Moderna vremena
REVOLUCIJA U MEDICINI Paralizirani ljudi uskoro će hodati
Znanstvenici su omogućili paraliziranim osobama da ponovno steknu znatnu kontrolu nad svojim tijelom, a to podrazumijeva i ponovno hodanje
Od prijevoda misli u riječi do toga da se paraliziranim ljudima može omogućiti da hodaju, područje neurotehnologije potiho je i postupno, ali sigurno napredovalo, budeći nadu u napredak na polju medicine, no istodobno potičući i na duboke etičke nedoumice.
Neki promatrači čak smatraju da bi neurotehnologija u konačnici mogla postati jednako revolucionarna kao i daleko hvaljeniji napredak umjetne inteligencije (AI).
– Ljudi ne shvaćaju u kolikoj mjeri svi mi već sada živimo u svijetu znanstvene fantastike – rekla je AFP-u istraživačica s londonskoga King’s Collegea, Anne Vanhoestenberghe.
Znanstvenica vodi laboratorij koji se bavi razvojem elektroničkih uređaja koji se ugrađuju u živčani sustav pacijenta – ne samo u mozak, već i u leđnu moždinu, a potom se signali prenose u ostatak tijela.
Za nama je nekoliko važnih godina, kada su posrijedi neurotehnološka istraživanja. U lipnju su kalifornijski znanstvenici otkrili da moždani implantat koji su razvili može gotovo trenutačno prevesti riječi čovjeka s neurodegenerativnom bolešću ALS u riječi za samo četrdeseti dio sekunde. ALS ili amiotrofična lateralna skleroza je progresivna neurodegenerativna bolest koja uništava motoričke neurone u mozgu i leđnoj moždini, što dovodi do gubitka kontrole nad mišićima.
Švicarski su istraživači u međuvremenu omogućili nekolicini paraliziranih osoba da ponovno steknu znatnu kontrolu nad svojim tijelom, a to podrazumijeva i ponovno hodanje – tako što su im ugradili elektrode u leđnu moždinu.
Ovakvi eksperimenti, ali i ostali pionirski radovi u istome području još su daleko od toga da se pacijentima u potpunosti vrate izgubljena sposobnost govora ili hodanja. No treba pričekati i vidjeti na koji bi se način takva tehnologija mogla iskoristiti i postati dostupna ljudima u potrebi širom svijeta. Treba napomenuti i da će u nekim slučajevima biti neophodno obaviti invazivnu operaciju na mozgu.
– Šira javnost nije svjesna onoga što već imamo, što već postoji i što nam mijenja živote – rekla je Vanhoestenberghe, istaknuvši da i spomenuti uređaji postaju sve učinkovitiji i da se to događa iznimnom brzinom.
– Prije nam je trebalo više tisuća sati podučavanja i obuke prije nego što je netko uz pomoć umjetne inteligencije uspio sastaviti nekoliko riječi koristeći svoje misli, a sada nam za to trebaju tek dva sata – pojasnila je.
Neurotehnologiju je potaknula kombinacija znanstvenog napretka – a to se odnosi i na sve veće razumijevanje ljudskog mozga – i tehnološkog napretka koji je smanjio uređaje u tolikoj mjeri da se oni mogu ugraditi u naše lubanje.
Algoritmi koji koriste umjetnu inteligenciju znato su ubrzali stvari, pridonoseći tumačenju i transformaciji podataka koji stižu iz mozga.
Brojni startupovi, koji su se počeli pojavljivati kasnih 2000-ih uložili su desetke milijarda dolara u istraživanja koja su tek nedavno počela ostvarivati konkretna postignuća.
Najpoznatija je takva tvrtka Neuralink milijardera Elona Muska koji tvrdi da je dosad implantirao svoj čip u dvanaest ljudi. No stručnjaci ipak gledaju s velikim oprezom na postignuća njegove tvrtke.
– Neuralink je trenutačno tek iluzija praćena s puno pompe – rekao je AFP-u Herve Chneiweiss, neurolog i stručnjak za etiku u francuskoj istraživačkoj organizaciji INSERM.
– No onoga dana kada oni uspiju proizvesti svoje komercijalne proizvode, a za to neće trebati dugo, možda će biti prekasno da se zabrinemo – upozorio je.
Mnogi su stručnjaci zabrinuti zbog etičkih implikacija neurotehnologije, osobito zato što su neke tvrtke fokusirane na njezinu primjenu izvan zdravstva i nadaju se da će, umjesto u zdravstvu računala koristiti za poboljšanje naših kognitivnih sposobnosti.
Musk je, primjerice, više puta rekao kako u konačnici želi da Neuralink omogući ljudima da postignu simbiozu s umjetnom inteligencijom.
U tom je kontekstu agencija Ujedinjenih naroda za znanost i kulturu – UNESCO, nedavno odobrila preporuke o tomu na koji način nacije mogu regulirati neurotehnologiju. Autori, među kojima je i Chneiweiss, usvojili su široku definiciju neurotehnologije.
Ona se odnosi na već široko dostupne uređaje, poput pametnih satova i slušalica koje ne komuniciraju izravno s mozgom, već mjere pokazatelje koji pružaju podatke o mentalnom stanju korisnika.
– Danas je glavni rizik narušavanje privatnosti, stoga su ugrožene i naše najdublje misli – smatra Chneiweiss.
Upozorio je da bi, primjerice, neurotehnološki podaci mogli ‘dospjeti u ruke vašeg šefa’, koji bi potencijalno mogao zaključiti kako ne provodite dovoljno vremena razmišljajući o poslu. Neki su već počeli s pokušajima rješavanja ovakvih problema.
Krajem prošle godine američka savezna država Kalifornija, globalno središte neurotehnoloških istraživanja, donijela je zakon kojim se štite podaci pohranjeni u mozgu potrošača.
U Centru kulture Dubrava u Zagrebu održano je posebno izdanje programa „Kino, igra, film“, u organizaciji Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), posvećeno povezivanju filma, videoigara i filmske pismenosti s inkluzijom djece s teškoćama u razvoju
Poslušaj članak
Program je zamišljen kao inkluzivan prostor u kojem djeca, uz gledanje domaćih filmova u kinoprojekciji, imaju priliku isprobati i hrvatske videoigre. Poseban naglasak stavljen je na dostupnost i prilagodbu videoigara djeci s teškoćama u razvoju, čime se pokazuje kako gaming može biti više od zabave – može predstavljati alat za učenje, komunikaciju, sudjelovanje i integraciju.
U sklopu programa predstavljen je priručnik „Videoigre kao inkluzivni medij: priručnik za rad s djecom s teškoćama u razvoju“, autorice dr. sc. Eve Brlek, prvi priručnik takve vrste u Hrvatskoj. Priručnik donosi praktične smjernice za odgovorno korištenje videoigara te ističe njihove pozitivne potencijale, uz istodobno pružanje etičkih smjernica za njihovu primjenu u radu s djecom.
Autorica Eva Brlek naglasila je da je prethodno provedeno istraživanje na uzorku od 250 djece koje je pokazalo da djeca s teškoćama u razvoju u jednakoj mjeri vole videoigre, ali je drugačiji način njihova igranja videoigara te im je za ravnopravno sudjelovanje potrebna dodatna asistivna tehnologija. Upravo je stoga važna razmjena iskustava i znanja o mogućnostima prilagodbe gaming opreme, o čemu je na događanju svjedočio i izložbeni prostor belgijske udruge Accessible Gaming.
U priručniku su analizirane i dvije hrvatske videoigre koje su djeca iz Centra za autizam Rijeka imala priliku isprobati u praktičnom dijelu programa.
Program je obuhvatio i predstavljanje animiranog filma „Ježeva kućica“, filmske adaptacije slikovnice nastale u sklopu projekta, nakon čega je uslijedila analiza i komentar filma iz perspektive filmske pismenosti.
Iako se na videoigre često gleda prvenstveno kroz njihove potencijalne negativne učinke, ovakvi projekti otvaraju prostor za sagledavanje njihovih pozitivnih mogućnosti.
Izvor: soih.hr
Metoda testiranja je jednostavna: pacijent diše u pamučnu masku oko 10 minuta, a maska se zatim zatvara u vrećicu i odnosi u laboratorij. Pacijenti ne dolaze u dodir s psima
Kada se azilska kujica Chloe ne kotrlja po travnjaku farme izvan indijske tehnološke prijestolnice Bengalurua, podučavaju je da njušenjem ljudskog daha otkrije rak uz manju pomoć umjetne inteligencije.
Opremljena je 3D printanom kacigom i pojasom punim senzora i dio je eksperimentalnih napora čiji je cilj iskoristiti izvanredan njuh pasa u razvoju neinvazivnog testa za rano otkrivanje te bolesti.
Sve veći broj globalnih istraživanja ukazuje na to da se psi mogu dresirati za otkrivanje raka i ostalih ljudskih bolesti, od Parkinsonove bolesti do covida-19.
Startup Dognosis sa sjedištem u Bengaluruu koristi umjetnu inteligenciju za analizu moždane aktivnosti, disanja i govora tijela pasa – pretvarajući njihovu reakciju na miris u podatke.
“U sat vremena mogu obaviti tisuće njuškanja”, rekao je AFP-u suosnivač tvrtke Akash Kulgod (26). “Svako njušenje može evaluirati uzorak”.
Dognosis se nada komercijalnom lansiranju sljedeće godine, čime bi njihova tvrtka postala treća tog tipa u svijetu, nakon sličnih kompanija iz Njemačke i Izraela.
Rano otkrivanje bolesti može biti ključno i pridonijeti stopi preživljavanja od raka, ali u Indiji se brojnim pacijentima ona dijagnosticira tek nakon što je bolest već u uznapredovaloj fazi.
Njuškanje pasa moglo bi postati jednostavan i pristupačan prvi korak u probiru koji bi se u dogledno vrijeme primjenjivao u većim razmjerima i otkrio potencijalne slučajeve koji bi bili podložni daljnjim testiranjima.
Dok očekuje odobrenje Dognosis – uz potporu tvrtki rizičnog kapitala, uključujući Accel Indiju – na svojim istraživanjima surađuje s vladinim medicinskim ustanovama.
Chloe, mješanka labradora, jedna je od 15 pasa koje ovaj startup trenira. Na sebi ima prilagođenu kacigu za prikupljanje podataka.
“To je kao pseće odijelo ‘Iron Mana’”, rekao je Kulgod, mladić iz liječničke obitelji, koji je studirao kognitivnu znanost na Berkeley sveučilištu u Kaliforniji.
Istraživanja upućuju na to da bolesti mogu promijeniti kemikalije koje oslobađa organizam, stvarajući pritom prepoznatljive mirise.
Psi imaju oko 300 milijuna receptora mirisa, u usporedbi s oko pet milijuna koliko ih imaju ljudi.
Metoda testiranja je jednostavna: pacijent diše u pamučnu masku oko 10 minuta, a maska se zatim zatvara u vrećicu i odnosi u laboratorij. Pacijenti ne dolaze u dodir s psima.
U centru pod nazivom “Sniffspace” psi testiraju ljudske uzorke na platformama opremljenim automatskim hranilicama koje ih nagrađuju psećim poslasticama.
Suosnivač Kulgoda, 28-godišnji Itamar Bitan, koji je proveo četiri godine u izraelskoj kinološkoj jedinici specijalnih snaga, rekao je kako su psi obučeni da otkriju specifičan neuobičajen miris i da potom za to dobiju nagradu.
“Kada otkriju neuobičajen miris neki psi trče izravno do hranilice očekujući nagradu, neki od njih se na mjestu ukoče, a neki od uzbuđenja grebu po uzorku”, rekao je Bitan.
Rezultati nedavne studije Dognosisa koja je obuhvatila više od 1500 sudionika i šest bolnica u državi Karnataka, objavljeni su u stručnome časopisu Journal of Clinical Oncology.
Tvrtka je izvijestila da je uspjela postići stopu točnosti veću od 90 posto kada je posrijedi sedam glavnih vrsta raka i sada planira obavljati testiranja u realnim programima.
Specijalisti za rak u Bengaluruu, neovisni o projektu, izrazili su oprezan optimizam.
“Studija obećava, kao rani signal, no moraju provesti studiju na puno većoj grupi prije nego što donesemo bilo kakve konačne zaključke”, rekao je Santhosh Kumar Devadas, voditelj onkologije u bolnici Ramaiah Memorial.
U Indiji je rak velik problem javnog zdravstva. Kod svakog devetog od 1,4 milijarde stanovnika vjerojatno će se razviti bolest.
Dognosis kaže da im je cilj poboljšati “proaktivnu i preventivnu medicinu” uz istodobno poboljšanje “komunikacije između ljudi i pasa”.
Većinom su psi koje koriste u svojim istraživanjima biglovi i u nešto manjem broju mješanci belgijskog ovčara malinoisa, no odabiru se samo najbolji, rekao je Kulgod, našalivši se da svi imaju odličnu “ravnotežu između poslovnog i privatnog života” s radnim vremenom ograničenim na oko 30-45 minuta dnevno.
U povodu Svjetskog dana spolnog zdravlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) organizirao je 4. rujna panel-raspravu pod nazivom ‘Every Body: Nema maženja bez paženja’ na kojoj su stručnjaci ukazali na aktualne izazove i mogućnosti unaprjeđenja spolnog zdravlja
Poslušaj članak
Ovogodišnja tema Svjetskog dana spolnog zdravlja ‘Every Body’ zahtijeva interdisciplinarni pristup koji može unaprijediti zdravstvenu pismenost, osnažiti pojedinca te razvijati sustav koji će odgovoriti na zdravstvene, društvene i demografske izazove današnjeg vremena.
U prigodnom govoru pomoćnik ravnatelja za kvalitetu HZJZ-a Tomislav Benjak podsjetio je kako je istraživanje HZJZ-a pokazalo da je prije deset godina u Hrvatskoj bilo dvjestotinjak prilagođenih ginekoloških stolova na oko 250 tisuća žena s invaliditetom. Naglasio je da se njihov broj povećao te su, prema podacima, klinički bolnički centri danas dobro opskrbljeni. Međutim, zdravstveni djelatnici još uvijek nemaju dovoljno znanja o primjerenoj komunikaciji s osobama s invaliditetom. Stoga HZJZ provodi edukaciju zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika.
Liječnica školske medicine iz Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a Mateja Kopsa Sobota istaknula je važnost zdravstvene pismenosti u području spolnog zdravlja te ulogu zdravstvenih stručnjaka u osnaživanju pojedinca.
– Posebnu pozornost treba usmjeriti prema mladima. Njihovo pravodobno informiranje i osvještavanje o odgovornosti za zdravlje temelj su donošenja odgovornih odluka, prevencije spolno prenosivih infekcija, očuvanja reproduktivnog zdravlja i izgradnje zdravih partnerskih odnosa – rekla je Kopsa Sobota.
Predstavila je rad Savjetovališta za promicanje spolnog i reproduktivnog zdravlja pri HZJZ-u koje je osnovano 2004. godine. Savjetovalište nudi usluge besplatnog, anonimnog i dobrovoljnog informiranja, savjetovanja i edukacije, usluge testiranja na spolno prenosive bolesti, pomoć pri uključivanju na liječenje i psihološku podršku. U Savjetovalište se pripadnici mlađe populacije najčešće javljaju vezano uz pitanja o riziku nakon nezaštićenog spolnog odnosa, informacije o simptomima i testiranju te nedoumice vezane uz prijenos infekcije. Savjetovalište također organizira javnozdravstvene kampanje kao što je ‘Nema maženja bez paženja’.
Voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a, epidemiologinja Sanja Musić Milanović, izrazila je zadovoljstvo porastom broja zainteresiranih za dolazak u Savjetovalište.
– Od osnutka pa do prije nekoliko godina u Savjetovalište je dolazilo oko 400 korisnika godišnje. Prošle godine imali smo 1.050 korisnika. Ponosni smo na činjenicu da su ljudi prepoznali mogućnost zdravstvenog opismenjavanja i ulaganja u očuvanje zdravlja – rekla je Musić Milanović.
Epidemiologinja Tatjana Nemeth Blažić smatra da u budućnosti u ovakvim savjetovalištima u nekoliko gradova treba nastaviti s uvođenjem usluga i testiranja na nove spolno prenosive bolesti te je važno korištenje modernih tehnologija kao što je prva hrvatska AI asistentica Gina, koja je uvedena prošle godine povodom Svjetskog dana spolnog zdravlja.
Ivana Vranješ
Tko su Purger i Purgerica?
Besplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
Osobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
„Snaga je u nama“ već 13 godina podržava žene s rakom dojke
-
In MetropolaPrije 5 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 4 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 3 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 2 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 6 danaSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 6 danaURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
in MREŽAPrije 6 danaRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom
-
VijestiPrije 4 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni