Poveži se s nama

Vijesti

Proteklu godinu obilježio je rast plaća

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje novčanik narančaste boje s gumbom za zatvaranje, koji sadrži zelene novčanice. Novčanik i novac prikazani su na svijetloplavoj pozadini. Novčanice izgledaju kao da vire iz novčanika. Ovo je jednostavna, crtana ilustracija.
Foto: Pixabay

Plaće su na godišnjoj razini ‘skočile’ 12 posto, no rast je usporen u posljednjem kvartalu

Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia koja je najpoznatija po svom brendu MojPosao, u 2024. godini je prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj iznosila 1346 eura, što je čak 12% više nego prethodne godine.

Medijan plaće je nešto niži i iznosi 1242 eura, što znači da većina radnika ima manju plaću od navedenog prosjeka. U odnosu na prošlu godinu medijalna plaća narasla je 15%, što nam ukazuje na činjenicu da su niže plaće rasle više nego visoke.

U odnosu na 2022. godinu prosječna mjesečna neto plaća je rasla 35%, a u odnosu na pandemijsku 2020. čak 48%.

Prosječna plaća u 2020. godini iznosila je 999 eura, dok je medijalna iznosila 929 eura.

Svakako je zanimljivo pogledati raspodjelu po platnim razredima.

Najviše građana, njih gotovo polovica (44%), nalazi se u rangu 1000 do 1500 eura. Usporedbe radi, prošle godine u tom je platnom razredu bilo svega 35% građana.

Primjetan je i porast broja građana u višim platnim razredima. U kategoriji s primanjima od 1500 do 2000 eura nalazi se 18% građana, što predstavlja značajan rast u odnosu na prošlogodišnjih 11%. U najvišem platnom razredu, s primanjima iznad 2000 eura mjesečno, ove godine je 10% građana, dok je prošle godine taj udio iznosio svega 6%.

S druge strane, zabilježen je pad udjela građana s nižim prihodima. Mjesečna primanja manja od 1000 eura u 2024. ostvaruje 27% građana, što je znatan pad u odnosu na 2023. godinu kada je gotovo polovica građana (48%) pripadala ovom platnom razredu.

Država je najviše dizala plaće

Unatoč padu potražnje za radnom snagom i valovima otpuštanja u IT industriji tijekom prošle godine, ovaj sektor i dalje prednjači po visini plaća, koje su u prosjeku 18% više od nacionalnog prosjeka (1590 eura). Ipak, rast plaća u IT industriji bio je skroman u odnosu na druge sektore, iznosivši tek 5%.

Iznadprosječne plaće bilježe i sektori Financija i osiguranja (1417 eura, +5%), Proizvodnje, prijenosa i distribucije energije, nafte, vode i otpada (1403 eura, +4%), kao i Građevinarstva, arhitekture i nekretnina (1403 eura, +4%).

Što se pojedinačnih zanimanja tiče, najpotplaćeniji radnicu u Hrvatskoj su frizeri, spremačice, šivači, krojači te zaštitari.

S druge strane, najviše plaćena zanimanja su ona iz područjaa: lead developer, android developer te IT manager.

Najveći rast plaća zabilježen je u javnom sektoru, gdje su plaće u javnoj upravi i državnim službama porasle za impresivnih 21%. Prosječna plaća radnika u ovom sektoru u 2024. godini iznosila je 1319 eura. Značajan rast od 16% također je zabilježen u sektorima obrazovanja i znanosti te zdravstva i socijalne skrbi. U zdravstvu, prosječna plaća u 2024. godini iznosila je 1301 euro, dok je u obrazovanju prosječna plaća bila 1217 eura.

Sličan trend vidljiv je i prema tipu vlasništva poduzeća.

Najveći rast plaća ostvaren je u javnoj i lokalnoj samoupravi (+15%) te državnim tvrtkama (+14%). U privatnim poduzećima zabilježen je nešto skromniji rast: 10% u domaćim i 9% u stranim kompanijama.

Analiza rasta plaća prema veličini poduzeća otkriva da su najniže plaće rasle najdinamičnije. U mikro poduzećima do 10 zaposlenika te u malim poduzećima do 50 zaposlenika plaće su porasle za 14%. Prosječna mjesečna neto plaća u tvrtkama do 10 zaposlenika u 2024. godini iznosila je 1210 eura.

Nasuprot tome, najmanji rast zabilježen je u velikim poduzećima s više od 1000 zaposlenika, gdje su plaće porasle za 12%. Prosječna plaća u tim tvrtkama u 2024. godini iznosila je 1384 eura.

Plaća je i dalje najviša u Gradu Zagrebu

Najniže plaće su i dalje na istoku zemlje, u Virovitičko-podravskoj (1142 eura, -15%), Požeško-slavonskoj (1136 eura, -16%) te Vukovarsko-srijemskoj (1110 eura, -18%) županiji.

Najviša prosječna plaća u 2024. godini zabilježena je u Gradu Zagrebu (9% iznad prosjeka) te iznosi 1464 eura (medijan 1133 eura). U odnosu na prošlu godinu prosječna neto plaća u Zagrebu narasla je za 12%.

Najveći rast u odnosu na prošlu godinu zabilježila je Ličko-senjska županija (+21%, 1229 eura,) te Bjelovarsko-bilogorska županija (+15%, 1227 eura) i Sisačko-moslavačka županija (+15%, 1177 eura).

Obrazovanje i iskustvo donose višu plaću

U 2024. godini razlika u primanjima između muškaraca i žena i dalje je izražena, pri čemu su muškarci u prosjeku zarađivali 17% više.

Prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 1464 eura, što predstavlja rast od 11% u odnosu na 2023. godinu. S druge strane, prosječna plaća žena iznosila je 1256 eura, uz nešto dinamičniji rast od 13% na godišnjoj razini.

Očekivano, mlađi ispitanici bilježe niže prosječne plaće. Radnici do 24 godine zarađuju 15% manje od prosjeka, no njihove su plaće porasle za značajnih 12% u odnosu na prethodnu godinu. Stariji ispitanici ostvaruju viša primanja, s prosječnom plaćom od 1391 euro, iako je njihov rast plaća bio skromniji, iznosivši 8%.

Analiza prema radnom iskustvu potvrđuje da su početnici u karijeri najniže plaćeni. Radnici bez iskustva u prosjeku zarađuju 1092 eura, što je 19% manje od prosjeka, dok oni s jednom do dvije godine iskustva primaju 1169 eura (-13%). Do razine prosječne plaće dolazi se s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega primanja postaju iznadprosječna. Tako zaposlenici s deset godina radnog staža zarađuju u prosjeku 1476 eura, što je 10% više od nacionalnog prosjeka.

Predvidivo, zaposlenici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja ostvaruju značajno viša primanja u odnosu na one s kraćim stažem i nižom razinom obrazovanja. Zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili poslovnom školom (MBA) zarađuju u prosjeku čak 52% više od prosječne plaće (2048 eura). Da se ulaganje u obrazovanje isplati, potvrđuju i podaci prema kojima osobe s visokom stručnom spremom prosječno zarađuju 1512 eura, što je 12% iznad prosjeka i čak 29% više od radnika sa srednjom stručnom spremom, čija su prosječna primanja 1173 eura.

Izvor: MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

U ustanovama socijalne skrbi u Zagorju investicije od 19 milijuna eura

Objavljeno

/

By

Muškarac u tamnoj jakni i kravati govori za medije, dok mu novinari drže mikrofone s logotipima "HRT" i "Radio Kaj" te mobilni telefon ispred lica. Iza njega je muškarac u tamnom kaputu koji ga promatra, a u daljoj pozadini stariji radnik u reflektirajućem prsluku i crvenoj kacigi stoji ispred građevine prekrivene skelama. Sunčano je, a oko njih su stabla i vozila.
Foto: Siniša Kalajdžija/Hina

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić obišao je u utorak projekte dogradnje, izgradnje i rekonstrukcije ustanova socijalne skrbi u Krapinsko-zagorskoj županiji, istaknuvši da su u tijeku četiri investicije vrijedne 19 milijuna eura

Piletić je obišao Dom za odrasle osobe Bidružica u Desiniću u kojem su u tijeku opsežni radovi. Riječ je o javnoj ustanovi koja djeluje od 1964. godine, u njoj je smješteno oko 280 ljudi o kojima skrbi 120 djelatnika.

Ministar je rekao da je dom u Bidružici dokaz da nema kutka Hrvatske u kojoj nema značajnih investicija u sustavu socijalne skrbi.

– Živimo u razdoblju u kojem se nikad više nije ulagalo u sustav, a izvori financiranja su EU fond za regionalni razvoj, EU socijalni fond te nacionalna i sredstva županija i općina. Pokrenuli smo investicijski ciklus vrijedan više od 400 milijuna eura – kaže Piletić.

U Krapinsko-zagorskoj županiji trenutno se ulaže u dogradnju, izgradnju ili rekonstrukciju četiriju ustanova.

– Pokrenuli smo investicije da se poboljša sama skrb korisnika, da se objekti koji su u funkciji prilagode suvremenim potrebama, da se energetski urede, te da ustanove dobiju potreban broj stručnjaka – izjavio je ministar.

Dodao je kako su lani pokrenuli snažan investicijski ciklus, a riječ je o 18 centara diljem Hrvatske koji će brinuti o starijima i nepokretnim osobama koje boluju od Alzheimera.

– Omogućit ćemo gotovo 2500 novih smještanih jedinica i 5000 novih izvaninstitucijskih usluga za toliki broj korisnika – najavio je Piletić.

Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović rekao je kako se u te objekte desetljećima nije ulagalo. Sada je to prepoznato pa će napokon i oni zasjati u novom ruhu.

Nastavi čitati

Vijesti

DUVNJAK Bila je privilegija, čast i odgovornost nositi ovaj dres

Objavljeno

/

By

Hrvatski rukometaš ogrnut hrvatskom zastavom stoji pred zlatnim trofejom, dok ga publika u dvorani bodri i slavi. U pozadini se vidi mnoštvo navijača u crveno-bijelim kockicama, neki drže transparente i šalove. Atmosfera je emotivna, odražavajući važan sportski trenutak.
Foto: Damir Senčar/Hina

Hrvatska rukometna reprezentacija osvojila je srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu nakon što je u finalu u Oslu pred 15.000 gledatelja izgubila od Danske s 26-32

Finale Svjetskog prvenstva u Oslu bio je posljednji susret kapetana Domagoja Duvnjaka, Igora Karačića i Ivana Pešića u dresu hrvatske reprezentacije.

Duvnjak je za reprezentaciju debitirao davne 2006. godine, prije gotovo dva desetljeća, a osvojio je devet medalja s velikih natjecanja – pet srebrnih medalja, te četiri bronce.

Osvojio je olimpijsku broncu (2012.), svjetska srebra (2009., 2025.) i broncu (2013.), te tri europska srebra (2008., 2010., 2020.) i dvije bronce (2012., 2016.).

– Veliko hvala dečkima, stručnom stožeru, treneru i navijačima na ovom predivnom prvenstvu, ostat će mi u glavi cijeli život. Želim se zahvaliti i obitelji, roditeljima, djeci, sestri, suigračima, bivšima i sadašnjima. Ovo je predivna generacija koja me naučila što to znači nositi ovaj dres. Predivan, najljepši i težak dres, hvala ljudima koji su dali život za ovu državu, jer da njih nije bilo, ja ne bih mogao predstavljati ovu državu 20 godina. Odlazim sretan i ispunjen – kazao je Duvnjak za RTL.

Duvnjak je u finalu zabio jedan gol u samoj završnici utakmice. Deset sekundi prije kraja, Danci su se razmaknuli kako bi Duvnjak zabio posljednji gol u najdražem dresu. Potom se izgrlio s igračima Danske koji su mu čestitali na velikoj karijeri.

– Hvala Dancima na tom zadnjem golu. Osjećaj je onako, znaš da ti je to zadnji gol za ovaj dres. Bio je to jako dug put, gotovo 19 godina dao sam cijelog sebe za ovaj dres, odlazim ponosan, rekao je.

– Rukomet nije samo Domagoj Duvnjak, to je ova reprezentacija. Turnir je pokazao da smo se vratili.

Osvrnuo se i na sutrašnji doček.

– Jedva čekam, vjerojatno ćemo se i malo večeras opustiti. Za mnoge igrače će ovo biti prvi doček, ova pobjeda ide navijačima koji su nas gurali od prve utakmice.

Duvnjak napušta reprezentaciju s devet medalja, te kao kao rekorder s 258. nastupa, a postigao je i 772 gola.

– Nisam mogao niti zamisliti da ću imati takvu karijeru. Od prve do zadnje utakmice privilegija, čast i odgovornost je bila igrati za reprezentaciju. To su ogromne brojke, punu turnira, puno prvenstava, baš sam ponsan.

Posljednje reprezentativne minute odigrao je i Igor Karačić.

– Nisam tužan, prelijepo mi je bilo svih ovih dana. Presretan sam, možda je mogao biti bolji osjećaj na kraju, ali nisam mogao poželjeti bolji način da se oprostim od reprezentacije nego sa srebrnom medaljom – poručio je Karačić.

S reprezentacijom je osvojio svjetsko srebro u Oslu, te europsko srebro 2020. godine i broncu četiri godine ranije.

– Svaka medalja s reprezentacijom mi je draga, ali ovoj se nisam nadao. Sve je vodilo prema tome da će biti dečki bez mene, no zvali su me i došao sam. Mogla bi se i knjiga napisati o tome što se sve dogodilo, ali završili smo turnir tako da smo u Hrvatskoj posljednju utakmicu pobijedili – poručio je.

Istaknuo je kako jedva čeka doček.

– Uzbuđen sam zbog dočeka, ovi dečki su to zaslužili, nadam se da će doći što više ljudi jer je ova reprezentacija to zaslužila – rekao je Karačić.

– Moram se zahvaliti svim prijateljima i obitelji, posebno supruzi koji su to sve trpjeli zbog mene. Tu je i moj prijatelj i kapetan Domagoj Duvnjak, zajedno smo ušli sa zlatnom medaljom 2006. u Estoniji, htjeli smo izaći sa zlatom, ali nismo uspjeli – zaključio je.

Nastavi čitati

Vijesti

Slobodna Dalmacija nagradila najbolje sportaše

Objavljeno

/

Na slici je osoba koja nosi sportsku opremu s natpisom “Croatia” i ime “Luka Baković”. Osoba drži hrvatsku zastavu raširenu iza sebe.
Foto: HPO

Nagradu za najboljeg sportaša s invaliditetom zasluženo je odnio Luka Baković

Poslušaj članak

Za hrvatski sport prošla je godina bila godina za pamćenje. Pregršt medalja s velikih natjecanja prošle sezone stiglo je u Lijepu Našu. Velik broj sportaša koji su postigli uspjehe na svjetskim i europskim prvenstvima, odnosno, Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama dolazi upravo iz Dalmacije.  

Da pokaže koliko poštuje i cijeni uspjehe svojih sportaša, Slobodna Dalmacija i ove je godine organizirala manifestaciju ‘Sportsko ime Dalmacije’ te nagradila najbolje sportaše s područja Splitsko-dalmatinske županije.

Sportsko ime Dalmacije godišnja je dodjela nagrada pojedincima i timovima iz svijeta sporta za njihove izvanredne rezultate postignute u protekloj godini.

Nagrada se djelila u više kategorija, a između ostalog i za najboljeg sportaša s invaliditetom.

Titulu najbolje sportašice zasluženo je odnijela Barbara Matić koja se na Olimpijskim igrama u Parizu okitila zlatom. Nagrada za najboljeg sportaša otišla je u ruke Barakude i vaterpolista Jadrana Lorena Fatovića koji je s reprezentacijom prošle godine došao do europskog zlata te osvojio olimpijsko srebro.

Sjajna godina VK Jadrana već je ‘opjevana’ puno puta u zadnjih nekoliko mjeseci, stoga ne čudi što je baš Vaterpolski klub Jadran dobio nagradu za najbolju momčad Dalmacije. Priznanje za najbolju ekipu dobila je ženski vaterpolska ekipa Jadrana. Ova nagrada došla im je nakon što su prvi put u svojoj povijesti osvojile naslov prvaka u Prvenstvu Hrvatske.

Od svih nagrada, posbna je ona za najboljeg Dalmatinca u svijetu, a ona je pripala igraču Atalante i hrvatskom reprezentativcu Mariju Pašaliću. Posjetimo Pašalić je s svojom Atalantom osvojio Europsku ligu, dok je s reprezentacijom Hrvatske izborio knock-out fazu Lige nacija. Umjesto njega nagradu je preuzeo njegov brat Toni, jer je Mario igrao susret Lige prvaka protiv Barcelone u kojem je zabio izjednačujući pogodak i sačuvao bod svojoj momčadi.

Nagradu za najboljeg sportaša s invaliditetom zasluženo je odnio Luka Baković koji je prošle godine uzeo broncu na Svjetskom prvenstvu u Kobeu te se okitio broncom na Paraolimpijskim igrama u Parizu.

– Bilo je teško bacati, trideset tisuća ljudi na stadionu. Malo sam se i prepao na početku, ali sam poslije bio pun samopouzdanja – istaknuo je Baković nakon osvajanja još jedne nagrade za svoje fenomenalne uspjehe.

Priznanje za najveću sportsku nadu Dalmacije uručeno je Niki Karabatić iz Taekwondo kluba Marjan. Nika je prošle godine postala europska prvakinja, a zlatom se okitila nakon što je u finalu tukla dvostruku olimpijsku pobjednicu Jade Jones.

Na dodjeli nagrada između ostalih, prisutni su bili i Marijan Kustić, Stipe Pletikosa, Dina Levačić te mnogi drugi sportaši s područja Dalmacije.

Nastavi čitati

U trendu