Connect with us

Vijesti

Sezonski rad privlači sve više ljudi

Objavljeno

/

Fokusirana slika žutog koktela u visokoj čaši s ledom, slamkom i ukrasom od narančine kore i limuna, postavljenog na bijelu papirnatu salvetu na šanku. U pozadini, zamućena figura barmenice koja se smije i drži shaker, pripremajući piće. Ambijent je noćni bar s policama punim raznih boca, osvijetljenih plavičastim svjetlom.
Foto: Pixabay

Radnici za nadolazeću sezonu očekuju veće plaće – prosječno 1390 eura neto, što je 6% više nego lani. Konobari traže 1561 euro (+40%), kuhari 1703 eura (+33%), a sobari minimalno 1287 eura (+46%)

S približavanjem turističke sezone, zanimanje radnika za sezonske poslove ubrzano raste.

Potvrdilo je to i ovogodišnje izdanje najvećeg online sajma poslova u turizmu i sezoni Sezonac.hr, koji je organizirala Alma Career Croatia, a na kojem je broj prijava kandidata na sezonske poslove skočio za 20% u odnosu na prošlu godinu.

No, što motivira radnike da prihvate sezonski posao? Koji faktori su im najvažniji pri odabiru posla? I s kakvim ih plaćama potencijalni poslodavci mogu privući?

Sezonski rad kao sastavni dio karijere

Istraživanje provedeno tijekom sajma Sezonac.hr, u kojem je sudjelovalo više od 450 ljudi, otkriva da rad u sezoni nije iznimka, već pravilo – čak 73% radnika u Hrvatskoj barem jednom je imalo sezonski angažman, potvrđujući njegovu važnu ulogu u njihovu karijernom putu.

Većina njih ‘sezonu’ je odradila tijekom srednjoškolskih odnosno fakultetskih dana (30%) ili su, pak, sezonske poslove prihvaćali tijekom pauza između stalnih poslova (26%).

Zanimljivo, 30% ljudi je prihvatilo sezonski posao u nadi da će im se pružiti prilika za stalno zaposlenje, dok trećina (32%) radnika ističe kako im takav način rada u potpunosti odgovara.

Sigurna plaća i smještaj – ključni faktori pri odabiru poslodavca

Djelatnici na sezonski rad nerijetko dolaze iz različitih krajeva Hrvatske i regije, a u posljednje vrijeme i cijelog svijeta, stoga ne čudi podatak kako su sigurna primanja (46%) i osiguran smještaj (38%) od presudne važnosti prilikom odabira poslodavca.

Zanimljivo je da je visina plaće tek na trećem mjestu, dok su slobodni dani, radno vrijeme  i lokacija na kojoj će raditi posao nešto manje važni kod ovog tipa zaposlenja.

U prosjeku, najviše radnika sezonski angažman pronalazi u ugostiteljstvu (64%), dok je značajan dio ljudi radio u prodaji (25%) te turizmu i administraciji (24%).

Prednosti i izazovi sezonskog rada

Glavna prednost sezonskog rada za većinu ispitanika (67%) je stjecanje novih znanja i vještina, dok 53% njih ističe višu plaću u odnosu na cjelogodišnje poslove. Dodatno, 52% ispitanika navodi priliku za upoznavanje novih ljudi, a 41% smatra da je sezonski posao atraktivan i zanimljiv.

Veliki dio ispitanika kao prednost sezonskog posla vidi boravak na moru (40%), dok 41% smatra kako je glavna prednost sezonskog posla to što je sam posao zanimljiv i atraktivan. Tek manji broj ispitanika (4%) navodi kako sezonski posao nema prednosti.

S druge strane, najveći izazov sezonskog rada za gotovo polovicu ispitanika (47%) je njegova kratkotrajnost, dok 32% smatra da su sezonski poslovi previše intenzivni. Također, 21% ispitanika naglašava da bi takav tempo rada trebao biti bolje plaćen, dok 38% njih vidi nedostatak ili lošu kvalitetu smještaja kao ključni problem.

Radnici očekuju znatno veće plaće nego prošle godine

Prema istraživanju, prošle godine sezonski radnici u ugostiteljstvu ostvarivali su prosječnu mjesečnu plaću od 1195 eura, radnici u turizmu su zarađivali 1139 eura, a oni u prodaji 1151 eura. Prosječna dnevna napojnica iznosila je 80 eura.

U međuvremenu, očekivanja radnika po pitanju plaća značajno su porasla. Konkretnije, za nadolazeću sezonu, ispitanici očekuju u prosjeku 1390 eura neto mjesečno, što predstavlja rast od 6% u odnosu na prošlu godinu.

Konobari, primjerice, očekuju 1561 euro, što je čak 40% više od prosječne plaće konobara u 2024. godini, koja je iznosila 1109 eura.

Kuhari traže 1703 eura, što je 33% veće od prošlogodišnjeg prosjeka od 1275 eura. Sobari očekuju minimalno 1287 eura (+46% u odnosu na lanjskih 883 eura). Recepcioneri, s druge strane, očekuju 1447 eura (+32%), prodavači se nadaju mjesečnoj zaradi od 1257 eura (+35%), skladištari traže 1220 eura (+13%), a čistači, pak, očekuju 1500 eura, što je čak 60% više od prošlogodišnjeg prosjeka od 935 eura.

Ovi podaci jasno pokazuju da radnici koji se odlučuju na sezonski rad smatraju kako njihov rad, zbog intenzivnosti i zahtjevnosti, zaslužuje adekvatnu naknadu, a to je jedan od ključnih faktora u odabiru sezonskog posla.

Izvor: MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

Zagrebačka županija osigurala 420 tisuća eura za projekte udruga

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je velika skupina ljudi okupljena u svečanoj dvorani nakon dodjele ugovora i financijskih potpora udrugama. U prvom planu nalaze se predstavnici udruga, među kojima su i osobe u invalidskim kolicima, dok ostali sudionici stoje iza njih držeći dokumente i ugovore. U sredini fotografije nalazi se muškarac u tamnom odijelu, okružen sudionicima događanja. Prostorija je prostrana i elegantno uređena, s visokim stropom, svijetlim zidovima i jakom rasvjetom. Fotografija prikazuje zajedništvo i svečanu atmosferu nakon uručenja sredstava za projekte udruga.
Foto: Zagrebačka županija

Riječ je o projektima namijenjenima djeci, mladima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom, žrtvama obiteljskog nasilja i drugim skupinama kojima je potrebna dodatna podrška

Poslušaj članak

Zagrebačka županija krajem svibnja u Jastrebarskom dodijelila je 420 tisuća eura udrugama koje djeluju u području zdravstva, socijalne skrbi i humanitarnog rada. Potporu su dobile 73 udruge za ukupno 74 projekta.

Riječ je o projektima namijenjenima djeci, mladima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom, žrtvama obiteljskog nasilja i drugim skupinama kojima je potrebna dodatna podrška. Među projektima su ‘Psihoteretana’, ‘Budi svoj… budi čist’, ‘Brini o sebi jer zdravlje počinje tvojom pažnjom’, ‘Pomoć i podrška žrtvama nasilja’ te ‘Mobilne zlatne godine’.

Ugovore predstavnicima udruga uručio je zamjenik župana Ervin Kolarec. Tom je prilikom istaknuo kako upravo udruge najbolje poznaju potrebe ljudi na terenu te da svojim radom i volontiranjem značajno doprinose zajednici. Zahvalio je svima na trudu i projektima kojima pomažu da Zagrebačka županija bude kvalitetnije i ugodnije mjesto za život. Najavio je i novu dodjelu sredstava braniteljskim udrugama vrijednu više od 90 tisuća eura.

U ime udruga na potpori je zahvalila Valentina Nedelić iz Udruge ‘Srce’. Naglasila je kako će dobivena sredstva pomoći u stvaranju konkretnih promjena i pružanju podrške onima kojima je najpotrebnija.

Čestitke udrugama uputila je i pročelnica Grada Jastrebarskog Nadica Žužak, poželjevši im uspješnu provedbu projekata. Dodjeli ugovora prisustvovao je i potpredsjednik Županijske skupštine Goran Navoj.

Nastavite čitati

Vijesti

URIHO Objavljen natječaj za izbor ravnatelja/ice

Objavljeno

/

Napisao/la:

URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom objavila je javni natječaj za izbor ravnatelja ili ravnateljice ustanove.

Ravnatelj/ica će biti imenovan/a na mandatno razdoblje od četiri godine, a prijave kandidata podnose se Upravnom vijeću ustanove u roku od 15 dana od dana objave natječaja.

Po završetku natječajnog postupka Upravno vijeće će o rezultatima obavijestiti sve prijavljene kandidate u roku od 45 dana od isteka roka za podnošenje prijava.

Natječaj je objavljen na službenim mrežnim stranicama URIHO-a, IN Portalu, Narodnim novinama te putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Tekst javnog natječaja dostupan je za preuzimanje u nastavku članka.

Nastavite čitati

Vijesti

Prosječna plaća radnika u Hrvatskoj premašila 1600 eura

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ova slika prikazuje novčanik narančaste boje s gumbom za zatvaranje, koji sadrži zelene novčanice. Novčanik i novac prikazani su na svijetloplavoj pozadini. Novčanice izgledaju kao da vire iz novčanika. Ovo je jednostavna, crtana ilustracija.
Foto: Pixabay

Liječnici, piloti, kontrolori leta te programeri različitih profila predvode ljestvicu najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj, otkrivaju podaci servisa MojaPlaća

Poslušaj članak

Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia, a u čijem je sastavu i portal MojPosao, prosječna mjesečna neto plaća (s uračunatim dodacima) u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila je 1.609 eura. To je 2% više nego u prethodnom tromjesečju, i 9% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Medijalna plaća, koja bolje prikazuje stvarnu sliku primanja, nešto je niža i iznosi 1.500 eura. Drugim riječima, više od polovice zaposlenih u Hrvatskoj zarađuje manje od prosjeka.

Medijalna je plaća u odnosu na prethodni kvartal porasla za 1%, dok je na godišnjoj razini veća za 10%.

Dok IT-evci i stručnjaci za tehnologiju i razvoj uživaju u najvišim plaćama u zemlji, radnici u tekstilnoj industriji i pomoćnim zanimanjima i dalje su na samom dnu ljestvice primanja, pokazuju podaci.

Zaposlenici u IT sektoru zarađuju 21% više od hrvatskog prosjeka (1.955 eura), dok su plaće u tehnologiji i razvoju oko 19% iznad prosjeka (1.914 eura).

S druge strane, u tekstilnoj i kožnoj industriji primanja su čak 34% niža od prosjeka (1.065 eura), dok pomoćna zanimanja, s plaćama 35% ispod prosjeka (1.044 eura), stoje još lošije.

Najplaćeniji IT-evci, najpotplaćeniji njegovatelji

Liječnici, piloti, kontrolori leta i developeri drže sam vrh ljestvice najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj. Njihova primanja znatno nadmašuju državni prosjek i penju se do, a nerijetko i prelaze, 3.000 eura mjesečno.

Na suprotnoj strani nalaze se radnici u uslužnim i pomoćnim djelatnostima. Njegovatelji i spremačice, primjerice, u prosjeku ne dosežu ni 1.000 eura mjesečno, što ih svrstava među najslabije plaćene u zemlji.

Državne tvrtke ispod prosjeka

Najviše plaće i dalje nude privatne tvrtke u stranom vlasništvu, zaposlenici tamo zarađuju prosječno 1.749 eura neto, što je 9% iznad državnog prosjeka. S druge strane, radnici u pretežno domaćim tvrtkama primaju 1.586 eura, ili 1% ispod prosjeka. Slična situacija je i u tvrtkama u državnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.580 eura, odnosno 2% manje od prosjeka. Zaposleni u javnoj i lokalnoj samoupravi zarađuju u prosjeku 1.562 eura, što je 3% ispod prosjeka.

Na visinu plaće snažno utječe i veličina tvrtke. U najmanjim tvrtkama, s manje od 10 zaposlenih, prosječna plaća iznosi 1.462 eura, odnosno 9% ispod državnog prosjeka. Tvrtke s 10–19 zaposlenika nude nešto bolje primanje, 1.593 eura, što je 1% ispod prosjeka. Najviše plaće bilježe velike tvrtke, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.680 eura neto (5% iznad prosjeka).

Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske

Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje, u Vukovarsko-srijemskoj (-14%, s plaćom 1.382 eura), zatim u Koprivničko-križevačkoj (-14% s prosjekom 1.391 euro).

Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (8% iznad prosjeka) te iznosi 1.732 eura (medijan 1.600 eura).

Obrazovanje i iskustvo nose veću zaradu

Zaposlenici s postdiplomskim studijem ili MBA diplomom u prosjeku zarađuju 2.368 eura, što je 47% više od prosjeka, i svega 2% više nego u istom periodu prošle godine. Osobe s visokom stručnom spremom imaju plaću od 1.805 eura (12% iznad prosjeka), dok radnici sa srednjom stručnom spremom primaju 1.424 eura (11% ispod prosjeka).

Iskustvo također igra ključnu ulogu. Radnici na početku karijere, bez iskustva, zarađuju 1.303 eura (-19%), dok oni s 1–2 godine iskustva imaju 1.376 eura (-15%). S tri do pet godina radnog staža plaća približe se prosjeku, a zaposlenici s više od 10 godina iskustva u prosjeku primaju 1.756 eura, što je 9% iznad prosjeka.

Međutim, kamen spoticanja je i dalje spol zaposlenika.

U prvom kvartalu 2026. muškarci su zarađivali 14% više od žena, prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 1.730 eura, dok su žene, u prosjeku, svaki mjesec zarađivale 1.512 eura.

Izvor: Alma Career Croatia

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu