Vijesti
SEE ME 2 Registar za OSI u svrhu učinkovitijeg spašavanja
Ravnateljstvo civilne zaštite u utorak je predstavilo dopunjen Registar za osobe s invaliditetom u svrhu njihovog učinkovitijeg spašavanja
Poslušaj članak
Podaci kojima je Registar dopunjen su telefonski brojevi, adresa elektroničke pošte, preferirani način komunikacije, detalji oko adrese, podaci o skrbniku, prevoditelju ili asistentu.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo prikuplja navedene podatke putem portala e-Građani, odnosno izravno na poveznici https://hana.hzjz.hr.
Ova inicijativa je dio projekta SEE ME 2 – ‘Safe and Equal in EMErgencies 2’, koji se provodi s ciljem unapređenja sigurnosti i izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom u hitnim situacijama.
Projekt vrijedan 407.307,40 eura sufinanciran je sredstvima EU-a u iznosu od 95 posto iz Mehanizma unije za civilnu zaštitu. Predstavljanju dopunjenog Registra nazočili su predstavnici udruga osoba s invaliditetom.
Voditeljica projekta SEE ME 2 Marijana Berket iz Ravnateljstva civilne zaštite rekla je da se ovaj projekt naslanja na aktivnosti kroz prvi dio projekta ‘SEE ME’, koji se provodio tijekom 2022. i 2023. godine. Projekt je iniciran nakon potresa i iskustava sa pandemijom Covid-19.
– Vidjeli smo koliko se spominju poteškoće i izazovi s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju u hitnim situacijama. Stoga smo krenuli s prvim dijelom projekta koji smo radili u suradnji s partnerima iz Crne Gore i Slovenije. Napravili smo jednu analizu postojećeg stanja. Putem udruga pitali smo osobe s kojim se izazovima susreću u hitnim situacijama, ali smo ispitali i žurne službe s kojim se problemima suočavaju u spašavanju osoba s invaliditetom. Najčešći odgovori su bili da nedostaje obuka žurnih službi o osobama s invaliditetom, a osobe s invaliditetom su izjavile da upute koje dobivaju nisu prilagođene vrsti invaliditeta, a čest je problem i u komunikaciji – objasnila je Berket.
Odgovori su objavljeni u smjernicama za postupanje osoba s invaliditetom u hitnim situacijama. Kroz prvi dio projekta izrađene su brošure za osobe s invaliditetom kako se ponašati prije, tijekom i nakon hitne situacije. Radi se o brošurama za osobe s oštećenjem vida, oštećenjem sluha, s tjelesnim teškoćama, intelektualnim teškoćama te interaktivnoj knjižici za osobe s autizmom.
Napravljen je i program osposobljavanja za žurne službe koji se provodi tijekom drugog dijela projekta.
– Program osposobljavanja je održan već u Splitu, Osijeku i Rijeci, a ostaju nam Varaždin i Zagreb. Na tom osposobljavanju su sudjelovali predstavnici Hrvatske gorske službe spašavanja, civilne zaštite, vatrogastva, policije, hitne medicine koji su slušali predavanja predavača osoba s invaliditetom. Uz teorijski dio bile su i praktične vježbe, kao što je pristup slijepoj osobi i njezino vođenje – ispričala je Berket. Radilo se i na osnaživanju osoba s invaliditetom te na obuci operatera 112 za uspješnu komunikaciju s osobama s invaliditetom.
– U prvom dijelu projekta radili smo kampanju za podizanje svijesti osoba s invaliditetom, a u drugom dijelu projekta radimo kampanju koja će se emitirati na javnoj televiziji, njome se pozivaju osobe s invaliditetom da dopune svoje podatke u Registar – rekla je Berket.
Na važnost dopunjenog Registra za osobe s invaliditetom ukazao je pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić.
– Dopunom osobnih podataka u Registru osobe s invaliditetom imaju priliku osnažiti svoju poziciju u slučajevima izvanrednih situacija. Pripadnicima žurnih službi i operativnim snagama pružaju se potrebni podaci u situacijama koje zahtijevaju njihovo djelovanje – pojasnio je Jurišić.
Naglasio je da se u situacijama katastrofe pomoć osobama s invaliditetom otežano pruža jer se radi o heterogenoj skupini s raznim oštećenjima. Podatke osoba s invaliditetom daje se dobrovoljno, ali je bitno da su osobe svjesne kako ovi podaci mogu spasiti njihov život. Jurišić je apelirao na udruge da pozovu svoje članove koji mogu predati svoje podatke s povjerenjem u sustav e-Građani.
– Do sada u Registru nismo imali precizne podatke o mjestu gdje osoba s invaliditetom boravi. Problem su urbane sredine gdje brojne osobe s invaliditetom žive u zgradama pa se ne zna na kojem se katu osobe nalaze. Problem je i što pripadnici žurnih službi koji dolaze na intervenciju ne znaju na koji se način komunikacije s osobom s invaliditetom pripremiti. Prikupljeni podaci će sve to omogućiti – pojasnio je Jurišić. Poručio je da smo svi u opasnosti od katastrofa koje se ne mogu planirati, ali se može planirati na koji način olakšati žurnim službama njihovo postupanje.
Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Tomislav Benjak istaknuo je da živimo u vremenu kada su krizne situacije sve češće, a najranjivija populacija su osobe s invaliditetom.
– S MUP-om i Ravnateljstvom civilne zaštite radili smo na modalitetima kako da osobe s invaliditetom ostvare elementarno ljudsko pravo, odnosno da budu sigurno spašene u kriznoj situaciji. HZJZ je osigurao potporu i pozitivno mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka za ovu inicijativu. Prvi način na koji osobe s invaliditetom mogu dostaviti podatke je putem sustava e-Građani. Preko e-Građana, kada osoba s invaliditetom ispuni sve potrebne podatke, oni dolaze u Registar – pojasnio je Benjak. Već je oko 100 osoba s invaliditetom predalo osobne podatke putem e-Građani.
Međutim, s obzirom da veliki broj osoba s invaliditetom ne koristi ovu uslugu, HZJZ je osigurao pozivni centar za osobe s invaliditetom. Na pozivni broj 091/4683-065 javlja se djelatnik HZJZ-a koji će dati upute kako osobe mogu na siguran način dostaviti svoje podatke u Registar.
– Planirano je da dođemo do svakog saveza i da zajednički prokomentiramo kako i na koji način najefikasnije doprijeti do članstva. Dogovorit ćemo sa svim savezima detalje kako omogućiti njihovom članstvu da se registrira – poručio je Benjak.
Više informacija i uputa za dopunu podataka može se naći na web stranicama Ravnateljstva civilne zaštite, na broju 091/4683-071 ili na adresi elektroničke pošte invaliditet@hzjz.hr.
Trebalo bi pojačati ljudske resurse u Uredu, više raditi na prostornoj pristupačnosti fakulteta i uvođenju obvezne edukacije nastavnika o specifičnim potrebama studenata i mogućim prilagodbama u akademskom okruženju, kazala je voditeljica Ureda za akademsku pristupačnost Valentina Novak Žižić
Poslušaj članak
U Kongresnom centru Zagrebačkog velesajma 12. studenoga otvorena je 31. Smotra Sveučilišta u Zagrebu koja pomaže učenicima završnih razreda srednjih škola da lakše donesu odluku o obrazovanju za buduće zvanje.
Manifestacija je okupila 32 fakulteta i tri umjetničke akademije u sastavu Sveučilišta u Zagrebu, studentske udruge, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Agenciju za mobilnost i programe Europske unije, Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu te studentske centre.
Prigodnim riječima manifestaciju je otvorio rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, istaknuvši da je Smotra sveučilišta više od predstavljanja studijskih programa, odnosno mjesto susreta mladih ljudi s njihovom budućnošću.
„Biti akademski građanin ujedno znači dobiti mogućnost mijenjati svijet i preuzeti odgovornost za izgradnju boljega društva. Studiranje je izazov usvajanja novih znanja, otkrivanja novih i čudesnih svjetova znanosti i umjetnosti“, zaključio je rektor Lakušić.
Tijekom trodnevne manifestacije posjetitelji mogu saznati informacije o studijskim programima, uvjetima studiranja i smještaja u studentskim domovima te studentskom životu.
U sklopu Smotre svoje aktivnosti predstavlja Ured za akademsku pristupačnost Sveučilišta u Zagrebu, nekadašnji Ured za studente s invaliditetom. Ovaj ured pruža podršku studentima s oštećenjem vida i sluha, motoričkim poremećajima, kroničnim bolestima, ADHD-om, autizmom, psihičkim bolestima i poremećajima, specifičnim poremećajima učenja te drugim zdravstvenim smetnjama i teškoćama koje mogu utjecati na tijek studiranja.
Studentima se pruža podrška u prilagodbi nastave i ispita, informiranje o pravima i oblicima podrške, vršnjačka potpora u akademskom okruženju i usluga asistencije u studentskom domu. Trenutačno 633 studenta primaju podršku.
U sustavu podrške sudjeluju studentski predstavnici na fakultetu, odnosno studenti s invaliditetom i koordinatori za studente s invaliditetom, a to su nastavnici koji su poveznica između studenata te nastavnog i nenastavnog osoblja na fakultetu.
– Najčešće nam se studenti javljaju zbog potrebe prilagodbe nastavnog procesa i polaganja ispita. Upućujemo preporuke za prilagodbu fakultetima i akademijama. Na temelju odgovarajuće dokumentacije i individualnog razgovora sa studentom utvrđujemo teškoće s kojima se susreće i koje su odgovarajuće razumne prilagodbe tijekom studiranja kako bi na adekvatan način pokazali znanje i kompetencije. Preporuke se izdaju u suradnji s Uredom za zaštitu zdravlja studenata pri Sveučilištu u Zagrebu – pojasnila je voditeljica Ureda za akademsku pristupačnost Valentina Novak Žižić.
Naglasila je da njezin ured posreduje u prilagođenom prijevozu studenata ZET-om. Upozorila je da je još uvijek najčešća prepreka za studente s invaliditetom prostorna nepristupačnost pojedinih zgrada fakulteta i učionica, a za studente koji nisu iz Zagreba čest je problem osiguranje prilagođenog prijevoza.
– Uvjeti studiranja za osobe s invaliditetom bolji su nego prije deset godina, ali postoji prostor za napredak. Trebalo bi pojačati ljudske resurse u uredu, više raditi na prostornoj pristupačnosti fakulteta i uvođenju obvezne edukacije nastavnika o specifičnim potrebama studenata i mogućim prilagodbama u akademskom okruženju – zaključila je Novak Žižić.
U sklopu Centra za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s teškoćama u razvoju provodila bi se hipoterapija i druge terapije pomoću konja
U organizaciji Općine Ston i udruge „Djeca Pelješca“, te uz podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 11. studenog u Zagrebu održana je Nacionalna konferencija o terapijskom jahanju i rehabilitaciji osoba s teškoćama u razvoju pod nazivom „ Hipoterapija u fokusu“.
Na konferenciji su stručnjaci, predstavnici institucija i udruga te roditelji i korisnici raspravljali o dostupnosti i budućnosti hipoterapije u Hrvatskoj. Tom prigodom predstavljen je projekt izgradnje Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju Pelješac.
U sklopu Centra za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s teškoćama u razvoju provodila bi se hipoterapija i druge terapije pomoću konja kao što su: neurofeedback, logopedska i radna terapija, kreativni i radno-okupacijski programi usmjereni na razvoj sposobnosti i samostalnost. Također pružala bi se stručna podrška roditeljima.
Nositelj projekta je Općina Ston, a partneri su Dubrovačko-neretvanska županija i udruga „Djeca Pelješca.“
U prigodnom govoru načelnik Općine Ston Vedran Antunica zahvalio je resornom ministarstvu što je prepoznalo važnost terapije pomoću konja u rehabilitaciji i iskazalo potporu projektu izgradnje budućeg Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju Pelješac.
– Općina Ston je prepoznala potrebe lokalne zajednice i pokrenula projekt izgradnje Centra kako bi djeca s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom i njihove obitelji mogli dobiti stručnu podršku na jednom mjestu, bliže vlastitom domu – rekao je Antunica.
Naglasio je da na području Dubrovačko-neretvanske županije, ali i šire trenutno nedostaje mogućnosti za terapiju pomoću konja, za koju postoji veliki interes korisnika.
Predsjednica udruge „Djeca Pelješca“ Ivana Kalafatović istaknula je da život u manjim i udaljenim sredinama nosi dodatne izazove, osobito kad je riječ o dostupnosti stručnih i rehabilitacijskih usluga. Ova udruga pruža pruža između drugih usluga dva puta godišnje terapije konjem.
– Iako smo ponosni na ono što smo dosad postigli, svjesni smo da povremena organizacija terapija nije dugoročno rješenje. Potrebe naše djece ne postoje samo nekoliko dana godišnje, nego svakodnevno -zaključila je Kalafatović.
U svom obraćanju Danica Kramarić iz Ministarstva zdravstva istaknula je da vrijednost hipoterapije osobito dolazi do izražaja u radu s djecom s različitim teškoćama.
-Osim razvoja motoričkih sposobnosti, ravnoteže i koordinacije, može pridonijeti i samopouzdanju, psihosocijalnoj dobrobiti i većoj uključenosti u zajednicu. Projekt Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju Pelješac predstavlja vrijedan primjer nastojanja da se djeci s teškoćama osiguraju dodatne mogućnosti rehabilitacijske podrške, a inicijativa Općine Ston, uz uključivanje regionalnih institucija i organizacija civilnog društva, pokazuje koliko je važno povezivanje različitih dionika u stvaranju boljih uvjeta za korisnike i njihove obitelji i izvan urbanih sredina – zaključila je Kramarić.
Državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš istaknuo je da Ministarstvo na hipoterapiju gleda kao nadogradnju na postojeći sustav skrbi.
-Ova terapija može poboljšati psihofizičko stanje djece s teškoćama u razvoju te na temelju stručnih podataka zainteresirani smo da razmotirmo institucionaliziranje ove usluge i damo zamah razvoju hipoterapije u Hrvatskoj – rekao je Vidiš.
Cilj je da nijedna obitelj ne ostane sama u traženju pomoći za svoje dijete. Dostupna stručna podrška, pravovremena reakcija i suradnja roditelja i stručnjaka temelj su rane intervencije, a novi Dispanzer trebao bi biti važna podrška upravo na tom putu
Poslušaj članak
Otvaranje Dispanzera za ranu intervenciju u djetinjstvu pri Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije važan je korak u pružanju stručne i pravovremene pomoći djeci s teškoćama u razvoju i djeci kod koje postoje razvojni rizici. Njegov je cilj omogućiti obiteljima lakši pristup potrebnim uslugama, bolju povezanost stručnjaka i kontinuiranu podršku od prvog prepoznavanja razvojnih potreba do praćenja djetetova napretka.
Rana intervencija posebno je važna jer pravovremeno prepoznavanje teškoća i uključivanje u odgovarajuće terapijske postupke mogu imati velik utjecaj na djetetov daljnji razvoj.
U Dispanzeru će se provoditi timska procjena razvojnih potreba, individualni terapijski rad s djecom, savjetovanje roditelja, izrada individualnih planova podrške te redovito praćenje napretka i prilagodba terapijskih postupaka.
Put djeteta do uključivanja u rad Dispanzera započinje kod izabranog pedijatra, koji ispunjava odgovarajuću uputnicu, odnosno obrazac za uključivanje u postupak rane intervencije. Nakon toga prikupljaju se informacije o djetetovu razvoju i dosadašnjim oblicima stručne pomoći, a zatim slijedi procjena multidisciplinarnog tima. Na temelju nje određuju se potrebe djeteta i planiraju odgovarajući oblici podrške.
U radu Dispanzera sudjelovat će logopedi, edukacijski rehabilitatori, psiholozi i radni terapeuti. Upravo je suradnja različitih stručnjaka jedna od njegovih najvećih prednosti. Zajedničkim radom mogu bolje sagledati djetetove potrebe, uskladiti ciljeve i odrediti najprimjerenije oblike pomoći.
Važnu ulogu u cijelom procesu imaju i roditelji. Oni nisu samo korisnici usluga, nego aktivni sudionici u poticanju djetetova razvoja. Zato će, uz terapijski rad s djecom, posebno mjesto imati savjetovanje i podrška roditeljima kako bi lakše razumjeli djetetove potrebe i znali kako mu pomoći u svakodnevnim situacijama.
Točan broj djece koja će moći koristiti usluge ovisit će o potrebama na području Splitsko-dalmatinske županije, raspoloživim stručnim kapacitetima i organizaciji rada. Ipak, očekuje se da će ovakav način rada pridonijeti boljoj dostupnosti stručne pomoći i smanjenju dugotrajnog čekanja na procjene i terapije.
Jedan od važnih ciljeva je i povezivanje zdravstvenih, socijalnih i odgojno-obrazovnih službi kako bi se izbjeglo nepotrebno ponavljanje postupaka i osigurao kontinuitet podrške svakom djetetu.
Za roditelje koji su dosad često morali tražiti pomoć izvan Splita, obilaziti različite ustanove ili dugo čekati na potrebne usluge, otvaranje Dispanzera predstavlja značajno olakšanje. Umjesto da sami pokušavaju pronaći odgovarajuće stručnjake i povežu različite oblike pomoći, obitelji će imati jasniji put kroz sustav, od prve procjene do terapije i praćenja napretka.
Tko su Purger i Purgerica?
SMOTRA SVEUČILIŠTA Bolji uvjeti studiranja za OSI
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
IOK Zagreb nastavio pobjednički niz u trećem kolu HLSO
-
in MREŽAPrije 2 danaStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
Civilno društvoPrije 3 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Life&StylePrije 4 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 5 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 4 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 4 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Osobe s invaliditetomPrije 20 satiZapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini