Vijesti
Rektorovom nagradom nagrađeno 109 studentskih radova
U okviru manifestacije Tjedan Sveučilišta u Zagrebu, 6. studenog u zgradi SEECEL održana je svečana dodjela Rektorove nagrade za akademsku godinu 2024./2025.
Od 196 prijavljenih studentskih radova nagrađeno je njih 109. Nagrade su dodijeljene u šest kategorija: kategoriji za individualni znanstveni i umjetnički rad, kategoriji za timski znanstveni i umjetnički rad, kategoriji za individualni ili timski znanstveni i umjetnički rad u području translacijskih istraživanja, kategoriji za ‘veliki’ timski znanstveni i umjetnički rad, kategoriji za posebne natjecateljske uspjehe pojedinaca ili timova te kategoriji za društveno koristan rad u akademskoj i široj zajednici. Pri vrednovanju ovih radova razmatrani su znanstveni pristup, osobno djelovanje studenta, primjenjivost, kreativnost i oprema rada.
U prigodnom govoru rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić istaknuo je kako su svi nagrađeni studenti, ali i oni koji su sudjelovali na natječaju, a nisu dobili nagradu, pokazali izvrsnost koju Sveučilište nastoji prepoznati i poticati.
– Posebno ističemo znanstvenu komponentu studentskog rada. Odlukom rektora i jednoglasnom podrškom Senata bit će dodatno novčano nagrađena kategorija za individualni znanstveni i umjetnički rad – rekao je rektor Lakušić. Naglasio je da su studenti već u ranoj fazi studiranja spremni posvetiti se znanstvenom radu, istraživanju i inovacijama, bez čega nema razvoja gospodarstva i društva.
– Nagrađeni studenti su najbolji od najboljih. Ova svečanost ima namjeru promovirati one koji će biti kreatori naše budućnosti – poručio je rektor Lakušić.
U kategoriji ‘Nagrada za individualni znanstveni i umjetnički rad’ za područje društvenih znanosti nagrađeno je četvero studenata Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Studentice edukacijske rehabilitacije Helena Gerenčir i Maria-Isabela Pecolaj nagrađene su za rad naslovljen ‘I’m not your inspiration, thank you very much – Istraživanje o stavovima studentica i studenata Sveučilišta u Zagrebu o inspiration porn sadržaju’.
Inspiration porn predstavlja trend prisutan primarno na društvenim mrežama. U njemu se prikazuju osobe s invaliditetom koje rade svakodnevne aktivnosti, najčešće sportske, i uz fotografiju se dodaje ‘inspirativna i motivirajuća’ poruka, primjerice: ako to mogu osobe s invaliditetom, onda mogu i druge osobe. Ovaj trend predstavlja objektivizaciju jer se na osobe s invaliditetom prestaje gledati kao na osobu, već ona postaje sredstvo motivacije za osobe tipičnog funkcioniranja, a ne ravnopravan član zajednice. Takvi sadržaji dovode do smanjenja prilika za stvaranje inkluzivno osviještenog društva. U istraživanju su sudjelovali studenti i studentice svih sedam znanstvenih područja Sveučilišta u Zagrebu: društvenog, humanističkog, prirodoslovnog, umjetničkog, tehničkog, biomedicinskog te biotehničkog.
Za istraživanje je konstruiran primjeren upitnik s devet tvrdnji temeljenih na trokomponentnom modelu stava. Ispitivanje je provedeno uživo, a studentice Medicinskog fakulteta ispitane su putem upitnika.
– To je prvo istraživanje na hrvatskom govornom području koje se bavi inspiration porn sadržajem kao temom. Stavovi studenata o inspiration porn sadržaju su umjereni – stavovi nisu ni pozitivni ni negativni. Ipak, najkritičniji prema ovim sadržajima su studenti fakulteta društvenog područja, odnosno Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Stavovi su da postoje bolji načini prezentacije osoba s invaliditetom na društvenim mrežama, primjerice da osobe s invaliditetom sebe zastupaju, da sami o sebi govore, a ne da drugi govore – objasnila je studentica Helena. Naglasila je da je za nju Rektorova nagrada kruna petogodišnjeg studiranja.
– Rektorova nagrada je dokaz truda, rada i izvrsnosti. To je izvrstan primjer da Sveučilište cijeni mlade znanstvenike te je poticaj za budućnost – rekla je Helena. Njezina je želja nastaviti se baviti znanstvenim radom, ali svoju budućnost vidi i u radu s osobama s teškoćama u razvoju kao edukacijski rehabilitator.
– Svakom edukacijskom rehabilitatoru cilj je raditi u praksi s korisnicima. To je poziv, a ne posao. Moj prioritet je također raditi s korisnicima, ali ako se pruži prilika za znanstveni rad, to ću iskoristiti – poručila je Helena. Rektorova nagrada puno znači i njezinoj kolegici, a smatra i da će zahvaljujući njihovu istraživanju inspiration porn sadržaj postati tema o kojoj će se više govoriti.
