Connect with us

Vijesti

Sabor donio novi Zakon o mirovinskom osiguranju

Objavljeno

/

Muškarac u odijelu i kravati sjedi za govornicom u velikoj dvorani, s hrvatskom i europskom zastavom u pozadini. Ispred njega su dva prijenosna računala, a izražava lagani osmijeh.
Foto: Lana Slivar Dominić

Hrvatski sabor u petak je donio novi Zakon o mirovinskom osiguranju kojem je cilj povećanje prosječne mirovine do kraja mandata sa sadašnjih 645 na minimalno 800 eura, a donosi i niz novosti – novu formulu za usklađivanje mirovina, isplatu trajnog godišnjeg dodatka, ukidanje penalizacije

Zakon je izglasan sa  82 glasa za i 34 suzdržana.

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju donosi niz novosti – novu formulu za usklađivanje mirovina u omjeru 85 prema 15 u korist povoljnijeg faktora. Uvodi se i isplata trajnog godišnjeg dodatka na mirovinu, kolokvijalno nazvana 13. mirovina. Taj dodatak veže se uz godine staža, a iznos koji će Vlada utvrditi u listopadu množit će se s godinama mirovinskog staža.

Majkama za svako rođeno ili posvojeno dijete priznaje se staž od 12 mjeseci, umjesto dosadašnjih šest mjeseci, što je povećanje otprilike tri posto po djetetu.

Od 1. siječnja 2026. ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje s navršenih 70 godina života, što će korisnicima povećati mirovine za prosječno 60-ak eura.

Umirovljenicima se omogućuje rad u punom radnom vremenu uz isplatu 50 posto mirovine, a obrtnicima se omogućava stjecanje mirovine u visini od 50 posto nakon 65 godine bez prekida rada. 

Korisnicima invalidskih mirovina omogućava se rad do tri i pol sata dnevno, čime se izjednačavaju s hrvatskim braniteljima umirovljenim prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koji već imaju tu mogućnost.

Uvažavajući značaj i ulogu posebnih kategorija osiguranika – roditelja njegovatelja i njegovatelja prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelja i osoba koje pružaju pomoć hrvatskim ratnim invalidima, dodatno im se omogućuje ostvarivanje pola mirovine s navršenih 65 godina života, uz zadržavanje statusa.

Bonifikacija za kasnije umirovljenje

Kako bi se one koji one koji to mogu i žele potaknulo na dulji ostanak u svijetu rada zakonom se redefinira se i bonifikacija za kasnije umirovljenje nakon propisane starosne dobi, tako da je to vezano isključivo uz starosnu dob, a ne uz navršeni mirovinski staž.

Zakonom se intervenira i u najniže mirovine koje će rasti oko tri posto te u invalidske mirovine koje će rasti prosječno 75 eura. 

Prihvaćen je vladin amandman kojim se omogućava 12 mjeseci dodatnog staža tradicionalnim i srodničkim udomiteljima koji obavljaju udomiteljstvo duže od deset godina prilikom ostvarivanja prava na mirovinu. 

Nezadovoljstvo što nije prihvaćen amandman SDP-a da se pri usklađivanju mirovina uzima 100 posto vrijednosti povoljnijeg indeksa između indeksa potrošačkih cijena i nominalnog iznosa prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Hrvatskoj, SDP-ova Sabina Glasovac ustvrdila je kako je Vlada – iako je nominalno dizala mirovine, ‘urušila umirovljenički standard’ u prethodnih desetak godina s posebnim naglaskom na inflatorne godine.

Za razliku od nje, HDZ-ova Majda Burić pozdravila je predloženi vladin amandman i zakon istaknuvši kako se njime stvaraju preduvjeti da prosječna sveukupna mirovina do 2028. godine bude 800 eura, a što je predviđeno programom HDZ-a i Vlade.

Burić je istaknula i da se amandmanom dodatno vrednuje doprinos tradicionalnih i srodničkih udomitelja koje su značajan dio vremena posvetile skrbi o drugoj osobi te se želi potaknuti dugoročnu predanost udomiteljstvu koje se ne obavlja kao zanimanje i danas ih je oko 2000.

Vladin amandman pozdravila je i Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) jer je u njemu djelomično prihvaćen i dio amandmana Mostovog Ante Kujundžića.

Sabor nije podržao prijedlog zaključka SDP-a koji je tražio da se vlada zaduži u zakonodavstvu promjeni i poboljša model usklađivanje mirovine tako da se za usklađivanje mirovina uzima 100 posto vrijednosti povoljnijeg indeksa potrošačkih cijena i nominalnog indeksa prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH.

Odbijen je i prijedlog zaključka  Kluba nezavisnih zastupnika kojim bi se vlada zadužila da prilikom izrade budućih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju razmotri mogućnost zakonskog uređenja prema kojem bi se u staž osiguranja za određivanje mirovine dodano vrijeme koje su korisnici mirovine proveli na studiju.  

Većina odredbi novog Zakona o mirovinskom osiguranju stupa na snagu u srpnju.

Vijesti

Predstavnici organizacije DOST u radnom posjetu Gradu Zagrebu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija prikazuje nekoliko ljudi u dućanu s raznim stvarima, a u prvom planu su torbe.
Foto: Grad Zagreb

Grad Zagreb i agencija DOST članovi su Europske socijalne mreže sa sjedištem u Briselu, putem koje su razvili dosadašnju uspješnu suradnju

U cilju razmjene iskustava iz područja socijalne skrbi i podrške zapošljavanju teže zapošljivih osoba, predstavnici organizacije DOST – Agencije za održivo i operativno socijalno osiguranje  (The Agency for Sustainable and Operative Social Provision) iz azerbejdžanskog grada Bakua, od 6. do 9. travnja posjetili su Grad Zagreb. 

U okviru posjeta, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom dr. sc. Lora Vidović održala je sastanak s članovima izaslanstva na čelu s predsjedavajućim Agencije, Faridom Mammadovom.

„Uvijek ističem značaj umrežavanja jer svima nam je u cilju razvoj što boljih i kvalitetnijih socijalnih usluga. Zato nam je od iznimne važnosti i ova naša suradnja tijekom koje ćemo imati priliku predstavili pojedine kvalitetne i inspirativne modele i prakse koje provodi Grad Zagreb.“, naglasila je pročelnica. 

Grad Zagreb i agencija DOST članovi su Europske socijalne mreže ( European social network) sa sjedištem u Briselu, putem koje su razvili dosadašnju uspješnu suradnju.

Posjet predstavnika agencije DOST Gradu Zagrebu ima za cilj razmjenu iskustava, znanja i modela uspješne prakse usmjerene socijalnom uključivanju, radnoj aktivaciji i poticanju zapošljavanja. 

Predstavnici izaslanstva posjetili su i suradničke organizacije na području Grada Zagreba u kojima su im prezentirane uloge, djelokrug rada, primjeri dobre prakse i međusektorske suradnje: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri CISOK Zagreb I, Ustanovu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO, Službu Grada Zagreba Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Zagrebački inovacijski centar – ZICER, Plavi ured i Volonterski centar Zagreb. 

Radni posjet rezultirao je dogovorima o daljnjoj suradnji i međusobnoj razmjeni znanja u cilju preuzimanja i implementiranja konkretnih modela politika i praksi koje su se pokazale uspješnim u radu Grada Zagreba i suradničkih organizacija, odnosno agencije DOST. 

Izvor: Grad Zagreb

Nastavite čitati

Vijesti

GRAD ZAGREB Nakon 15 godina napokon vrtić u Stenjevcu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Zagreb.hr

U Zagrebu se oko 125 milijuna eura ulaže u potpuno nove vrtiće, a riječ je o ukupno tri tisuće novih mjesta za zagrebačke mališane

Gradska četvrt Stenjevec s nestrpljenjem je iščekivala otvorenje prvog dječjeg vrtića u Španskom, i to nakon dugih petnaest godina.

Radovi na vrtiću, sa smještajem za deset skupina djece, privode se kraju i bit će spreman za novu pedagošku godinu, a vrijednost ovog projekta iznosi 6, 6 milijuna eura.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, u pratnji svojih zamjenika, jučer je pri obilasku radova izrazio zadovoljstvo činjenicom da je ovaj vrtić u Stenjevcu jedan od 28 sličnih projekata.  
– Do ove jeseni bit ćemo na 20 realiziranih projekata vrtića otkad sam preuzeo upravljanje gradom, na što smo iznimno ponosni. Važno nam je gdje je god moguće za gradske projekte osigurati i europska sredstva, jer time povećavamo ukupni volumen naših investicija u kvalitetu života Zagrepčana, ali gradske vrtiće gradimo primarno sredstvima iz gradskog proračuna – rekao je gradonačelnik Tomašević.

U Zagrebu se oko 125 milijuna eura ulaže u potpuno nove vrtiće, dodao je Tomašević, a riječ je o ukupno tri tisuće novih mjesta za zagrebačke mališane.

Gradonačelnik, dakako, nije mogao izbjeći novinarska pitanja vezana za spor s inicijativom Hod za život, koja ga optužuje da je sabotirao održavanje njihova koncerta na Trgu bana Jelačića jer je, eto, od njih zatražio popis izvođača. 

– Nije neuobičajeno da se od organizatora traži popis izvođača kako bi se procijenilo je li površina dostatna za takve koncerte – rekao je Tomašević.

Nastavite čitati

Vijesti

ZNANSTVENA SENZACIJA Paralizirane osobe će tipkati mislima

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Pixabay

Novi implantati omogućuju paraliziranim pacijentima da ‘tipkaju’ mislima tako što sustav prepoznaje namjeru pomicanja prstiju po tipkovnici, čak i kada se fizički prsti ne miču

Sjajna je to vijest za ljude s gotovo potpunom paralizom kojima sposobnost jednostavne komunikacije u stvarnom vremenu predstavlja izazov.

Stoga su znanstvenici diljem svijeta godinama radili na rješavanju tog problema razvojem uređaja koji mogu dekodirati moždane signale i prevesti ih u pokrete računalnog kursora ili tekst. No u tome su tek djelomično uspijevali budući da su implantati u mozgu omogućavali ljudima tipkanje pomoću virtualne tipkovnice, tzv. BCI tipkovnice, ali brzina je bila frustrirajuće spora.

Međutim, tim znanstvenika iz kompanije BrainGate ovih dana izvještava da je njihova BCI tipkovnica pomogla dvjema osobama s paralizom tipkati brzinom do 22 riječi u minuti, gotovo jednako brzo kao što prosječna osoba može pisati tekst pomoću pametnog telefona.

– Ovo je važan tehnički napredak koji tipkanje mozak-računalo mnogo više približava praktičnim brzinama komunikacije za ljude s paralizom – kaže Edward Chang, profesor neurološke kirurgije, koji nije bio uključen u studiju.

– S oko 22 riječi u minuti, ovo je među najbržim BCI-jima za tipkanje do sada i dramatično brži od većine ranijih neuronskih uređaja za pravopis – kaže Chang, koji je radio na drugom BCI-ju za dekodiranje govora.

BCI tehnologija značajno je napredovala od svog nastanka 1960-ih, kada su istraživači počeli koristiti pojedinačne elektrode implantirane u mozgove majmuna kako bi bilježili njihovu neuronsku aktivnost.

Prethodne verzije ovih sustava za tipkanje zahtijevale su od sudionika da kontroliraju kursor na zaslonu i pojedinačno biraju slova, što je puno sporije od mogućnosti pristupa bilo kojoj tipki u bilo kojem trenutku pomoću prstiju. Novo istraživanje pokazuje kako implantati omogućuju paraliziranim pacijentima da ‘tipkaju’ mislima tako što sustav prepoznaje namjeru pomicanja prstiju po tipkovnici, čak i kada se fizički prsti ne miču.

Autor studije Justin Jude i njegovi kolege trenirali su svoj BCI koristeći umjetnu inteligenciju da prepozna namjeravane pokrete ruku ili prstiju iz dijela područja pokreta mozga, nazvanog precentralni girus, dok su sudionici pokušavali pomaknuti svoje paralizirane ruke ili prste. Model umjetne inteligencije predvidio je slova na QWERTY tipkovnici kojima su pokreti najvjerojatnije odgovarali. Testirali su svoj sustav na dva sudionika: jednoj osobi s amiotrofičnom lateralnom sklerozom, progresivnom neurološkom bolešću koja uzrokuje paralizu, i jednoj s ozljedom leđne moždine koja ih je ostavila paraliziranima, ali su i dalje mogli govoriti. Koristeći uređaj, potonji sudionik mogao je tipkati brzinom od 110 znakova ili 22 riječi u minuti, dok je tipkanje drugog sudionika bilo sporije, ali i dalje impresivno za nekoga tko nije imao sposobnost govora.

– Jedna od stvari o kojima puno pričamo je brzina komunikacije. Razlog zašto to radimo nije samo da bismo imali brži sustav od nekog drugog, nego da paraliziranim ljudima bitno podignemo kvalitetu života – kaže Daniel Rubin, docent neurologije na Medicinskom fakultetu Harvard, koji je bio koautor nove studije.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu