U 2023. godini na portalu MojPosao objavljeno je nešto više od 3000 oglasa za sezonske radnike, što je 13 posto manje u odnosu na godinu ranije
Općenito gledano, najtraženija zanimanja u sezoni bila su: konobar, kuhar, trgovac, pomoćni radnik u kuhinji te pomoćni kuhar.
Što se tiče zastupljenosti po županijama, najviše sezonskih radnika tražilo se u: Splitsko-dalmatinskoj (31%), Istarskoj (22%), Primorsko-goranskoj (23%) te Zadarskoj(16%) županiji.
U kategoriji Turizam i Ugostiteljstvo, djelatnosti u kojoj je sezonsko zapošljavanje najprisutnije, tijekom 2023. godini objavljeno je više od 14.000 natječaja za posao, što je 7% manje nego godinu ranije. Ovakav pad odgovara situaciji na cjelokupnom tržištu. Također, nastavlja se rapidan porast broja stranih radnika u Hrvatskoj, pri čemu je trenutačno otprilike svaki deseti radnik strani državljanin, pokazuju analize.
– Ovaj trend postavlja izazove pred našu zajednicu, posebno u kontekstu efikasne integracije stranih radnika u naše društvo. U tom procesu, ključna uloga leži na većini, koja snosi odgovornost za osiguravanje inkluzivnog okruženja i pravednih prilika za sve radnike, bez obzira na njihovo porijeklo – izjavio je Igor Žonja, direktor Alma Career regije jug i predsjednik uprave portala MojPosao.
Većina ljudi je barem jednom tijekom karijere odradila ‘sezonu’
Prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao proveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je sudjelovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76%) je barem jednom tijekom svoje karijere radilo u sezoni.
Ispitanici koji su imali iskustvo rada u sezoni iznijeli su različite motive za obavljanje sezonskih poslova. Trećina (33%) navodi da su sezonske poslove obavljali tijekom školovanja i studiranja kako bi popunili svoj budžet. Slično tome, 22% ljudi je sezonske poslove radilo neposredno nakon završetka školovanja, a prije pronalaska posla u struci. Za 26% ispitanika, sezonski poslovi su bili način popunjavanja pauze između stalnih poslova. Interesantno je da je 30% ispitanika radilo sezonske poslove s nadom da će oni postati ‘stalni’, dok je 24% ispitanika izjavilo kako je sezonski posao bio savršeno prilagođen njihovim tadašnjim potrebama i preferencijama.
Sigurna plaća i osiguran smještaj od presudne su važnosti
Ljudi na ‘sezonu’ nerijetko dolaze iz različitih krajeva Hrvatske, a u posljednje vrijeme i iz cijelog svijeta, stoga ne čudi činjenica kako su sigurna primanja (44%) i smještaj (40%) od presudne važnosti prilikom odabira sezonskog posla.
Zanimljivo je da je visina plaće tek na trećem mjestu, dok su slobodni dani i radno vrijeme i inače ljudima nešto manje važni kod ovog tipa zaposlenja.
Prednosti i mane sezonskog posla
Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su stjecanje novih znanja i vještina (68% ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61%) te plaća koja je u pravilo osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54%). Tu su još i boravak na moru (45%) te zanimljivost i atraktivnost posla (44%), svega 6% ljudi smatra kako sezonski posao nema prednosti.
S druge strane, najveće mane rada u sezoni pronalazimo u njegovom gotovo ograničenom trajanju sezonskog posla, dugim radnim danima, neadekvatnom smještaju te preniskoj plaći i odvojenosti od obitelji.
Plaće u sezoni su bitna stavka
Kad je riječ o plaći, u prosjeku, očekivana mjesečna neto plaća za sezonski posao iznosi1307 eura neto, što je 6% više u odnosu na prošlu godinu.
Mjesečna primanja, naravno ovise i o vrsti posla kojeg rade: konobari u prosjeku očekuju mjesečnu plaću od 1408 eura, kuhari bi za svoj rad htjeli dobiti minimalno 1482 eura, sobari i sobarice mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1145 eura, recepcioneri smatraju da bi za svoj rad trebali ostvariti minimalno 1259 eura, prodavači u prosjeku očekuju plaću od 1105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1322 eura.
Regionalni industrijski sindikat traži povećanje cijene sata usluge osobne asistencije s 11 na 17 eura kako bi se omogućilo povećanje plaća zaposlenih u udrugama, kao i uključivanje sindikata u razgovore o reformi sustava
Poslušaj članak
Niske plaće, teškoće u pronalasku novih radnika i izostanak dijaloga s nadležnim ministarstvom problemi su na koje je Regionalni industrijski sindikat (RIS) upozorio na konferenciji za medije održanoj 24. rujna u Zagrebu. Iz sindikata poručuju da kvalitetna osobna asistencija, koja osobama s invaliditetom omogućuje neovisan život, zahtijeva dostojanstvene uvjete rada za one koji je pružaju.
– Ministar Ružić već danas može donijeti odluku o povećanju cijene usluge osobne asistencije na 17 eura kako bi se podignule plaće osobnih asistenata zaposlenih u udrugama i uključiti sindikalno udružene radnike u razgovor o reformi sustava osobne asistencije – izjavila je sindikalna organizatorica Tea Radović.
Prema navodima RIS-a, radnice zaposlene u udrugama i dalje primaju minimalne plaće ili iznose tek neznatno više od minimalnih. Podsjećaju pritom na najave Ministarstva iz srpnja o povećanju plaća i njihovu izjednačavanju s plaćama radnica u državnim ustanovama socijalne skrbi.
O svakodnevici osobnih asistenata govorila je Kristina Plantić, osobna asistentica i članica RIS-a, istaknuvši da mnogi ostaju u sustavu zbog važnosti posla i odnosa s korisnicima, unatoč lošim materijalnim uvjetima.
– Mi koje godinama radimo u sustavu ostajemo raditi jer volimo svoj posao, jer smatramo da je on važan i jer znamo koliko značimo korisnicima kojima omogućujemo neovisan život, usprkos tome što ne živimo, nego preživljavamo na ovim plaćama. Nove radnike je teško naći baš zbog loših uvjeta rada – rekla je Plantić.
Radović i Plantić upozorile su da ministar Ružić, prema njihovim navodima, mjesecima ne odgovara na sindikalne zahtjeve za sastanak. Smatraju da se time onemogućuje sektorski socijalni dijalog o sustavu koji bi korisnicima osigurao kvalitetnu uslugu, a zaposlenima dostojanstvene uvjete rada.
Sindikat se osvrnuo i na informacije dobivene od članova prema kojima su pojedini osobni asistenti pozvani da se prijave za Nacionalni panel osobnih asistenata. U priopćenju navode da Ministarstvo do njegova izdavanja nije javno objavilo informacije o osnivanju tog tijela, zbog čega im nije jasno kakva bi bila njegova uloga ni bi li trebalo predstavljati radnike u razgovorima o sustavu.
Iz RIS-a poručuju da sindikalno organizirani osobni asistenti već imaju svog predstavnika te da savjetodavno tijelo ne može zamijeniti socijalni dijalog sa sindikatom.
– Tužno je da ministar rada koji bi trebao poticati socijalni dijalog svojim primjerom to ne čini – istaknula je Radović.
U sindikatu posebno naglašavaju da cijena sata usluge osobne asistencije nije isto što i satnica osobnog asistenta. Prema priopćenju, iz sadašnjih 11 eura po satu pružatelj usluge mora pokriti ukupne troškove rada i druge troškove pružanja usluge. Zbog toga povećanje cijene sata na 17 eura vide kao nužan kratkoročni korak za povećanje plaća zaposlenih u udrugama.
Dugoročno traže sustavnu i sveobuhvatnu reformu osobne asistencije, uz sudjelovanje Ministarstva, pružatelja usluge i predstavnika radnika. Cilj je, poručuju, održiv sustav koji će istodobno odgovoriti na potrebe korisnika i osigurati bolje uvjete rada osobnim asistentima.
Trgovina je jedan od najvećih i najdinamičnijih sektora hrvatskog tržišta rada, a u borbi za kvalitetne zaposlenike već dugo nije presudno samo što piše na platnoj listi
Poslušaj članak
Reputacija poslodavca, odnosi među kolegama, sigurnost radnog mjesta i prilike za razvoj sve snažnije utječu na to gdje ljudi žele graditi svoju karijeru.
No, koji su najpoželjniji poslodavci u trgovini u Hrvatskoj?
Odgovor je ponudilo istraživanje Poslodavac prvog izbora, provedeno na više od 27 tisuća ispitanika. Istraživanje već 20 godina provodi Alma Career Croatia, a temelji se na spontanom izboru ispitanika, bez ponuđenih naziva kompanija.
Ovoga puta izdvojili su dvije velike grane trgovine, FMCG i Non-FMCG.
Na vrhu FMCG trgovine nalazi se dm-drogerie markt, dok je među Non-FMCG poslodavcima prvo mjesto zauzela IKEA Hrvatska.
Što poslodavca čini prvim izborom?
Što zapravo odvaja poželjnog poslodavca od ostalih?
U FMCG trgovini u prvom planu je odnos prema zaposlenicima. Gotovo polovica ispitanika, njih 49%, kao jedan od ključnih razloga atraktivnosti navodi dobar tretman zaposlenika od strane nadređenih. Slijede sigurnost radnog mjesta (43%) i dobri međuljudski odnosi te atmosfera na poslu (41%).
U Non-FMCG trgovini slika je ponešto drukčija, ali ponovno se u središtu nalaze ljudi. Čak 54% ispitanika među najvažnijim razlozima privlačnosti poslodavaca izdvaja dobre međuljudske odnose i radnu atmosferu, 41% dobar tretman zaposlenika od strane nadređenih, a 39% priliku za profesionalni razvoj i učenje.
Kad je poslodavac prvog izbora mjesto na kojem radimo
Koliko su zaposlenici u trgovini spremni potražiti neku novu poslovnu priliku?
Među ispitanicima čiji poslodavac prvog izbora pripada FMCG trgovini, 54% često razmišlja o promjeni poslodavca, nešto više od ukupnog uzorka, u kojem taj udio iznosi 49%. U Non-FMCG trgovini o promjeni posla često razmišlja 47% ispitanika.
Međutim, priča se znatno mijenja kada pogledamo ljude koji već rade kod svog poslodavca prvog izbora.
U FMCG trgovini među takvim zaposlenicima svega 13% često razmišlja o odlasku, dok njih 43% uopće ne razmišlja o promjeni poslodavca. Za usporedbu, među ljudima koji ne rade kod svog poslodavca prvog izbora čak 57% često razmišlja o promjeni.
U Non-FMCG segmentu razlika je još izraženija. Među zaposlenicima koji već rade kod svog poslodavca prvog izbora samo 10% često razmišlja o odlasku, dok 55% uopće ne razmišlja o promjeni posla. Među onima koji ne rade kod svog prvog izbora udio onih koji često razmišljaju o promjeni iznosi 55%.
Koje beneficije najviše cijenimo?
Kad je riječ o pogodnostima koje zaposlenici smatraju presudnima, FMCG i Non-FMCG trgovina pokazuju vrlo slične prioritete.
Na vrhu su bonusi za izvanredna postignuća, koje presudnima smatra 66% ispitanika u FMCG-u i 63% u Non-FMCG trgovini.
Odmah potom dolaze vrlo praktične pogodnosti: naknada za putne troškove važna je za 51% ispitanika u FMCG-u i 53% u Non-FMCG-u, dok fleksibilno radno vrijeme izdvaja približno polovica ispitanika u obje djelatnosti. Visoko kotiraju i edukacije zaposlenika, posebno u Non-FMCG trgovini, gdje ih važnima smatra 48% ispitanika.
Među poželjnijim pogodnostima nalaze se i dodatne zdravstvene usluge, dodatni dani godišnjeg odmora, kvalitetno uređena politika prekovremenog rada te besplatni obroci, piće ili voće na poslu.
S druge strane, pri samom dnu liste u obje djelatnosti nalaze se pogodnosti poput subvencioniranja wellness aktivnosti, pokrivanja troškova kulturnih i sportskih sadržaja, bonusa za preporuke te organiziranih vikend druženja.
U organizaciji Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir 22. rujna u Zagrebu održano je 23. izdanje Znakofesta – nacionalne smotre hrvatskog znakovnog jezika na temu „Između dva jezika: Umjetnost i odgovornost prevođenja“
Poslušaj članak
Ovogodišnja manifestacija imala je međunarodni karakter, a poseban naglasak stavljen je na rad komunikacijskih posrednika za gluhoslijepe osobe. Kroz predavanja stručnjaci iz Engleske, Finske, Litve i Španjolske govorili su o komunikaciji u različitim situacijama te iznijeli iskustva u prevođenju.
Otvarajući Znakofest, predsjednica Saveza Dodir Sanja Tarczay istaknula je kako se manifestacijom promovira znakovni jezik i stječe znanje o gluhoslijepim osobama. Izrazila je zadovoljstvo što prvi put sudjeluju međunarodni gosti koji će održati zanimljiva predavanja.
U svom obraćanju Branimir Šutalo iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom čestitao je organizatoru na dugogodišnjoj organizaciji Znakofesta koji, kako je rekao, slavi komunikaciju i zajedništvo.
Nada Zrinušić iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike istaknula je kako je Hrvatska učinila iskorak donošenjem Zakona o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba. Podsjetila je da se 2023. godine donošenjem Zakona o osobnoj asistenciji osigurala usluga komunikacijskog posrednika. Zrinušić je zaključila da veća prisutnost i aktivnija uključenost gluhih i gluhoslijepih osoba u život zajednice pridonosi mijenjanju stavova društva i podizanju svijesti o njihovim teškoćama.
Registrirani gluhi prevoditelj britanskog znakovnog jezika Benjamin Alexander Gorman podijelio je iskustva prevođenja u medicinskim situacijama.
– Još uvijek ima problema. Prevoditelji često odlaze u strane države te treba educirati novi kadar i teško je održati funkcioniranje prevođenja u medicinskim situacijama. Nadam se da će se novim Zakonom o britanskom znakovnom jeziku bolje standardizirati obrazovanje u ovom području – rekao je Gorman.
Naglasio je da medicinsko osoblje prolazi tečajeve o tome kako pristupiti gluhoslijepim osobama, ali edukacije treba biti više.
– Važno je napomenuti medicinskom osoblju da gluhoslijepe osobe ne komuniciraju na isti način te informirati osoblje koje nije upoznato s prevoditeljskim situacijama na koji način stvari funkcioniraju, a u objašnjavanje treba uključiti gluhoslijepu osobu. Nekad je prevođenje online, ali je bitno na koji način postaviti ekran – pojasnio je Gorman.
Prevoditelj finskog znakovnog jezika Antti Makela istaknuo je da je za prevoditelja u Finskoj potrebno završiti četverogodišnji studij, a Vladina institucija osobama plaća uslugu prevoditelja. Podijelio je iskustva rada prevoditelja u liječničkoj ordinaciji, rodilištu, s djevojčicom s autizmom te u terapijskom procesu. Naglasio je kako je važno da su prevoditelji otporni, prilagodljivi i emocionalno stabilni.
– Važno je preispitati vlastite misli, stavove i spremnost da radimo s raznolikim klijentima u različitim životnim situacijama. Važno je biti svjestan sebe, načina na koji reagiram kako bih, kad dođu teške situacije, znao zadržati profesionalnu ulogu i po mogućnosti ih čak u potpunosti izbjeći – zaključio je Makela.
Koristimo nužne kolačiće za rad stranice, a uz vašu privolu i kolačiće za postavke, statistiku i marketing. Svoj odabir možete promijeniti u bilo kojem trenutku.
Pročitajte pravila privatnosti i kolačića.
Postavke kolačića
Odaberite koje vrste kolačića dopuštate. Nužni kolačići uvijek su uključeni jer bez njih stranica ne može pravilno raditi.
Nužni kolačići
Omogućuju osnovne funkcije, sigurnost i pamćenje vašeg izbora kolačića.
Uvijek aktivni
Kolačići postavki
Pamte odabrani jezik, izgled i druge korisničke postavke.
Statistički kolačići
Pomažu nam razumjeti korištenje portala i poboljšati sadržaj.
Marketinški kolačići
Koriste se za mjerenje oglasa i prikaz relevantnijeg sadržaja.