– U istraživanje ove teme uložile smo dvije godine. O inspiration porn sadržaju ne priča se dovoljno, a sve je učestaliji. Drago mi je što je prepoznat naš trud i rad te što će se o ovoj temi više govoriti – rekla je studentica Maria-Isabela.
Studenti logopedije Tin Dukanović i Marko Majnik nagrađeni su za rad ‘Diskursno oklijevanje u hrvatskom znakovnom jeziku’.
– U našem istraživanju radi se o poštapalicama u hrvatskom znakovnom jeziku, kako se koriste i kako se manifestiraju. Hrvatski znakovni jezik, kao i hrvatski govorni jezik, ima svoje poštapalice te se koriste kao i u drugim jezicima – pojasnio je Marko. Ponosan je na Rektorovu nagradu koju je prvi put dobio te mu je želja i dalje se baviti znanstvenim radom. Tin je po drugi put dobio Rektorovu nagradu.
– Za mene je važno da je Sveučilište prepoznalo značaj i kvalitetu našeg istraživanja. Znakovni jezik u Hrvatskoj je diskriminiran. U našem istraživanju pokazali smo da je hrvatski znakovni jezik u potpunosti ravnopravan komunikacijski sustav kao i hrvatski govorni jezik. Bitno je istraživati hrvatski znakovni jezik te Rektorovu nagradu vidim kao podršku da nastavimo s takvim istraživanjem – rekao je Tin.
Za svoj rad pod nazivom ‘Težina brojki’ nagrađeni su studenti Medicinskog fakulteta, Prehrambeno-biotehnološkog i Kineziološkog fakulteta. Cilj javnozdravstvene inicijative bio je jačanje zdravstvene pismenosti i promicanje zdravih životnih navika među mladima kroz digitalne alate, edukativne sadržaje i akcije.
– Ovim projektom željeli smo podići svijest mladih osoba o prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Održane su tri velike akcije – u Varaždinu, Velikoj Gorici i u Zagrebu na Jarunu. Velik je bio odaziv. Na akcijama su studenti kineziologije informirali mlade o važnosti tjelovježbe, studenti Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta davali su savjete o prehrani, dok su studenti medicine mjerili visinu i težinu te ispitivali glukozu u krvi – pojasnila je Iva Šimunović, koja je nedavno diplomirala na Medicinskom fakultetu. Naglasila je kako je Rektorova nagrada poticaj za daljnji rad. Njezina kolegica Jana Majdak također smatra da je Rektorova nagrada dobar vjetar u leđa i u budućem radnom okruženju. Uvjerena je da će naredne generacije studenata medicine nastaviti provoditi ovaj kvalitetan javnozdravstveni projekt.
Trebalo bi pojačati ljudske resurse u Uredu, više raditi na prostornoj pristupačnosti fakulteta i uvođenju obvezne edukacije nastavnika o specifičnim potrebama studenata i mogućim prilagodbama u akademskom okruženju, kazala je voditeljica Ureda za akademsku pristupačnost Valentina Novak Žižić
Poslušaj članak
U Kongresnom centru Zagrebačkog velesajma 12. studenoga otvorena je 31. Smotra Sveučilišta u Zagrebu koja pomaže učenicima završnih razreda srednjih škola da lakše donesu odluku o obrazovanju za buduće zvanje.
Manifestacija je okupila 32 fakulteta i tri umjetničke akademije u sastavu Sveučilišta u Zagrebu, studentske udruge, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Agenciju za mobilnost i programe Europske unije, Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu te studentske centre.
Prigodnim riječima manifestaciju je otvorio rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, istaknuvši da je Smotra sveučilišta više od predstavljanja studijskih programa, odnosno mjesto susreta mladih ljudi s njihovom budućnošću.
„Biti akademski građanin ujedno znači dobiti mogućnost mijenjati svijet i preuzeti odgovornost za izgradnju boljega društva. Studiranje je izazov usvajanja novih znanja, otkrivanja novih i čudesnih svjetova znanosti i umjetnosti“, zaključio je rektor Lakušić.
Tijekom trodnevne manifestacije posjetitelji mogu saznati informacije o studijskim programima, uvjetima studiranja i smještaja u studentskim domovima te studentskom životu.
U sklopu Smotre svoje aktivnosti predstavlja Ured za akademsku pristupačnost Sveučilišta u Zagrebu, nekadašnji Ured za studente s invaliditetom. Ovaj ured pruža podršku studentima s oštećenjem vida i sluha, motoričkim poremećajima, kroničnim bolestima, ADHD-om, autizmom, psihičkim bolestima i poremećajima, specifičnim poremećajima učenja te drugim zdravstvenim smetnjama i teškoćama koje mogu utjecati na tijek studiranja.
Studentima se pruža podrška u prilagodbi nastave i ispita, informiranje o pravima i oblicima podrške, vršnjačka potpora u akademskom okruženju i usluga asistencije u studentskom domu. Trenutačno 633 studenta primaju podršku.
U sustavu podrške sudjeluju studentski predstavnici na fakultetu, odnosno studenti s invaliditetom i koordinatori za studente s invaliditetom, a to su nastavnici koji su poveznica između studenata te nastavnog i nenastavnog osoblja na fakultetu.
– Najčešće nam se studenti javljaju zbog potrebe prilagodbe nastavnog procesa i polaganja ispita. Upućujemo preporuke za prilagodbu fakultetima i akademijama. Na temelju odgovarajuće dokumentacije i individualnog razgovora sa studentom utvrđujemo teškoće s kojima se susreće i koje su odgovarajuće razumne prilagodbe tijekom studiranja kako bi na adekvatan način pokazali znanje i kompetencije. Preporuke se izdaju u suradnji s Uredom za zaštitu zdravlja studenata pri Sveučilištu u Zagrebu – pojasnila je voditeljica Ureda za akademsku pristupačnost Valentina Novak Žižić.
Naglasila je da njezin ured posreduje u prilagođenom prijevozu studenata ZET-om. Upozorila je da je još uvijek najčešća prepreka za studente s invaliditetom prostorna nepristupačnost pojedinih zgrada fakulteta i učionica, a za studente koji nisu iz Zagreba čest je problem osiguranje prilagođenog prijevoza.
– Uvjeti studiranja za osobe s invaliditetom bolji su nego prije deset godina, ali postoji prostor za napredak. Trebalo bi pojačati ljudske resurse u uredu, više raditi na prostornoj pristupačnosti fakulteta i uvođenju obvezne edukacije nastavnika o specifičnim potrebama studenata i mogućim prilagodbama u akademskom okruženju – zaključila je Novak Žižić.
U sklopu Centra za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s teškoćama u razvoju provodila bi se hipoterapija i druge terapije pomoću konja
U organizaciji Općine Ston i udruge „Djeca Pelješca“, te uz podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 11. studenog u Zagrebu održana je Nacionalna konferencija o terapijskom jahanju i rehabilitaciji osoba s teškoćama u razvoju pod nazivom „ Hipoterapija u fokusu“.
Na konferenciji su stručnjaci, predstavnici institucija i udruga te roditelji i korisnici raspravljali o dostupnosti i budućnosti hipoterapije u Hrvatskoj. Tom prigodom predstavljen je projekt izgradnje Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju Pelješac.
U sklopu Centra za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s teškoćama u razvoju provodila bi se hipoterapija i druge terapije pomoću konja kao što su: neurofeedback, logopedska i radna terapija, kreativni i radno-okupacijski programi usmjereni na razvoj sposobnosti i samostalnost. Također pružala bi se stručna podrška roditeljima.
Nositelj projekta je Općina Ston, a partneri su Dubrovačko-neretvanska županija i udruga „Djeca Pelješca.“
U prigodnom govoru načelnik Općine Ston Vedran Antunica zahvalio je resornom ministarstvu što je prepoznalo važnost terapije pomoću konja u rehabilitaciji i iskazalo potporu projektu izgradnje budućeg Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju Pelješac.
– Općina Ston je prepoznala potrebe lokalne zajednice i pokrenula projekt izgradnje Centra kako bi djeca s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom i njihove obitelji mogli dobiti stručnu podršku na jednom mjestu, bliže vlastitom domu – rekao je Antunica.
Naglasio je da na području Dubrovačko-neretvanske županije, ali i šire trenutno nedostaje mogućnosti za terapiju pomoću konja, za koju postoji veliki interes korisnika.
Predsjednica udruge „Djeca Pelješca“ Ivana Kalafatović istaknula je da život u manjim i udaljenim sredinama nosi dodatne izazove, osobito kad je riječ o dostupnosti stručnih i rehabilitacijskih usluga. Ova udruga pruža pruža između drugih usluga dva puta godišnje terapije konjem.
– Iako smo ponosni na ono što smo dosad postigli, svjesni smo da povremena organizacija terapija nije dugoročno rješenje. Potrebe naše djece ne postoje samo nekoliko dana godišnje, nego svakodnevno -zaključila je Kalafatović.
U svom obraćanju Danica Kramarić iz Ministarstva zdravstva istaknula je da vrijednost hipoterapije osobito dolazi do izražaja u radu s djecom s različitim teškoćama.
-Osim razvoja motoričkih sposobnosti, ravnoteže i koordinacije, može pridonijeti i samopouzdanju, psihosocijalnoj dobrobiti i većoj uključenosti u zajednicu. Projekt Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju Pelješac predstavlja vrijedan primjer nastojanja da se djeci s teškoćama osiguraju dodatne mogućnosti rehabilitacijske podrške, a inicijativa Općine Ston, uz uključivanje regionalnih institucija i organizacija civilnog društva, pokazuje koliko je važno povezivanje različitih dionika u stvaranju boljih uvjeta za korisnike i njihove obitelji i izvan urbanih sredina – zaključila je Kramarić.
Državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš istaknuo je da Ministarstvo na hipoterapiju gleda kao nadogradnju na postojeći sustav skrbi.
-Ova terapija može poboljšati psihofizičko stanje djece s teškoćama u razvoju te na temelju stručnih podataka zainteresirani smo da razmotirmo institucionaliziranje ove usluge i damo zamah razvoju hipoterapije u Hrvatskoj – rekao je Vidiš.
Cilj je da nijedna obitelj ne ostane sama u traženju pomoći za svoje dijete. Dostupna stručna podrška, pravovremena reakcija i suradnja roditelja i stručnjaka temelj su rane intervencije, a novi Dispanzer trebao bi biti važna podrška upravo na tom putu
Poslušaj članak
Otvaranje Dispanzera za ranu intervenciju u djetinjstvu pri Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije važan je korak u pružanju stručne i pravovremene pomoći djeci s teškoćama u razvoju i djeci kod koje postoje razvojni rizici. Njegov je cilj omogućiti obiteljima lakši pristup potrebnim uslugama, bolju povezanost stručnjaka i kontinuiranu podršku od prvog prepoznavanja razvojnih potreba do praćenja djetetova napretka.
Rana intervencija posebno je važna jer pravovremeno prepoznavanje teškoća i uključivanje u odgovarajuće terapijske postupke mogu imati velik utjecaj na djetetov daljnji razvoj.
U Dispanzeru će se provoditi timska procjena razvojnih potreba, individualni terapijski rad s djecom, savjetovanje roditelja, izrada individualnih planova podrške te redovito praćenje napretka i prilagodba terapijskih postupaka.
Put djeteta do uključivanja u rad Dispanzera započinje kod izabranog pedijatra, koji ispunjava odgovarajuću uputnicu, odnosno obrazac za uključivanje u postupak rane intervencije. Nakon toga prikupljaju se informacije o djetetovu razvoju i dosadašnjim oblicima stručne pomoći, a zatim slijedi procjena multidisciplinarnog tima. Na temelju nje određuju se potrebe djeteta i planiraju odgovarajući oblici podrške.
U radu Dispanzera sudjelovat će logopedi, edukacijski rehabilitatori, psiholozi i radni terapeuti. Upravo je suradnja različitih stručnjaka jedna od njegovih najvećih prednosti. Zajedničkim radom mogu bolje sagledati djetetove potrebe, uskladiti ciljeve i odrediti najprimjerenije oblike pomoći.
Važnu ulogu u cijelom procesu imaju i roditelji. Oni nisu samo korisnici usluga, nego aktivni sudionici u poticanju djetetova razvoja. Zato će, uz terapijski rad s djecom, posebno mjesto imati savjetovanje i podrška roditeljima kako bi lakše razumjeli djetetove potrebe i znali kako mu pomoći u svakodnevnim situacijama.
Točan broj djece koja će moći koristiti usluge ovisit će o potrebama na području Splitsko-dalmatinske županije, raspoloživim stručnim kapacitetima i organizaciji rada. Ipak, očekuje se da će ovakav način rada pridonijeti boljoj dostupnosti stručne pomoći i smanjenju dugotrajnog čekanja na procjene i terapije.
Jedan od važnih ciljeva je i povezivanje zdravstvenih, socijalnih i odgojno-obrazovnih službi kako bi se izbjeglo nepotrebno ponavljanje postupaka i osigurao kontinuitet podrške svakom djetetu.
Za roditelje koji su dosad često morali tražiti pomoć izvan Splita, obilaziti različite ustanove ili dugo čekati na potrebne usluge, otvaranje Dispanzera predstavlja značajno olakšanje. Umjesto da sami pokušavaju pronaći odgovarajuće stručnjake i povežu različite oblike pomoći, obitelji će imati jasniji put kroz sustav, od prve procjene do terapije i praćenja napretka.
Tko su Purger i Purgerica?
SMOTRA SVEUČILIŠTA Bolji uvjeti studiranja za OSI
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
IOK Zagreb nastavio pobjednički niz u trećem kolu HLSO
-
in MREŽAPrije 2 danaStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
Civilno društvoPrije 3 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Life&StylePrije 4 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 5 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 4 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 4 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danZapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini