Connect with us

Vijesti

Proteklu godinu obilježio je rast plaća

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje novčanik narančaste boje s gumbom za zatvaranje, koji sadrži zelene novčanice. Novčanik i novac prikazani su na svijetloplavoj pozadini. Novčanice izgledaju kao da vire iz novčanika. Ovo je jednostavna, crtana ilustracija.
Foto: Pixabay

Plaće su na godišnjoj razini ‘skočile’ 12 posto, no rast je usporen u posljednjem kvartalu

Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia koja je najpoznatija po svom brendu MojPosao, u 2024. godini je prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj iznosila 1346 eura, što je čak 12% više nego prethodne godine.

Medijan plaće je nešto niži i iznosi 1242 eura, što znači da većina radnika ima manju plaću od navedenog prosjeka. U odnosu na prošlu godinu medijalna plaća narasla je 15%, što nam ukazuje na činjenicu da su niže plaće rasle više nego visoke.

U odnosu na 2022. godinu prosječna mjesečna neto plaća je rasla 35%, a u odnosu na pandemijsku 2020. čak 48%.

Prosječna plaća u 2020. godini iznosila je 999 eura, dok je medijalna iznosila 929 eura.

Svakako je zanimljivo pogledati raspodjelu po platnim razredima.

Najviše građana, njih gotovo polovica (44%), nalazi se u rangu 1000 do 1500 eura. Usporedbe radi, prošle godine u tom je platnom razredu bilo svega 35% građana.

Primjetan je i porast broja građana u višim platnim razredima. U kategoriji s primanjima od 1500 do 2000 eura nalazi se 18% građana, što predstavlja značajan rast u odnosu na prošlogodišnjih 11%. U najvišem platnom razredu, s primanjima iznad 2000 eura mjesečno, ove godine je 10% građana, dok je prošle godine taj udio iznosio svega 6%.

S druge strane, zabilježen je pad udjela građana s nižim prihodima. Mjesečna primanja manja od 1000 eura u 2024. ostvaruje 27% građana, što je znatan pad u odnosu na 2023. godinu kada je gotovo polovica građana (48%) pripadala ovom platnom razredu.

Država je najviše dizala plaće

Unatoč padu potražnje za radnom snagom i valovima otpuštanja u IT industriji tijekom prošle godine, ovaj sektor i dalje prednjači po visini plaća, koje su u prosjeku 18% više od nacionalnog prosjeka (1590 eura). Ipak, rast plaća u IT industriji bio je skroman u odnosu na druge sektore, iznosivši tek 5%.

Iznadprosječne plaće bilježe i sektori Financija i osiguranja (1417 eura, +5%), Proizvodnje, prijenosa i distribucije energije, nafte, vode i otpada (1403 eura, +4%), kao i Građevinarstva, arhitekture i nekretnina (1403 eura, +4%).

Što se pojedinačnih zanimanja tiče, najpotplaćeniji radnicu u Hrvatskoj su frizeri, spremačice, šivači, krojači te zaštitari.

S druge strane, najviše plaćena zanimanja su ona iz područjaa: lead developer, android developer te IT manager.

Najveći rast plaća zabilježen je u javnom sektoru, gdje su plaće u javnoj upravi i državnim službama porasle za impresivnih 21%. Prosječna plaća radnika u ovom sektoru u 2024. godini iznosila je 1319 eura. Značajan rast od 16% također je zabilježen u sektorima obrazovanja i znanosti te zdravstva i socijalne skrbi. U zdravstvu, prosječna plaća u 2024. godini iznosila je 1301 euro, dok je u obrazovanju prosječna plaća bila 1217 eura.

Sličan trend vidljiv je i prema tipu vlasništva poduzeća.

Najveći rast plaća ostvaren je u javnoj i lokalnoj samoupravi (+15%) te državnim tvrtkama (+14%). U privatnim poduzećima zabilježen je nešto skromniji rast: 10% u domaćim i 9% u stranim kompanijama.

Analiza rasta plaća prema veličini poduzeća otkriva da su najniže plaće rasle najdinamičnije. U mikro poduzećima do 10 zaposlenika te u malim poduzećima do 50 zaposlenika plaće su porasle za 14%. Prosječna mjesečna neto plaća u tvrtkama do 10 zaposlenika u 2024. godini iznosila je 1210 eura.

Nasuprot tome, najmanji rast zabilježen je u velikim poduzećima s više od 1000 zaposlenika, gdje su plaće porasle za 12%. Prosječna plaća u tim tvrtkama u 2024. godini iznosila je 1384 eura.

Plaća je i dalje najviša u Gradu Zagrebu

Najniže plaće su i dalje na istoku zemlje, u Virovitičko-podravskoj (1142 eura, -15%), Požeško-slavonskoj (1136 eura, -16%) te Vukovarsko-srijemskoj (1110 eura, -18%) županiji.

Najviša prosječna plaća u 2024. godini zabilježena je u Gradu Zagrebu (9% iznad prosjeka) te iznosi 1464 eura (medijan 1133 eura). U odnosu na prošlu godinu prosječna neto plaća u Zagrebu narasla je za 12%.

Najveći rast u odnosu na prošlu godinu zabilježila je Ličko-senjska županija (+21%, 1229 eura,) te Bjelovarsko-bilogorska županija (+15%, 1227 eura) i Sisačko-moslavačka županija (+15%, 1177 eura).

Obrazovanje i iskustvo donose višu plaću

U 2024. godini razlika u primanjima između muškaraca i žena i dalje je izražena, pri čemu su muškarci u prosjeku zarađivali 17% više.

Prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 1464 eura, što predstavlja rast od 11% u odnosu na 2023. godinu. S druge strane, prosječna plaća žena iznosila je 1256 eura, uz nešto dinamičniji rast od 13% na godišnjoj razini.

Očekivano, mlađi ispitanici bilježe niže prosječne plaće. Radnici do 24 godine zarađuju 15% manje od prosjeka, no njihove su plaće porasle za značajnih 12% u odnosu na prethodnu godinu. Stariji ispitanici ostvaruju viša primanja, s prosječnom plaćom od 1391 euro, iako je njihov rast plaća bio skromniji, iznosivši 8%.

Analiza prema radnom iskustvu potvrđuje da su početnici u karijeri najniže plaćeni. Radnici bez iskustva u prosjeku zarađuju 1092 eura, što je 19% manje od prosjeka, dok oni s jednom do dvije godine iskustva primaju 1169 eura (-13%). Do razine prosječne plaće dolazi se s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega primanja postaju iznadprosječna. Tako zaposlenici s deset godina radnog staža zarađuju u prosjeku 1476 eura, što je 10% više od nacionalnog prosjeka.

Predvidivo, zaposlenici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja ostvaruju značajno viša primanja u odnosu na one s kraćim stažem i nižom razinom obrazovanja. Zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili poslovnom školom (MBA) zarađuju u prosjeku čak 52% više od prosječne plaće (2048 eura). Da se ulaganje u obrazovanje isplati, potvrđuju i podaci prema kojima osobe s visokom stručnom spremom prosječno zarađuju 1512 eura, što je 12% iznad prosjeka i čak 29% više od radnika sa srednjom stručnom spremom, čija su prosječna primanja 1173 eura.

Izvor: MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

VLADA Starosna mirovina od 50 posto uz zadržavanje statusa roditelja njegovatelja

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na slici su dvojica muškaraca u odijelima, sjede za govornim stolom tijekom službenog sastanka ili konferencije. Desno je muškarac sijede kose, u tamnom odijelu i s plavom kravatom, ispred prijenosnog računala, usmjeren prema ekranu. Lijevo od njega sjedi drugi muškarac, također u odijelu, ispred mikrofona i boce vode. Iza njih su istaknute zastave Republike Hrvatske i Europske unije te zid s glagoljicom. Atmosfera je ozbiljna i formalna.
Foto: Daniel Kasap/Hina

Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsko drugo čitanje uputila Zakon o mirovinskom osiguranju u kojem je novina u odnosu na prvo čitanje da će pravo na starosnu mirovinu sa 65 godina u iznosu od 50 posto uz zadržavanje statusa imati i roditelji njegovatelji i njegovatelji

Poslušaj članak

– Cilj nam je daljnje povećanje mirovina i da sa sadašnjih 644 eura prosječne sveukupne mirovine u Hrvatskoj do kraja mandata podignemo na minimalno 800 eura – kazao je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić. 

Novina u odnosu na prvo čitanje je da će roditelji njegovatelji, njegovatelji, udomitelji i osobe koje pružaju njegu i pomoć HRVI-ima moći ostvariti pravo na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života u iznosu od 50 posto, uz zadržavanje statusa.

Dodana je i odredba o izuzimanju od obveze polaganja državnog ispita za službenike Zavoda koji su već zaposleni na poslovima Zavoda.

U drugo saborsko čitanje upućen je i konačni prijedlog Zakona o odvjetništvu koji se, u odnosu na prvo čitanje, usklađuje s Konvencijom Vijeća Europe o zaštiti odvjetničke profesije koju RH namjerava potpisati, a dopunjena su pojedina procesna jamstva te prava odvjetnika i Hrvatske odvjetničke komore.

Osim već propisane pretrage odvjetnika i odvjetničkog ureda, novost je da se mogu pretražiti i druge prostore i pokretne stvari koje odvjetnik koristi.

Zakon se usklađuje i sa Zakonom o kaznenom postupku u dijelu koji se odnosi na korištenje termina ‘pritvor’, odnosno ‘istražni zatvor’ te na nagradu odvjetnika kao opunomoćenika žrtve kaznenog djela.

Suglasnost Ministarstvu graditeljstva za sklapanje ugovora u svrhu obnove i izgradnje 760 kuća

Vlada je dala suglasnost Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za preuzimanje obveza na teret  sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2026. i 2027. godini, za sklapanje ugovora o javnim uslugama izrade glavnih projekata kuća i projekata za darovanje građevnog materijala u svrhu obnove i izgradnje 760 kuća na potpomognutim područjima. 

– Početkom godine provodio se javni poziv za odabir lokacija za stambeno zbrinjavanje naših mladih sugrađana na potpomognutim područjima, a temeljem završenog javnog poziva odabrano je 760 lokacija diljem Hrvatske. Paralelno se provodi i javni natječaj za odabir projektanata koji će izraditi projekte ili izgradnje ili obnove obiteljske kuće na tim istim lokacijama – rekao je potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić. 

Projekti su odabrani, a ukupna vrijednost nabave je 1,7 milijuna eura s PDV-om. Sredstva potrebna za plaćanje osigurana su u državnom proračunu – za 2025. godinu u iznosu od  512.315 eura, za 2026. godinu 683.087 eura te za 2027. godinu u iznosu od 512.315 eura s PDV-om.  

Vlada je donijela odluku o pokretanju postupa za sklapanje ugovora između Vlade RH i Vlade Crne Gore o darovanju nekretnine Dom kulture ‘Josip Marković’ u Donjoj Lastvi u Tivtu. 

– Sklapanjem ugovora i prijenosom prava vlasništva Crne Gore na RH, a kojim se Vlada RH obvezuje darovanu nekretninu koristiti za okupljanje, promidžbu kulturnih sadržaja, očuvanja nasljeđa autohtone hrvatske manjine u Crnoj Gori, trajno se rješava pitanje korištenja ovog Doma. Povijesno važno za napomenuti je da su ga gradili Hrvati Boke kotorske od 1920. do 1922. godine – napomenuo je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. 

Ovime se jačaju i bilateralni odnosi, što je u interesu obje zemlje, dodao je. 

Pomoć Siriji u iznosu 500.000 eura

Donesena je odluka i o doprinosu Međunarodnom odboru Crvenog križa u svrhu pružanja humanitarne pomoći civilnom stanovništvu Sirije u iznosu 500.000 eura.

– Naša Vlada od samog početka sukoba aktivno sudjeluje u naporima međunarodne zajednice usmjerenima na ublažavanje posljedica krize u Siriji i susjednim zemljama. Do sada je upućeno gotovo 1,6 milijuna eura humanitarne pomoći, a Hrvatska je najavila dodatni doprinos od 600.000 eura za razdoblje od 2025. do 2027. godine – rekao je Grlić Radman te najavio svoj posjet Siriji od 16. do 17. lipnja. 

Predloženi doprinos, kazao je, predstavlja konkretan izraz solidarnosti sa sirijskim narodom. 

Vlada je donijela odluku o osnivanju Savjeta za razvoj politika za mlade Vlade RH, odnosno izmijenila naziv ranijeg Savjeta za mlade, kojom se smanjuje broj članova s 35 na 28 do 31 te uvodi Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj kao novog člana, a više nema predstavnika Ureda za udruge, Ureda za ravnopravnost spolova i Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te predstavnika znanstvenih i obrazovnih ustanova. 

Savjet čine 23 predstavnika tijela državne uprave i Ureda predsjednika Vlade RH, organizacija koje okupljaju lokalne jedinice, Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, Savjeta mladih RH, Hrvatskog studentskog zbora, Nacionalnog vijeća učenika RH i hrvatskog mladog delegata pri organizaciji UN-a te do 8 predstavnika udruga mladih i za mlade.

Zadaća Savjeta i dalje ostaje sudjelovanje u kontinuiranom praćenju i analizi javnih politika koje se odnose i/ili utječu na mlade i davanju mišljenja Vladi RH o nacrtima propisa od osobitog značenja za unaprjeđivanje položaja mladih.

Nastavite čitati

Komentar čitatelja

ANDRIJA IVANKOVIĆ Što će biti s nama kada naših roditelja ili skrbnika više ne bude

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji su dvije osobe; jedna je u invalidskim kolicima, a druga stoji pored nje držeći otvorenu knjigu. Njihova lica su zamućena pa se ne mogu identificirati. Osoba u invalidskim kolicima nosi sivu majicu s kapuljačom i crne trake preko prsa koje drže tijelo uspravno. Druga osoba ima dugu plavu kosu i nosi bijelu majicu. Oni zajedno čitaju knjigu koja ima bijeli i žuti omot. Pozadina je mutna, ali čini se da je unutarnji prostor s nekim vidljivim namještajem.
Foto: arhiva

Ovaj tekst posvetit ću jednom važnom životnom problemu, a to je kako će osobe s invaliditetom nastaviti život kada njihovi roditelji ili skrbnici više neće moći brinuti o njima

Poslušaj članak

Ovaj problem se javlja kada se roditelj ili skrbnik osobe s invaliditetom razboli, a ne može otići na pregled jer nema kome ostaviti osobu s invaliditetom dok se vrati iz bolnice, a pogotovo ako mora ići na neki operativni zahvat i nakon njega odmah mora preuzeti brigu o osobi s invaliditetom.

Ono što je potrebno ovdje naglasiti jest da se ne može očekivati da brigu o osobi s invaliditetom preuzme drugi član obitelji (brat, sestra) bez obzira što i braća i sestre pružaju neprocjenjivu ljubav prema osobi s invaliditetom.

Problem nastavka života osobe s invaliditetom nakon što roditelj ili skrbnik više ne bude u mogućnosti brinuti o osobi s invaliditetom ne smije biti problem samo određene obitelji, nego i odgovornost zajednice u cjelini. Potrebno je otvoriti više stambenih zajednica i sličnih ustanova na razini cijele Republike Hrvatske i da svaka županija ima ustanovu koja bi bila prilagođena prema svakoj vrsti invaliditeta zasebno, da svaka skupina invaliditeta, pa tako i osoba s određenom vrstom invaliditeta, pripada u svoju ustanovu, a ne da u jednoj ustanovi budu smještene sve osobe s invaliditetom na jednom mjestu.

Isto tako, te ustanove koje bi brinule o osobama s invaliditetom zasebnih skupina trebaju imati kvalitetan stručan tim (koji bi trebao biti sastavljen od liječnika, psihologa i drugog stručnog osoblja) koje će sudjelovati u nastavku života osoba s invaliditetom, a ne da roditelji ili skrbnici moraju razmišljati jesu li osobu s invaliditetom povjerili u prave ruke i da li će sve biti u redu s istom.

Ne smijemo zanemariti činjenicu da, i ako je osoba s invaliditetom u lošem okruženju ili ako ne uspije prihvatiti okolinu, može dovesti do lošeg psihičkog stanja osobe s invaliditetom s obzirom da svi znamo da se osobe s invaliditetom ubrajaju u ranjive, odnosno osjetljive skupine društva.

Upravo iz tog razloga je potrebno da osobe s invaliditetom imaju dostojanstvene uvjete za kvalitetan nastavak života nakon što njihovi roditelji ili skrbnici više ne budu mogli brinuti o njima, jer samo na taj način možemo imati integrativno, a ne ekskluzivno društvo, odnosno društvo koje uključuje osobe s invaliditetom u sve aspekte društvenog života.

Nastavite čitati

Vijesti

Karlovac dobiva prvi humanitarno-poduzetnički sajam – HUPOS

Objavljeno

/

Napisao/la:

Slika prikazuje promotivni materijal za HUPOS, što je skraćenica za Humanitarno - Poduzetnički Sajam udruge Jak kao Jakov. Na slici se nalazi logo HUPOS-a koji prikazuje stilizirane ruke koje drže srce, iznad kojih stoji figura čovjeka okružena manjim figurama. Također, tu je tekst koji glasi: "HUPOS HUmanitarno - POduzetnički Sajam udruge Jak kao Jakov." U donjem dijelu slike nalazi se fotografija sa sajma, gdje osoba daje balone djetetu, a u pozadini se vidi štand s raznim proizvodima. Slika je zanimljiva jer promovira humanitarni i poduzetnički sajam koji organizira udruga Jak kao Jakov.
Foto: Udruga Jak kao Jakov

U sklopu HUPOS-a, proizvodi i usluge koje doniraju poduzetnici bit će ponuđeni posjetiteljima u zamjenu za dobrovoljne donacije. Prikupljeni iznosi bit će namijenjeni djeci koja se liječe od malignih bolesti – korisnicima Udruge Jak kao Jakov

Karlovačka županija ovog lipnja bit će domaćin jedinstvenog događaja koji spaja humanitarnu svrhu i poduzetničku inicijativu. U subotu, 14. lipnja 2025. godine, od 10 do 13 sati, u prostoru Karlovčanke održat će se prvi humanitarno-poduzetnički sajam HUPOS, u organizaciji Humanitarne udruge Jak kao Jakov.

Ovaj inovativni sajam osmišljen je s ciljem povezivanja humanitarnog sektora s lokalnim poduzetnicima, obrtnicima i OPG-ovima s područja Karlovačke županije. Pozivaju se svi zainteresirani da sudjeluju sa svojim proizvodima i uslugama te tako postanu dio ove plemenite inicijative.

U sklopu HUPOS-a, proizvodi i usluge koje doniraju poduzetnici bit će ponuđeni posjetiteljima u zamjenu za dobrovoljne donacije. Prikupljeni iznosi bit će namijenjeni djeci koja se liječe od malignih bolesti – korisnicima Udruge Jak kao Jakov. Time će svaki kupljeni proizvod postati simbol solidarnosti i podrške najmlađima u borbi za zdravlje.

Organizatori ističu kako je HUPOS više od jednodnevnog događaja. Dugoročna vizija je da sajam postane tradicionalan, s trajnim karakterom, na korist djeci oboljeloj od raka, ali i kao platforma za promociju lokalnih poduzetnika koji žele dati svoj humanitarni doprinos.

Sajam je ujedno i prilika za stvaranje novih poslovnih prilika, širenje mreže kupaca i promociju poduzetničkog rada u zajednici.

Svi zainteresirani poduzetnici mogu donirati proizvode unaprijed, dostavom u prostor Udruge Jak kao Jakov, ili ih donijeti izravno na dan sajma.

Organizatori mole sve koji žele sudjelovati da se jave na jedan od dolje navedenih kontakata radi koordinacije: tanjasalaj.jkj@gmail.com, 097/656-3882 – Tanja Salaj, 091/891-0248 – Ivančica Rubido.

Sajam HUPOS odvija se uz podršku Karlovačke županije i predstavlja primjer kako se zajednica može okupiti oko dobrih djela – spajajući humanost i poduzetnički duh.

Nastavite čitati

U trendu