Poveži se s nama

Vijesti

SEZONSKI RADNICI Plaća za rad ‘u sezoni’ ne smije biti manja od 1300 eura neto

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje mirnu plažu. Na slici su kabine s brojevima 26 i 25, plave i zelene boje, te invalidska kolica koja su parkirana pored. More je mirno, a horizont je jasno vidljiv.
Foto: Pixabay

U 2023. godini na portalu MojPosao objavljeno je nešto više od 3000 oglasa za sezonske radnike, što je 13 posto manje u odnosu na godinu ranije

Općenito gledano, najtraženija zanimanja u sezoni bila su: konobar, kuhar, trgovac, pomoćni radnik u kuhinji te pomoćni kuhar.

Što se tiče zastupljenosti po županijama, najviše sezonskih radnika tražilo se u: Splitsko-dalmatinskoj (31%), Istarskoj (22%), Primorsko-goranskoj (23%) te Zadarskoj (16%) županiji.

U kategoriji Turizam i Ugostiteljstvo, djelatnosti u kojoj je sezonsko zapošljavanje najprisutnije, tijekom 2023. godini objavljeno je više od 14.000 natječaja za posao, što je 7% manje nego godinu ranije. Ovakav pad odgovara situaciji na cjelokupnom tržištu. Također, nastavlja se rapidan porast broja stranih radnika u Hrvatskoj, pri čemu je trenutačno otprilike svaki deseti radnik strani državljanin, pokazuju analize.

– Ovaj trend postavlja izazove pred našu zajednicu, posebno u kontekstu efikasne integracije stranih radnika u naše društvo. U tom procesu, ključna uloga leži na većini, koja snosi odgovornost za osiguravanje inkluzivnog okruženja i pravednih prilika za sve radnike, bez obzira na njihovo porijeklo – izjavio je Igor Žonja, direktor Alma Career regije jug i predsjednik uprave portala MojPosao.

Većina ljudi je barem jednom tijekom karijere odradila ‘sezonu’

Prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao proveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je sudjelovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76%) je barem jednom tijekom svoje karijere radilo u sezoni.

Ispitanici koji su imali iskustvo rada u sezoni iznijeli su različite motive za obavljanje sezonskih poslova. Trećina (33%) navodi da su sezonske poslove obavljali tijekom školovanja i studiranja kako bi popunili svoj budžet. Slično tome, 22% ljudi je sezonske poslove radilo neposredno nakon završetka školovanja, a prije pronalaska posla u struci. Za 26% ispitanika, sezonski poslovi su bili način popunjavanja pauze između stalnih poslova. Interesantno je da je 30% ispitanika radilo sezonske poslove s nadom da će oni postati ‘stalni’, dok je 24% ispitanika izjavilo kako je sezonski posao bio savršeno prilagođen njihovim tadašnjim potrebama i preferencijama.

Sigurna plaća i osiguran smještaj od presudne su važnosti

Ljudi na ‘sezonu’ nerijetko dolaze iz različitih krajeva Hrvatske, a u posljednje vrijeme i iz cijelog svijeta, stoga ne čudi činjenica kako su sigurna primanja (44%) i smještaj (40%) od presudne važnosti prilikom odabira sezonskog posla.

Zanimljivo je da je visina plaće tek na trećem mjestu, dok su slobodni dani i radno vrijeme i inače ljudima nešto manje važni kod ovog tipa zaposlenja.

Prednosti i mane sezonskog posla

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su stjecanje novih znanja i vještina (68% ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61%) te plaća koja je u pravilo osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54%). Tu su još i boravak na moru (45%) te zanimljivost i atraktivnost posla (44%), svega 6% ljudi smatra kako sezonski posao nema prednosti.

S druge strane, najveće mane rada u sezoni pronalazimo u njegovom gotovo ograničenom trajanju sezonskog posla, dugim radnim danima, neadekvatnom smještaju te preniskoj plaći i odvojenosti od obitelji.

Plaće u sezoni su bitna stavka

Kad je riječ o plaći, u prosjeku, očekivana mjesečna neto plaća za sezonski posao iznosi 1307 eura neto, što je 6% više u odnosu na prošlu godinu.

Mjesečna primanja, naravno ovise i o vrsti posla kojeg rade: konobari u prosjeku očekuju mjesečnu plaću od 1408 eura, kuhari bi za svoj rad htjeli dobiti minimalno 1482 eura, sobari i sobarice mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1145 eura, recepcioneri  smatraju da bi za svoj rad trebali ostvariti minimalno 1259 eura, prodavači u prosjeku očekuju plaću od 1105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1322 eura.

Izvor: MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

In Metropola

IVANA KEKIN Kao predsjednica države snažno ću se zalagati za prava osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Foto: IN-PORTAL

Smatram da je zadatak predsjednice države da brine o interesima osoba s invaliditetom i da u tom smislu treba imati službene savjetnike koji joj u tome pomažu, rekla je Kekin

Bude li Ivana Kekin izabrana za predsjednicu države, osobe s invaliditetom na Pantovčaku će imati glasnu i angažiranu zagovornicu.

Najavila je to Kekin jučer na Europskom trgu u Zagrebu, gdje je na konferenciji za novinare objavila svoju predsjedničku kandidaturu. U fokusu njezina interesa bit će zalaganje za temeljne postulate socijalne države, dakle zastupat će i interese svih onih koji žive na marginama društva, nerijetko zapostavljeni i dehumanizirani, a takvih nije malo. Ivana Kekin zastupat će vrijednosti zelene ljevice.

Na pitanje novinara In Portala hoće li, bude li stolovala na Pantovčaku, imenovati savjetnika ili savjetnicu za OSI problematiku, Kekin je kazala kako ‘apsolutno smatra da su potrebe osoba s invaliditetom u ovoj zemlji potpuno zanemarene’.

– Smatram da je zadatak predsjednice države da brine o interesima osoba s invaliditetom i da u tom smislu treba imati službene savjetnike koji joj u tome pomažu – rekla je Kekin.

– U Ustavu piše da je Hrvatska socijalna država jednakih građana i mislim kako se dosadašnji predsjednici nisu se dovoljno posvećivali toj temeljnoj vrijednosti. Bit ću predsjednica koja će otvoriti dijalog s građanima o tome što je socijalna država i kakva nam država treba u 21. stoljeću, kuda smo krenuli i zašto smo se toliko udaljili od socijalnih tema za koje smo se dogovorili da su nam važne.

Snažnu podršku njezinoj kandidaturi jučer su izrazili i Sandra Benčić te Tomislav Tomašević kao koordinatori stranke Možemo!, koji su o Kekin govorili samo u superlativu. S Ivanom Kekin na Pantovčaku, imat ćemo pouzdanu, energičnu i vrijednu predsjednicu, naglasili su Benčić i Tomašević, posebno naglašavajući njezinu zavidnu radnu etiku.

Ranije tog dana Tomislav Tomašević, u svojstvu gradonačelnika Zagreba, sa svojom je zamjenicom Danijelom Dolenec službeno otvorio novi Dječji vrtić u Gajnicama u koji je uloženo 800.000 eura. Pritom je gradonačelnik naglasio kako je od početka njegova mandata u gradske škole i vrtiće uloženo više od 250 milijuna eura, a pritom je poseban interes iskazan za inkluziju djece s razvojnim teškoćama. Izgradnja društva jednakih mogućnosti, dalo bi se zaključiti iz izlaganja gradonačelnika i njegove zamjenice, svoje temelje mora imati u odgojnom i obrazovnom sustavu.

– Prve dvije godine fokus nam je bio na istoku grada jer se tamo nalazila većina korisnika mjere roditelj odgojitelj. U kratkom smo roku uspješno apsorbirali više tisuća djece kojima je ranije bio zabranjen upis i sada fokus selimo na zapad grada. Paralelno radimo na 15 projekata na zapadu grada i u Novom Zagrebu – kazala je zamjenica Dolenec.

Gradska je uprava za svog mandata izgradila, obnovila ili dogradila 23 vrtića i škole, dok je njih dvanaest trenutno u radovima.

Nastavi čitati

Vijesti

Najatraktivniji poslodavci u financijskoj djelatnosti i djelatnosti osiguranja

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje čovjeka u invalidskim kolicima koji radi na prijenosnom računalu za stolom u uredu. Čovjek nosi bordo košulju i tipka na prijenosnom računalu. Na stolu je mala biljka i drveni organizator. U pozadini se vidi prozor sa žaluzinama i žena koja radi za drugim stolom.

Mogućnost napretka u struci, pozitivna atmosfera u radnoj okolini, sigurnost radnog mjesta i dobra reputacija samo su neki od razloga atraktivnosti najpoželjnijih poslodavaca iz ovih djelatnosti

Prema istraživanju Poslodavac prvog izbora, u kojem je tijekom 2023. sudjelovalo više od 25 tisuća ispitanika, najpoželjniji poslodavci u Hrvatskoj u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja su Erste&Steiermärkische Bank, Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Hrvatska narodna banka i Croatia osiguranje.

Ključni razlozi atraktivnosti

Sudionici istraživanja su zamoljeni da odaberu do tri faktora zbog kojih su navedeni poslodavci zauzeli svoja mjesta na popisu najpoželjnijih tvrtki u Hrvatskoj.

Najviše ispitanika (49%) ističe prilike za napredak u struci kao ključan razlog atraktivnosti poslodavaca koji se nalaze na vrhu liste najpoželjnijih tvrtki u financijskoj djelatnosti i djelatnosti osiguranja. Na drugom mjestu našla se sigurnost radnog mjesta (44%), a na trećem dobri međuljudski odnosi (35%).

Od ostalih faktora, ističu se dobar tretman od strane nadređenih osoba, dobra reputacija tvrtke, ravnoteža poslovnog i privatnog života te brojne prilike za hijerarhijsko napredovanje.

Mijenjati poslodavca ili ne?

Nešto manje od polovice ispitanika (46,9%) kojima je poslodavac prvog izbora tvrtka iz navedenih djelatnosti često razmišlja o promjeni poslodavca. Trećina zaposlenih ispitanika (34,5%) ponekad razmišlja o promjeni poslodavca, dok 18,4% ljudi nikad ne razmišlja o davanju otkaza.

Lojalnost raste ovisno o tome rade li sudionici istraživanja kod svog poslodavca prvog izbora. Više od polovice ispitanika (54%) zaposlenih kod poslodavca prvog izbora uopće ne razmišlja o promjeni posla, 34% se ponekad ili rijetko ‘igra’ s tom mišlju, dok svega 11% često mašta o pronalasku drugog poslodavca.

Kad je riječ o najvažnijim beneficijama koje očekuju od poslodavaca prvog izbora iz ovih djelatnosti, ispitanici najčešće navode: bonuse za izvanredna postignuća, fleksibilno radno vrijeme, edukacije zaposlenika, naknadu za putne troškove te plaćene zdravstvene usluge.

Bonus za preporuke i pokriveni troškovi kulturnih ili sportskih aktivnosti najmanje su važne beneficije, ističu sudionici istraživanja.

Izvor: MojPosao

Nastavi čitati

Atletika

POI Paraatletičar Ivan Katanušić peti u bacanju diska

Objavljeno

/

Foto: Daniel Kasap

Osjećao sam da mogu više, ali očito ne mogu. Godina je počela super, onda su krenule neke ozljede koje su me vratile nazad i to je to, kazao je 33-godišnji Katanušić

Hrvatski paraatletičar Ivan Katanušić osvojio je peto mjesto u bacanju diska u kategoriji F64 na Paraolimpijskim igrama u Parizu.

Katanušić je bacio svoj najbolji rezultat ove sezone, 54.28 metara zauzevši petu poziciju. Zanimljivo, u travnju je na SP-u u Kobeu osvojio srebro sa 53.89m, no u Parizu niti pola metara bolji rezultat nije bio dovoljan za ulazak u borbu za medalje.

Slavio je Amerikanac Jeremy Campbell s rezultatom 61.14 obranivši zlato iz Tokija. Bila je to ujedno njegovo ukupno peto paralimpijsko zlato. Drugi je bio Akeem Stewart iz Trindad i Tobaga sa 59.66, dok je broncu osvojio Amerikanac David Blair sa 57.76m.

– Osjećao sam da mogu više, ali očito ne mogu. Godina je počela super, onda su krenule neke ozljede koje su me vratile nazad i to je to – kazao je 33-godišnji Katanušić.

U Pariz je stigao kao paraolimpijski doprvak iz Tokija, te svjetski doprvak iz Kobea ove godine. No, Pariz mu očito nije bio sretan kao Japan.

– Nikada sreće u Parizu. Prošle godine sam ovdje bio četvrti, sada peti – dodao je.

Katanušić je u Tokiju osvojio medalju po jakoj kiši, danas je u Parizu cijeli dana padalo, vrijeme se smirilo tek pred početak natjecanja.

“Baš sam pomislio na tokijski potop, no kiša je u Parizu stala prije natjecanja. Možda bi bilo bolje da nije,” dodao je sa smiješkom.

Ovoga puta na tribinama Stade de Francea je imao posebne navijače, sina Filipa i suprugu Anamari Kožul, bivšu atletičarku.

“Krajem prošle godina dobio sam najveću medalju u svom životu. Bili su na tribinama što mi je davalo posebnu snagu.”

Prošle godine je sina dobio i paraolimpijac Matija Sloup.

“Da, ja njemu pričam kako se uspavljuje beba, a on meni kako se hrani i svima dobro, ha, ha.”

Kazao je i kako se sada želi prvo dobro odmoriti prije donošenja ikakvih odluka.

– Nekada davno sam vruć donosio odluke, sada se moram odmoriti, no mislim da u meni ima još nešto – kazao je na kraju.

Osim paraolimpijskog srebra iz Tokija i svjetskog srebra iz Kobea, osvojio je bronce na SP-u 2017. u Londonu i 2019. u Dubaiju. Osvojio je i šest medalja sa europskih prvenstava, uključujuću zlato u bacanju diska iz Bydgoszcza 2021. i zlato u bacanju kugle iz Grosseta 2016.

Hina

Nastavi čitati

U trendu