Connect with us

Vijesti

Prosječna plaća radnika u Hrvatskoj iznosi 1.656 eura

Objavljeno

/

Hrpa euro novčanica različitih apoena (5, 10, 50, 100) i nekoliko euro kovanica (1, 2). Novčanice su naslagane jedna na drugu, dok su kovanice nasumično raspoređene po površini.
Foto: Pixabay

Najviše plaće i dalje nude privatne tvrtke u stranom vlasništvu, gdje zaposlenici zarađuju 1.811 eura neto, što je 9% iznad državnog prosjeka, otkrivaju podaci servisa MojaPlaća

Poslušaj članak

Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia, a u čijem je sastavu i portal MojPosao, prosječna mjesečna neto plaća (s uračunatim dodacima) u drugom ovogodišnjem kvartalu iznosila je 1.656 eura, što predstavlja rast od 8,5% u odnosu na isto razdoblje lani.

Medijalna plaća, koja bolje prikazuje stvarnu sliku primanja, nešto je niža i iznosi 1.532 eura, uz godišnji rast od 8,7 posto.

Najviše plaće i dalje se bilježe u IT sektoru, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.948 eura, odnosno 18% više od hrvatskog prosjeka. Slijedi energetika s prosječnom plaćom od 1.787 eura, što je 8% iznad prosjeka, zatim građevinarstvo i nekretnine s 1.774 eura (+7%) te financije i osiguranje s prosječnih 1.737 eura (+5%).

S druge strane, pojedini sektori i dalje znatno zaostaju za prosjekom. U uslužnim djelatnostima prosječna plaća iznosi 1.218 eura, što je 26% manje od hrvatskog prosjeka, dok su pomoćna zanimanja na još nižoj razini, s prosječnih 1.121 euro, odnosno 32% ispod prosjeka.

Ispodprosječne plaće bilježe se i u obrazovanju i znanosti, gdje prosječna plaća iznosi 1.456 eura (-12%), poljoprivredi s 1.527 eura (-8%), trgovini s 1.538 eura (-7%) te turizmu i ugostiteljstvu, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.551 euro (-6%).

Što je veća tvrtka, to je viša plaća

Najviše prosječne plaće i dalje isplaćuju privatne tvrtke u stranom vlasništvu. Zaposlenici u njima u prosjeku zarađuju 1.811 eura neto (9% iznad državnog prosjeka).

U tvrtkama u državnom vlasništvu prosječna plaća iznosi 1.661 euro i kreće se na razini državnog prosjeka. S druge strane, zaposlenici u pretežno domaćim privatnim tvrtkama u prosjeku primaju 1.599 eura, odnosno 3% manje od prosjeka. Slična primanja bilježe se i u javnoj i lokalnoj samoupravi, gdje prosječna plaća iznosi 1.601 euro, što je također 3% ispod državnog prosjeka.

Na visinu plaće snažno utječe i veličina tvrtke. Najniža prosječna primanja imaju zaposlenici u najmanjim organizacijama, onima s manje od 10 zaposlenih, gdje prosječna plaća iznosi 1.490 eura, odnosno 10% manje od državnog prosjeka. U tvrtkama s 11 do 19 zaposlenih prosjek raste na 1.616 eura, što je 2% ispod prosjeka.

Plaće iznad državnog prosjeka bilježe se u tvrtkama s 20 i više zaposlenih. U organizacijama s 20 do 49 zaposlenih prosječna plaća iznosi 1.686 eura (+2%), u onima s 50 do 249 zaposlenih 1.719 eura (+4%), dok zaposlenici u tvrtkama s 250 do 999 radnika u prosjeku zarađuju 1.734 eura mjesečno (+5%). U najvećim sustavima, s više od tisuću zaposlenih, prosječna plaća iznosi 1.718 eura, odnosno 4% iznad državnog prosjeka.

Plaće najviše u Zagrebu, najniže u dijelu kontinentalne Hrvatske

Razlike u plaćama vidljive su i na regionalnoj razini.

Najviše prosječne plaće bilježe se u Gradu Zagrebu, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.790 eura, što je 8% iznad nacionalnog prosjeka. Takav rezultat ne iznenađuje s obzirom na koncentraciju poslovnih aktivnosti, multinacionalnih kompanija i visokoobrazovane radne snage u glavnom gradu.

S druge strane, najniže prosječne plaće i dalje se bilježe u dijelu kontinentalne Hrvatske.

Na začelju je Sisačko-moslavačka županija, s prosječnom plaćom od 1.331 euro, odnosno 20% ispod nacionalnog prosjeka. Slijede Požeško-slavonska županija, gdje su plaće 17% ispod prosjeka, Vukovarsko-srijemska županija s prosječnih 1.411 eura (-15%) te Ličko-senjska županija, u kojoj prosječna plaća iznosi 1.415 eura, također 15% ispod nacionalnog prosjeka.

Obrazovanje i iskustvo povezani s višim primanjima

Razina obrazovanja i radno iskustvo i dalje imaju važnu ulogu u visini plaće. Najviša primanja bilježe zaposlenici s postdiplomskim studijem ili MBA diplomom, koji u prosjeku zarađuju 2.392 eura, odnosno 44% više od nacionalnog prosjeka.

Zaposlenici s visokom stručnom spremom u prosjeku primaju 1.872 eura, što je 13% iznad prosjeka, dok radnici sa srednjom stručnom spremom zarađuju prosječno 1.450 eura, odnosno 12% manje od nacionalnog prosjeka.

Sličan obrazac vidljiv je i kada je riječ o radnom iskustvu.

Zaposlenici na početku karijere, s manje od godinu dana iskustva, u prosjeku zarađuju 1.339 eura, što je 19% ispod prosjeka, dok oni s jednom do dvije godine iskustva primaju 1.415 eura, odnosno 15% manje od prosjeka.

S tri do pet godina radnog iskustva plaće se približavaju nacionalnom prosjeku i iznose 1.598 eura. Najviša primanja, očekivano, imaju zaposlenici s više od deset godina iskustva, koji u prosjeku zarađuju 1.795 eura mjesečno, odnosno 8% više od prosjeka.

Rodni jaz u plaćama i dalje prisutan, ali vidljivi su pozitivni pomaci

Analiza prema spolu pokazuje da muškarci u prosjeku zarađuju 1.767 eura mjesečno, što je 7% iznad nacionalnog prosjeka. Žene, s druge strane, u prosjeku primaju 1.560 eura, odnosno 6% manje od prosjeka.

Ipak, podaci upućuju i na pozitivan pomak, pa tako žene bilježe nešto brži godišnji rast plaća od muškaraca. Prosječna plaća žena porasla je za 9,0%, dok je kod muškaraca rast iznosio 7,4%.

Ako se taj trend nastavi, mogao bi dugoročno pridonijeti postupnom smanjivanju rodnog jaza u plaćama i većoj ekonomskoj ravnopravnosti na tržištu rada.

Izvor: Alma Career Croatia

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

Besplatni online seminar o učenju u prirodi za osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazana skupina osoba koja sudjeluje u aktivnosti na otvorenom, okružena zelenilom i livadskim cvijećem. Sudionici se nalaze na livadi, među visokim travama i žutim cvjetovima, dok u pozadini prevladava bujna šumska vegetacija. Lijepo vrijeme i prirodno okruženje stvaraju ugodnu atmosferu za druženje, učenje i boravak u prirodi. Fotografija prikazuje važnost aktivnosti na otvorenom, zajedničkog sudjelovanja i povezivanja s prirodom, što je posebno važno za uključivanje osoba s invaliditetom u različite oblike učenja i rekreacije.
Foto: Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Istre

Događaj je namijenjen stručnjacima koji se bave obrazovanjem i osposobljavanjem odraslih osoba s lakšim ili umjerenim invaliditetom, ali i članovima obitelji, skrbnicima te svima koji žele saznati više o mogućnostima učenja i uključivanja osoba s invaliditetom u aktivnosti u prirodi

Poslušaj članak

U sklopu Erasmus+ projekta „Nature & Disabilities: gejmifikacija, šumska kupka i zelene vještine“ 11. studenoga održat će se besplatni online seminar na kojem će biti predstavljene aktivnosti projekta i novi načini učenja u prirodi namijenjeni osobama s invaliditetom.

Seminar će se održati od 11 do 13 sati, a poseban naglasak bit će na predstavljanju priručnika koji donosi nove pristupe učenju kroz prirodu, gejmifikaciju, šumsku kupku i razvoj zelenih vještina.

Sudionicima će se predstaviti partnerske organizacije iz Slovenije i Hrvatske. Među njima su Ideje, koncepti in zgodbe, Varstveno delovni center Vrhnika–Idrija i Socialna zbornica Slovenije iz Slovenije te Snaga šume i Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Istre iz Hrvatske. Uz predstavljanje projektnih aktivnosti, sudionici će imati priliku razmijeniti mišljenja i iskustva.

Događaj je namijenjen stručnjacima koji se bave obrazovanjem i osposobljavanjem odraslih osoba s lakšim ili umjerenim invaliditetom, ali i članovima obitelji, skrbnicima te svima koji žele saznati više o mogućnostima učenja i uključivanja osoba s invaliditetom u aktivnosti u prirodi.

Seminar će se održati na hrvatskom i slovenskom jeziku, a prema potrebi bit će osigurano i prevođenje. Svi sudionici nakon završetka dobit će digitalnu potvrdu o sudjelovanju.

Broj mjesta je ograničen, stoga su potrebne prethodne prijave. Zainteresirani se mogu prijaviti slanjem e-maila na ic@szslo.si s naslovom „PRIJAVA NA ONLINE SEMINAR PROJEKTA NATURE & DISABILITIES“ ili pozivom na broj +386 (0)1 292 73 10.

Poveznica za sudjelovanje bit će poslana prijavljenima na e-mail adresu 10. studenoga.

Projekt je financiran sredstvima Europske unije.

Nastavite čitati

Vijesti

U Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti

Objavljeno

/

Napisao/la:

Mjerenje razine šećera u krvi glukometrom pomoću testne trakice i kapljice krvi na vrhu prsta.
Foto: arhiva

Javnozdravstvena akcija „Prvi korak bez čekanja” održat će se u četvrtak, 5. studenoga, od 9 do 11 sati ispred Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac Kliničke bolnice Merkur u Zagrebu. Građanima će biti dostupni mjerenje glukoze u krvi, procjena rizika za razvoj šećerne bolesti i stručno savjetovanje

Poslušaj članak

Posebnost akcije jest mogućnost dogovora termina za daljnju dijabetološku obradu osobama kod kojih se tijekom probira utvrde povišene vrijednosti glukoze u krvi. Cilj je tako povezati rano otkrivanje bolesti s pravodobnim uključivanjem u daljnju zdravstvenu skrb.

Organizatori posebno pozivaju osobe starije od 40 godina, osobe s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, povišenim krvnim tlakom ili poremećajem masnoća u krvi. Poziv je upućen i osobama koje imaju šećernu bolest u obitelji te ženama koje su tijekom trudnoće imale gestacijski dijabetes.

Prema podacima Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću CroDiab i sustava CEZIH koje organizatori navode u pozivu, u Hrvatskoj je 2025. godine bilo registrirano 404.996 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Organizatori upozoravaju da dio oboljelih nema postavljenu dijagnozu te da šećerna bolest tipa 2 može godinama napredovati bez izraženih simptoma. Upravo zato akcijom žele potaknuti građane da provjere svoje zdravlje i prepoznaju rizike na vrijeme.

Akcija se održava u sklopu Dana Vuka Vrhovca 2026., u povodu 123. obljetnice njegova rođenja i Svjetskog dana šećerne bolesti. Poruka akcije je „Ne odlazite kući s problemom, nego s rješenjem.”

Organizatori su Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac Kliničke bolnice Merkur, Hrvatsko društvo za kronične bolesti te Društvo za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Hrvatske udruge medicinskih sestara.

Dani Vuka Vrhovca nastavit će se 13. studenoga stručnim skupom „Vuk Vrhovac – od vizije do suvremene dijabetologije”, koji će se održati od 10 do 13 sati u Kliničkoj bolnici Merkur.

Nastavite čitati

Vijesti

Djeca leptiri trebaju dostupnu terapiju

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je skupina od osam žena koje zajedno poziraju na otvorenom, ispred promotivnog panoa udruge Debra, povodom obilježavanja 30. obljetnice njezina djelovanja. Žene u rukama drže ljubičaste balone s natpisom „30 Debra”, simbolično obilježavajući ovu važnu obljetnicu. Odjevene su u svakodnevnu, uglavnom tamniju odjeću, a na licima im se vide osmijesi i vedrina. Iza njih se nalaze promotivni panoi s logotipom udruge i porukama vezanima uz njezin rad. Fotografija je snimljena na sunčanom gradskom trgu, ispred reprezentativne povijesne zgrade. Ugođaj je svečan, topao i ispunjen zajedništvom. Fotografija simbolizira zajedništvo, solidarnost, podršku i dugogodišnju predanost udruge Debra njezinu humanitarnom djelovanju. Ljubičasti baloni dodatno naglašavaju važnost obljetnice i zajedničkog obilježavanja ovog posebnog trenutka.
Foto: Udruga Debra

U Hrvatskoj s buloznom epidermolizom živi oko 60 osoba, a njihova svakodnevica uključuje bolne rane i zahtjevna previjanja

Poslušaj članak

Povodom Međunarodnog dana svjesnosti o buloznoj epidermolizi, koji se obilježava 25. listopada, Udruga DEBRA okupila se na zagrebačkom Cvjetnom trgu kako bi građanima približila život s rijetkom nasljednom bolešću poznatom kao bolest djece leptira. Tom su prilikom istaknute svakodnevne poteškoće oboljelih i njihovih obitelji, ali i važnost dostupnosti nove genske terapije.

Događanje je ujedno bilo završnica aktivnosti „30 dana za 30 godina DEBRE“, kojima je tijekom listopada obilježena 30. obljetnica djelovanja udruge. Građani su pokazali velik interes, a posebnu su pažnju privukli dječji crteži šarenih leptira, simbola ove bolesti. Njima su najmlađi poslali poruku podrške djeci koja se svakodnevno suočavaju s boli i zahtjevnim liječenjem.

Život s buloznom epidermolizom nije jednostavan. Koža oboljelih iznimno je osjetljiva pa i najmanji pritisak, trljanje ili dodir mogu izazvati bolne rane. U Hrvatskoj s buloznom epidermolizom živi oko 60 osoba, a njihova svakodnevica uključuje bolne rane i zahtjevna previjanja.

Bolest ne utječe samo na djecu nego i na cijelu obitelj. Roditelji svakodnevno brinu o njezi, liječenju i potrebama svoje djece, često se suočavajući s neizvjesnošću. Upravo zato važno je podizati svijest javnosti i stvarati okruženje u kojem će djeca leptiri imati više razumijevanja i podrške u vrtiću, školi i svakodnevnom životu.

Udruga DEBRA već 30 godina pruža pomoć oboljelima i njihovim obiteljima. Kroz različite programe osigurava psihosocijalnu podršku, savjetovanje roditelja te terapijske i edukativne aktivnosti. Oboljelima koji dolaze na liječenje u Zagreb omogućuje i smještaj.

Branka Blagojević, izvršna direktorica udruge DEBRA, ističe kako zdravlje djece ne smije imati cijenu te da je važno što prije omogućiti dostupnost genske terapije Vyjuvek u Hrvatskoj. Naglašava da djeca leptiri i njihove obitelji svakodnevno prolaze kroz bolna previjanja i zahtjevnu njegu, zbog čega je svaki dan čekanja dodatno opterećenje. Od HZZO-a i nadležnih institucija očekuje što skoriju odluku o uvrštavanju lijeka na listu te omogućavanje terapije oboljelima koji ispunjavaju medicinske kriterije.

Europska komisija odobrila je Vyjuvek u travnju 2025. za liječenje rana kod bolesnika s distrofičnom buloznom epidermolizom koji imaju određene mutacije gena COL7A1. Riječ je o prvoj genskoj terapiji u Europskoj uniji koja djeluje na genetski uzrok ovog oblika bolesti.

Terapija potiče stvaranje funkcionalnog kolagena tipa VII, proteina čiji nedostatak uzrokuje probleme s povezivanjem slojeva kože. Primjenjuje se lokalno, jednom tjedno, izravno na rane.

Dosadašnja istraživanja pokazala su ohrabrujuće rezultate. U kontroliranom ispitivanju potpuno je zacijelilo 71 posto rana liječenih terapijom Vyjuvek, u usporedbi s 20 posto rana liječenih placebom. Za oboljele to znači mogućnost bržeg zacjeljivanja rana, manje boli i manje zahtjevnu svakodnevnu njegu.

Zahtjev za uvrštavanje lijeka Vyjuvek na Osnovnu listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) podnesen je u kolovozu, no odluka se još čeka. DEBRA je zato podržala inicijativu roditelja i pozvala građane da potpisivanjem peticije iskažu podršku dostupnosti terapije u Hrvatskoj.

Udruga od nadležnih institucija očekuje da što prije završe postupak uvrštavanja lijeka na listu te da se, u skladu sa zakonskim mogućnostima, pacijentima koji ispunjavaju medicinske kriterije omogući pristup terapiji i prije završetka postupka. Koliko će oboljelih moći primati terapiju, odredit će liječnici prema medicinskim kriterijima.

Poruka je jasna: djeci leptirima potrebni su razumijevanje, podrška i dostupno liječenje. Svaki dan čekanja znači još jedan dan života s bolnim ranama i zahtjevnim previjanjima.

Građani mogu podržati inicijativu potpisivanjem peticije za dostupnost genske terapije Vyjuvek u Hrvatskoj.

Peticija se nalazi ovdje i u trenu završetka teksta potpisalo ju je 45.064 građana.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu