Connect with us

Osobe s invaliditetom

Šesti okrugli stol ‘Digitalna pristupačnost od zakona do prakse’

Objavljeno

/

Radi se o snimci zaslona virtualnog sastanka ili webinara održanog putem platforme za videokonferencije. Slika je podijeljena u šest dijelova, od kojih svaki prikazuje različitog sudionika ili grupu sudionika
Foto: snimka zaslona

Cilj ovog okruglog stola bio je predstaviti rezultate rada udruga, tijela javnog sektora i institucija zaduženih za provedbu i praćenje zakona u području digitalne pristupačnosti

Poslušaj članak

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije održalo je šesti online okrugli stol pod nazivom ‘Digitalna pristupačnost od zakona do prakse’ u utorak, 23. rujna 2025. godine, putem videokonferencijskog sustava Državne škole za javnu upravu na platformi Zoom.

Okrugli stol organiziran je u suradnji s Povjerenikom za informiranje, krovnim nacionalnim organizacijama osoba s invaliditetom i Državnom školom za javnu upravu.

Cilj ovog okruglog stola bio je predstaviti rezultate rada udruga, tijela javnog sektora i institucija zaduženih za provedbu i praćenje zakona u području digitalne pristupačnosti te osigurati platformu za razmjenu iskustava, mišljenja i prijedloga za njezino unapređenje, kako bi se postigla veća uključivost hrvatskog društva.

Sudionike su uvodno pozdravili Rudolf Vujević, ravnatelj Državne škole za javnu upravu, Marica Mirić, predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH, Anita Markić, povjerenica za informiranje, te Fadila Bahović državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

Nakon pozdravnih govora uslijedila je prva panel rasprava na temu ‘Digitalna pristupačnost – perspektiva i izazovi u 2025. godini’.

Sudionici ovog panela bili su Marica Mirić iz Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH, Dario Ćavar iz Hrvatskog saveza slijepih, Mario Burek, savjetnik pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Marko Kovačić iz Ureda povjerenice za informiranje, Tanja Žaja iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Lidija Suman iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

Nakon pauze uslijedilo je predstavljanje primjera dobre prakse u području digitalne pristupačnosti. Stipo Margić iz Udruge Liberato predstavio je akciju ‘PrijateljOSI – prijatelji osoba s invaliditetom’, a Magdalena Guzalić iz SOIH-a predstavila je projekt DANOVA NEXT. Dario Ćavar iz Hrvatskog saveza slijepih govorio je o aplikacijama umjetne inteligencije za slijepe i slabovidne, kao što su Be My Eyes i Envision AI.

U okviru predstavljanja pomagala iz projekta ‘Podrži i osnaži, na sretniju starost se odvaži’ nastupila je Dijana Vincek iz Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih, a predstavljena je i prilagodba Muzeja čokolade za gluhe i nagluhe.

Također su prikazani rezultati projekta ‘Priroda za sve na znakovnom’ u sklopu inicijative Confirmation, kao i projekt ‘Basna, bajka, burg’ koji je prilagođen za gluhe i nagluhe osobe. Mario Ferderber iz Nacionalnog parka Plitvička jezera predstavio je mobilnu aplikaciju ‘Nacionalni park Plitvička jezera’, a Marko Periša s Fakulteta prometnih znanosti govorio je o digitalnoj pristupačnosti u prometu i primjeni asistivnih tehnologija za poboljšanje mobilnosti.

Moderatorica događaja bila je Svjetlana Marijon iz Udruge Zamisli, koja je vodila sudionike kroz program i rasprave, ističući važnost digitalne pristupačnosti u izgradnji inkluzivnog društva.

Osobe s invaliditetom

 Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija prikazuje ženu s invaliditetom koja koristi invalidska kolica i radi na prijenosnom računalu za uredskim stolom. Odjevena je u poslovnu odjeću, nosi naočale i usredotočena je na posao. Prikazana je u svijetlom, modernom i urednom radnom prostoru. Fotografija prikazuje važnost uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada, njihove samostalnosti i jednakih mogućnosti za zapošljavanje.
Foto: Pexels

Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini

Poslušaj članak

Prema izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od 1. siječnja do 30. rujna 2026. godine u Hrvatskoj su zaposlene 2.888 osobe s invaliditetom. Od toga je 1.565 muškaraca i 1.323 žene.

Ovi podaci pokazuju da osobe s invaliditetom sve više sudjeluju na tržištu rada, ali njihov položaj i dalje nije jednostavan.

Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini.

Unatoč pozitivnim pomacima, nezaposlenost i dalje predstavlja velik problem. Krajem rujna 2026. godine u evidenciji HZZ-a nalazilo se 8.160 nezaposlenih osoba s invaliditetom. Iako je to 8,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, zabrinjava podatak da 64,8 posto nezaposlenih osoba s invaliditetom posao traži dulje od godinu dana.

Kako bi se olakšalo njihovo uključivanje na tržište rada, HZZ provodi različite mjere i programe. U prvih devet mjeseci 2026. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 2.815 osoba s invaliditetom. Najviše ih je sudjelovalo u programima obrazovanja i osposobljavanja te potporama za zapošljavanje.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirane su 734 nezaposlene osobe s invaliditetom, što pokazuje da je i na lokalnoj razini potrebno nastaviti raditi na stvaranju boljih mogućnosti za zapošljavanje.

Zapošljavanje osobama s invaliditetom ne donosi samo financijsku sigurnost, već i veću samostalnost, osjećaj pripadnosti i mogućnost aktivnog sudjelovanja u društvu. Zato je važno osigurati jednake prilike, prilagođena radna mjesta i poticati poslodavce da prepoznaju njihove sposobnosti.

Podaci pokazuju da se stanje postupno poboljšava, ali još uvijek postoji mnogo prostora za napredak. Cilj bi trebao biti društvo u kojem svaka osoba, bez obzira na invaliditet, ima stvarnu priliku za rad i zaposlenje.

Potpuno izvješće dostupno je ovdje.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

Pravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je muškarac odjeven u plavo odijelo i košulju, koji sjedi u uredskom prostoru za radnim stolom. U pozadini se nalaze računalo, uredski pribor, dokumenti i oglasna ploča s obavijestima. Fotografija prikazuje uredno i profesionalno radno okruženje.
Foto: Arhiva

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim teškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja

Poslušaj članak

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom oglasio se priopćenjem povodom smrti Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru, zatraživši detaljno ispitivanje svih okolnosti događaja i odgovornosti nadležnih osoba. Istodobno upozorava na potrebu ozbiljnih promjena u sustavu zaštite mentalnog zdravlja u Hrvatskoj.

U priopćenju su izrazili sućut obitelji i prijateljima preminulog te istaknuli kako je, uz utvrđivanje neposrednih okolnosti smrti, potrebno ispitati i postupanje svih razina sustava. Posebno treba utvrditi tko je donio odluku o primjeni mjere prisile, na koji je način ona provedena, kakav je nadzor osiguran nad pacijentom te jesu li liječnici i uprava postupali u skladu s propisima i pravilima struke.

Pravobranitelj naglašava kako se mjere prisile smiju koristiti samo u iznimnim situacijama, kada postoji neposredna i ozbiljna opasnost za život ili zdravlje osobe ili drugih ljudi. Takve mjere moraju trajati što kraće, uz stalni nadzor, i nikako se ne smiju koristiti kao kazna ili zamjena za odgovarajuću zdravstvenu skrb.

U priopćenju se podsjeća i na ranija upozorenja nakon obilazaka psihijatrijskih ustanova, tijekom kojih su uočeni propusti u primjeni mjera prisile. Među njima su nedovoljno obrazložene odluke, trajanje mjera i nakon prestanka razloga za njihovu primjenu te neuredno vođenje evidencije o praćenju pacijenata. Zabilježeni su i slučajevi primjene mjera prisile prema pacijentima koji su se dobrovoljno liječili.

Pravobranitelj upozorava i na probleme na koje ukazuju zdravstveni djelatnici, poput nedostatka osoblja, izloženosti nasilju i nedovoljne edukacije za postupanje u kriznim situacijama. Iako ti problemi ne mogu opravdati neprimjereno postupanje prema pacijentima, potrebno ih je ozbiljno shvatiti jer bez dovoljno osposobljenih zaposlenika i jasnih pravila nije moguće osigurati sigurnost ni pacijenata ni osoblja.

Zbog toga se traži redovita i praktična edukacija zaposlenika o smirivanju kriznih situacija razgovorom i drugim metodama koje mogu spriječiti primjenu prisile. Psihijatrijske ustanove trebale bi imati dovoljno stručnih djelatnika u svim smjenama, jasne protokole za krizne situacije i urednu evidenciju svakog postupanja.

Pravobranitelj očekuje da nadležna tijela provedu brzu i neovisnu provjeru svih okolnosti slučaja, a od Ministarstva zdravstva zatražen je izvanredni nadzor Klinike za psihijatriju Sveti Ivan i objava njegovih rezultata, uz poštovanje zaštite osobnih podataka i interesa postupka.

U priopćenju se posebno ističe kako ovaj slučaj treba biti poticaj za ubrzanje reforme sustava zaštite mentalnog zdravlja. Potrebno je razvijati dostupniju psihološku i psihosocijalnu pomoć, krizne intervencije, mobilne timove i druge oblike podrške u zajednici kako bi osobe s mentalnim teškoćama pomoć mogle dobiti pravodobno, bez nepotrebnog upućivanja na bolničko liječenje.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim poteškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

ACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ova slika prikazuje čovjeka u invalidskim kolicima koji radi na prijenosnom računalu za stolom u uredu. Čovjek nosi bordo košulju i tipka na prijenosnom računalu. Na stolu je mala biljka i drveni organizator. U pozadini se vidi prozor sa žaluzinama i žena koja radi za drugim stolom.
Foto: arhiva

U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa

Poslušaj članak

ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.

Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.

Podrška zaposlenicima i poslodavcima

Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.

Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.

U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.

Kako se uključiti

Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu