripreme, smatramo da predstavlja kvalitetan iskorak u razvoju socijalnih usluga te vjerujemo da ima velike izglede biti prihvaćen u konačnoj verziji novog programskog okvira – najavili su iz Ministarstva.
Piše: Marina Hudoletnjak
Tko su Purger i Purgerica?
Zračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
BRODSKO DRUŠTVO Što je to Balkanska nefropatija
Ljetni FOMO i iluzija savršenog ljeta
-
Life&StylePrije 6 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 5 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 6 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
VijestiPrije 7 satiGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
VijestiPrije 5 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 6 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
in MREŽAPrije 2 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaDOMinvest osigurao dvije stipendije za studente s invaliditetom