Jedan od pozitivnih primjera izgradnje pristupačne infrastrukture je Hotel Panorama u Prelogu. U njemu boravi podosta hrvatskih parasportskih reprezentacija kad se pripremaju za novu sezonu ili neko natjecanje
Poslušaj članak
Naša zemlja puna je prirodnih ljepota, zabavnih sadržaja, kulturne baštine i odlične gastronomske ponude. Ta činjenica vrijedi za cijelu Lijepu Našu, ali, nažalost, ne znači to puno i za svaku osobu.
Naime, osobe s invaliditetom koje se žele odmarati i uživati u ljepotama Hrvatske moraju pomno birati u koji će dio Lijepe Naše otići kako bi napunili baterije. To je tako iz niz razloga, a najveći je onaj infrastrukturni. Većina hotela ili turističkih atrakcija nemaju prilagođen pristup osobama s invaliditetom. Međutim, ne i Međimurje.
Vrhunska ponuda čeka one koji žele odmoriti dušu, baviti se sportom, zabaviti se, kulturno se uzdizati ili se pak dobro najesti. Osim što u svim spomenutim blagodatima i ljepotama Međimurske županije mogu uživati zdrave osobe, mogu i osobe s invaliditetom.
Naime, Međimurska županija zajedno s Turističkom zajednicom Međimurske županije ulaže velike napore da svi jednako uživaju u svemu što nudi njihova županija. Zbog toga su još 2023. godine Županija i njezina turistička zajenica udružili su snage radeći na trogodišnjem projektu CE Spaces4All iz programa Interreg Central Europe. Osim njih, u ovoj hvalevrijednoj priči sudjeluju i Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA i Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom MŽ.
Njihovim partnerstvom objedinjena su dva cilja za poboljšanje uvjeta turističke ponude za OSI populaciju – održivost i inkluzivnost, a sve to u svrhu inkluzivnog turizma.
U projektu vrijedanom čak 2,6 milijuna eura, uključeno je 12 partnera iz sedam zemalja, a Turistička zajednica Međimurske županije daje čak 170.100 tisuća eura. Većina spomenutog iznosa dolazi iz EU fondova, dok 20% pokriva sama turistička zajednica.
Osnovni cilj projekta CE Spaces4All je unaprijediti pristupačan turizam za osobe s invaliditetom u ruralnim pograničnim regijama srednje Europe, a partneri zajedničkim snagama osmišljavaju strategiju kojom će se iplementirati bolja rješenja po pitanju pristupačnosti za osobe s invaliditetom.
U sklopu ovog projekta u Međimurskoj županiji odabrane su tri lokacije – Prelog, Čakovec i Sveti Martin na Muri, u kojima se već sada inlementiraju nova rješenja u infrastrukturi kako bi turističku ponudu prilagodili OSI populaciji.
CE Spaces4All započeo je u ožujku 2023, a završava u veljači 2026. godine.
Jedan od pozitivnih primjera izgradnje pristupačne infrastrukture je Hotel Panorama u Prelogu. U njemu boravi podosta hrvatskih parasportskih reprezentacija kada se pripremaju za novu sezonu ili neko natjecanje. Prvenstvo hrvatske u parastolnom tenisu, ove godine, održat će se upravo u Prelogu. To je dokaz kvalitete ponude za OSI u Međimuruju.
Također, Hotel Riznica Međimurja u Čakovcu ima postav za slijepe i slabovidne osobe, a njihovo osoblje educirano je za rad sa slijepim i slabovidnim osobama.
Poznato Međimursko kupalište svoje kapacitete također je prilagodilo osobama s invaliditetom.
Sve županije republike Hrvatske trebale bi se ugledati na Međimursku županiju i početi više raditi na pristupačnom turizmu.
Prepoznavanje skrivenih znakova u vezi zahtijeva iskrenost prema samome sebi i spremnost da se obrati pažnja na nelagodu, čak i kada se ne može odmah objasniti
Poslušaj članak
Jedan od najčešćih skrivenih znakova jest suptilna kontrola koja se ne predstavlja kao kontrola, već kao briga. Partner može, primjerice, postavljati pitanja o tome gdje ste i s kim, ali to čini na način koji djeluje zaštitnički.
S vremenom ta ‘briga’ prerasta u očekivanje da se opravdavate ili prilagođavate, a granice se polako brišu. Još jedan znak koji se često previdi jest umanjivanje vaših osjećaja. Kada netko redovito govori da ‘pretjerujete’ ili da ste ‘preosjetljivi’, ne radi se o konstruktivnoj kritici, nego o obliku emocionalnog potiskivanja.
Posebno su opasni oni obrasci ponašanja koji dolaze u valovima. Partner može biti izrazito pažljiv i topao, a zatim naglo postati hladan ili distanciran bez jasnog razloga. Takva dinamika stvara emocionalnu nesigurnost i može dovesti do toga da počnete preispitivati vlastitu percepciju stvarnosti. U tom procesu osoba često zanemaruje vlastite potrebe kako bi ‘vratila’ onu početnu toplinu, ne primjećujući da ulazi u začarani krug.
Još jedan skriveni znak jest nedostatak odgovornosti. Ako partner rijetko ili nikada ne priznaje pogrešku i uvijek pronalazi način da krivnju prebaci na druge, to dugoročno stvara neravnotežu u odnosu. S vremenom jedna strana preuzima sav teret emocionalnog rada, dok druga ostaje izvan dosega kritike.
Zanimljivo je da psiholozi ističu kako ljudi najčešće prepoznaju ‘red flagove’ već u ranim fazama odnosa, ali ih svjesno ignoriraju jer su emocionalno investirani ili žele vjerovati u potencijal veze. Taj fenomen poznat je kao ‘kognitivna disonanca’ – stanje u kojem naš um pokušava uskladiti ono što osjećamo s onim što vidimo, čak i kada su te dvije stvari u sukobu.
Prepoznavanje skrivenih znakova u vezi zahtijeva iskrenost prema samome sebi i spremnost da se obrati pažnja na nelagodu, čak i kada se ne može odmah objasniti.
Dobar odnos ne bi trebao izazivati stalnu sumnju, napetost ili osjećaj da morate biti netko drugi kako biste bili prihvaćeni. Upravo su ti tihi signali često najglasniji pokazatelji da nešto nije u redu.
Danas je Slow Food međunarodni pokret koji okuplja milijune ljudi diljem svijeta, a njegova filozofija temelji se na jednostavnoj, ali snažnoj ideji: hrana treba biti dobra, čista i poštena
Poslušaj članak
Pokret Slow Food nastao je kao odgovor na ubrzani način života i sve veću dominaciju industrijski proizvedene hrane koja često zanemaruje kvalitetu, tradiciju i okoliš. Osnovan je 1986. godine u Italiji, kada su se pojedinci okupili oko ideje da hrana treba biti više od puke potrebe – ona treba biti izvor užitka, kulture i povezanosti s prirodom.
Danas je Slow Food međunarodni pokret koji okuplja milijune ljudi diljem svijeta, a njegova filozofija temelji se na jednostavnoj, ali snažnoj ideji: hrana treba biti dobra, čista i poštena.
U središtu ovog pokreta nalazi se uvjerenje da način na koji proizvodimo i konzumiramo hranu ima izravan utjecaj na naše zdravlje, okoliš i društvo. Slow Food potiče konzumaciju svježih, sezonskih i lokalno proizvedenih namirnica, čime se ne samo poboljšava kvaliteta prehrane, već se i podržavaju mali proizvođači i očuvanje lokalnih gospodarstava. Nasuprot industrijskoj proizvodnji koja često iscrpljuje prirodne resurse i doprinosi zagađenju, ovaj pokret zagovara održive metode uzgoja koje poštuju prirodne cikluse i bioraznolikost.
Važnost Slow Fooda ogleda se i u očuvanju kulturne baštine. Tradicionalni recepti, stare sorte biljaka i autohtone pasmine životinja dio su identiteta svake regije, ali su često ugroženi globalizacijom i standardizacijom hrane. Kroz svoje inicijative, Slow Food nastoji sačuvati tu raznolikost i prenijeti znanje budućim generacijama. Osim toga, pokret potiče ljude da uspore tempo života, da jedu svjesno i da ponovno otkriju vrijednost zajedničkih obroka, što pozitivno utječe i na mentalno zdravlje i kvalitetu života.
Jedna od zanimljivosti vezanih uz ovaj pokret jest projekt pod nazivom ‘Arka okusa’, svojevrsna zbirka ugroženih prehrambenih proizvoda iz cijelog svijeta. U toj se ‘arki’ nalaze rijetke i gotovo zaboravljene sorte voća i povrća, tradicionalni sirevi, suhomesnati proizvodi i druge namirnice koje bi bez dodatne pažnje mogle nestati. Ovaj projekt ne samo da dokumentira bogatstvo svjetske gastronomije, nego i aktivno potiče njihovu proizvodnju i očuvanje.
U suvremenom društvu, gdje je brzina često važnija od kvalitete, Slow Food nas podsjeća na to da hrana nije samo gorivo za tijelo, već i važan dio našeg identiteta, kulture i odnosa prema prirodi. Prihvaćanjem načela ovog pokreta ne mijenjamo samo svoje prehrambene navike, već i način na koji razmišljamo o svijetu oko sebe, dajući prednost održivosti, odgovornosti i istinskom uživanju u svakodnevnim stvarima.
Ljubitelji serije diljem svijeta s nestrpljenjem iščekuju razvoj događaja u romansama ovih sjajnih i živopisnih ljudi s autizmom koji su nam pokazali koliko ‘život na spektru’ može biti dinamičan i sadržajan
Emmyjem nagrađena dokumentarna serija ‘Ljubav na spektru’ (Love on the Spectrum) prati odrasle osobe s autizmom koje ulaze u romantične veze, u nekim slučajevima po prvi put. Koliko je osvojila simpatije publike dovoljno govori činjenica da je četvrta sezona serije bila među deset najpopularnijih serija na Netflixu. Unatoč globalnom uspjehu, ‘Ljubav na spektru’ trebala je biti ugašena, no ljubavna priča između nekoliko članova glumačke ekipe prilično se zakuhala, pa je Netflix dao zeleno svjetlo i za snimanje pete sezone.
Onim pretplatnicima Netflixa koji još nisu pogledali seriju ukratko ćemo predstaviti glavne likove. Tijekom četvrte sezone, Madison Marilla i Tyler White postali su prvi par koji se zaručio u seriji. U međuvremenu, dugogodišnji par Abbey Romeo i David Isaacman navodno su prekinuli jer se nisu mogli dogovoriti o tome kada će se vjenčati.
Nakon toga, Georgie Harris otkrila je da ima novog dečka nakon što se rastala od Connora Tomlinsona tijekom četvrte sezone. Uzgred budi rečeno, Tomlinson je rekao da se ne planira vratiti za sljedeću sezonu serije. A još jedan par, James B. Jones i Shelley Wolfe, nedavno su zajedno kupili kuću.
Ljubitelji serije diljem svijeta s nestrpljenjem iščekuju razvoj događaja u romansama ovih sjajnih i živopisnih ljudi s autizmom koji su nam pokazali koliko ‘život na spektru’ može biti dinamičan i sadržajan. Netflix nije naznačio kada očekuje da će peta sezona biti dostupna na platformi.
Stolni tenisPrije 5 dana
Osobe s invaliditetomPrije 5 dana
Moderna vremenaPrije 1 dan
EU kutakPrije 5 dana
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 2 dana
KulturaPrije 6 dana