Cilj konferencije bio je potaknuti smanjenje i uklanjanje prepreka kako bi osobe s invaliditetom i druge društvene skupine imale ravnopravan pristup turističkim uslugama, destinacijama i aktivnostima
Poslušaj članak
U četvrtak, 5. prosinca 2024., u hotelu Zonar održana je četvrta konferencija pod nazivom ‘Pristupačni turizam/Inkluzivni turizam – Održivi turizam’, u organizaciji Ministarstva turizma i sporta. Konferencija, koja je održana povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, prenosila se uživo putem YouTubea, a program je vodila Iva Šulentić.
Događaj je pružio priliku za predstavljanje primjera dobre prakse s domaće i međunarodne razine te najavu nadolazećih zakonskih promjena. Cilj konferencije bio je potaknuti smanjenje i uklanjanje prepreka kako bi osobe s invaliditetom i druge društvene skupine imale ravnopravan pristup turističkim uslugama, destinacijama i aktivnostima.
Ministarstvo turizma i sporta provodi brojne mjere kojima potiče uključivanje osoba s invaliditetom u turizam i ugostiteljstvo, a Hrvatsku pozicionira kao pristupačnu turističku destinaciju. Važnost pristupačnog turizma istaknuta je i u novoj Strategiji razvoja održivog turizma do 2030., kao i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti te Višegodišnji financijski okvir.
Tijekom konferencije raspravljalo se o primjerima dobre prakse, poput iskustava iz Španjolske, te o ograničenjima i potencijalima razvoja pristupačnog turizma u Hrvatskoj. Predstavljen je EU projekt ‘The Sustainable Tourism Partnership: Destinations Accessible for All’, kao i Tehnički propis o osiguranju pristupačnosti građevina za osobe s invaliditetom. Panel rasprava bila je posvećena stvaranju pristupačnih i uključivih turističkih destinacija.
Josip Pavić, državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta, naglasio je važnost kontinuiranog rada na uklanjanju prepreka.
– Svakom novom konferencijom širimo svijest o potrebi stvaranja jednakih uvjeta za sve. Posla još ima, ali svake godine bilježimo napredak – kazao je.
– Od 2021. godine Ministarstvo turizma i sporta, u suradnji s nama, organiziralo je deset regionalnih radionica te, uključujući današnju, ukupno četiri konferencije posvećene potencijalima, izazovima i rješenjima za unapređenje pristupačnog turizma. Iskoristio bih ovu priliku da zahvalim Ministarstvu na prepoznavanju važnosti ove teme, a posebno Sektoru za posebne oblike turizma te analitiku, inovacije i održivi razvoj, koji su uložili mnogo vremena, volje i truda kako bi se ova iznimno važna tema, pristupačni turizam, dodatno razvijala – istaknuo je pravobranitelj za osobe invaliditetom Darijo Jurišić.
– Pozitivno je što podaci pokazuju da, unatoč pandemiji, osobe s invaliditetom i dalje putuju, a njihov interes za putovanja nastavlja rasti. Danas govorimo o temi u kojoj osobe s invaliditetom više nisu samo ranjiva i marginalizirana skupina, već ravnopravni gosti, turisti i konzumenti različitih turističkih proizvoda i usluga – kazao je pravobranitelj za osobe invaliditetom i nastavio kako cilj pristupačnog turizma nije samo uklanjanje arhitektonskih prepreka, poput stepenica ili uskih hodnika, niti osiguravanje pristupačnih web stranica i komunikacijskih kanala. Riječ je o stvaranju okruženja u kojem se svi posjetitelji, bez obzira na svoje potrebe, osjećaju dobrodošlo. To uključuje osobe s invaliditetom, starije osobe, obitelji s malom djecom, kao i one s više djece – sve koji trebaju prilagođenu infrastrukturu.
– Hrvatska ima potencijal postati ključna destinacija za pristupačni turizam. Znamo koliko je turizam važan za naše gospodarstvo i svakodnevni život, ali nažalost, osobe s invaliditetom još uvijek se suočavaju s brojnim izazovima zbog nepristupačnosti – naveo je Jurišić.
– Unatoč napretku u protekle tri godine, suočavamo se s nedostatkom cjenovno pristupačnog smještaja, potpuno prilagođenih plaža, pristupačnih sanitarnih čvorova u ugostiteljskim objektima, specijaliziranog prijevoza i mnogih drugih aspekata. Poseban izazov predstavljaju zaštićene građevine koje se čuvaju od propadanja, ali istovremeno ostaju nepristupačne ljudima.
Ključ za daljnji razvoj pristupačnog turizma leži u podizanju svijesti među turističkim radnicima, vlasnicima smještajnih objekata i šire, među lokalnim stanovništvom. Potrebne su edukacije koje će dodatno naglasiti važnost inkluzivnosti. Također, od presudne je važnosti razvoj strategija i politika koje će pristupačnost integrirati u sve aspekte planiranja i implementacije turističkih usluga.
Svi sektori moraju surađivati kako bi se stvorio uravnotežen pristup koji omogućava svim posjetiteljima, bez obzira na njihove potrebe, da uživaju u ljepotama i sadržajima svake destinacije.
Turizam je i prilika za zapošljavanje osoba s invaliditetom, jer ovaj sektor nudi raznovrsne poslove koji se mogu prilagoditi njihovim mogućnostima. Na kraju, želim istaknuti jednu važnu poruku: sve ono što je pristupačno našim sugrađanima, mora biti jednako pristupačno i osobama s invaliditetom – zaključio je Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom.
Cilj biohackinga nije samo bolji fizički izgled, nego i poboljšanje mentalnih sposobnosti, raspoloženja i općeg zdravlja
Poslušaj članak
Biohacking je moderan pristup poboljšanju tijela i uma kroz prehranu, rutine, tehnologiju i praćenje svakodnevnih navika. U današnjem ubrzanom načinu života sve više ljudi pokušava pronaći načine kako imati više energije, bolju koncentraciju, kvalitetniji san i manje stresa. Upravo zbog toga biohacking postaje sve popularniji među studentima, sportašima, poduzetnicima i ljudima koji žele zdraviji i produktivniji život.
Sam naziv dolazi od riječi biologija i hakiranje, a označava pokušaj ‘optimiziranja’ vlastitog organizma. Cilj biohackinga nije samo bolji fizički izgled, nego i poboljšanje mentalnih sposobnosti, raspoloženja i općeg zdravlja.
Mnogi ljudi počinju s jednostavnim promjenama poput kvalitetnije prehrane, redovitog sna i više tjelesne aktivnosti. Posebno je popularan povremeni post, odnosno ograničeno vrijeme unosa hrane tijekom dana, jer neki smatraju da tako imaju više energije i bolju koncentraciju.
Veliku ulogu u biohackingu ima tehnologija. Pametni satovi i mobilne aplikacije omogućuju praćenje sna, broja koraka, otkucaja srca i razine stresa. Na temelju tih podataka ljudi mogu bolje razumjeti svoje navike i uočiti što pozitivno ili negativno utječe na njihovo zdravlje. Primjerice, mnogi primjećuju da se osjećaju odmornije kada ranije odlaze na spavanje ili kada smanje vrijeme provedeno na mobitelu.
Biohacking uključuje i metode za poboljšanje mentalnog zdravlja, poput meditacije, tehnika disanja i digitalnog detoksa. Sve više ljudi pokušava smanjiti korištenje društvenih mreža kako bi povećali koncentraciju i smanjili stres. Poznati su i hladni tuševi te ledene kupke koje neki koriste za osjećaj budnosti i bolji oporavak tijela.
Iako biohacking može imati brojne prednosti, važno je biti oprezan jer nisu sve metode znanstveno potvrđene. Neki ljudi pretjeruju s dijetama, dodacima prehrani ili raznim trendovima s interneta. Zato stručnjaci preporučuju umjerenost i informiranje prije većih promjena načina života.
Zanimljivo je da mnogi uspješni sportaši i poduzetnici ulažu velike količine novca u analize, posebne prehrane i uređaje za praćenje zdravlja. Također, sve više tvrtki uvodi programe meditacije i praćenja stresa zaposlenika kako bi poboljšali produktivnost i mentalno zdravlje. Biohacking tako postaje simbol modernog načina života u kojem ljudi žele bolje razumjeti svoje tijelo i iskoristiti vlastite mogućnosti na najbolji način.
Iako mnogi misle da je riječ o modernom trendu nastalom zahvaljujući društvenim mrežama, nošenje većeg broja prstenova postoji stoljećima. Još u starom Egiptu prstenje je simboliziralo bogatstvo, moć i povezanost s božanstvima
Poslušaj članak
Trend nošenja više prstena odjednom danas je poznat pod nazivom ‘ring stacking’, odnosno slaganje prstenova. Radi se o modnom stilu u kojem osoba nosi više različitih prstenova na jednoj ili obje ruke, stvarajući slojevit i upečatljiv izgled.
Prstenovi mogu biti tanki, debeli, minimalistički, ukrašeni kamenčićima, vintage ili potpuno različitih stilova. Upravo je sloboda kombiniranja ono što ovaj trend čini toliko popularnim među mladima i ljubiteljima mode.
Iako mnogi misle da je riječ o modernom trendu nastalom zahvaljujući društvenim mrežama, nošenje većeg broja prstenova postoji stoljećima. Još u starom Egiptu prstenje je simboliziralo bogatstvo, moć i povezanost s božanstvima.
Egipćani su vjerovali da krug prstena predstavlja vječnost jer nema početka ni kraja. U Rimskom Carstvu prstenovi su često pokazivali društveni status osobe, a bogati građani nosili su više zlatnih prstenova kako bi pokazali svoje bogatstvo i utjecaj.
Tijekom povijesti prstenje nije imalo samo estetsku nego i praktičnu ulogu. U srednjem vijeku plemići su nosili pečatne prstenove kojima su utiskivali svoj znak u vosak prilikom slanja važnih pisama. Takvi prstenovi bili su simbol autoriteta i identiteta. Danas su pečatni prstenovi ponovno popularni, posebno u kombinaciji s modernim ‘ring stacking’ stilom.
Zanimljivo je da svaki prst ima svoje simbolično značenje. Palac se povezuje sa snagom i samostalnošću, kažiprst s ambicijom i vodstvom, srednji prst s ravnotežom i odgovornošću, prstenjak s ljubavlju i emocijama, a mali prst s kreativnošću i komunikacijom. Upravo zbog toga neki ljudi pažljivo biraju na kojem će prstu nositi određeni prsten.
Jedna od posebnosti ovog trenda jest to što ne postoje stroga pravila. Nekada se smatralo da se zlato i srebro ne smiju kombinirati, no danas je miješanje različitih metala vrlo moderno.
Mnogi kombiniraju elegantne i jednostavne prstenove s velikim, upečatljivim komadima nakita kako bi stvorili zanimljiv kontrast. Posebno su popularni takozvani midi prstenovi koji se nose na sredini prsta, a ne pri dnu, čime se postiže još slojevitiji izgled.
Velik utjecaj na popularnost ‘ring stackinga’ imaju društvene mreže poput Instagrama, TikToka i Pinteresta. Modni influenceri i slavne osobe često objavljuju fotografije ruku ukrašenih desecima prstenova, pa je ovaj stil postao važan dio moderne estetike. Posebno je popularan u stilovima poput boho mode, streetweara, Y2K estetike i maksimalizma, gdje vrijedi pravilo ‘više je više’.
Još jedna zanimljivost jest da prstenje danas često ima emocionalnu vrijednost. Ljudi nose naslijeđene prstenove članova obitelji, prstenove s gravurama ili nakit koji ih podsjeća na određene uspomene i osobe. Zbog toga ‘ring stacking’ nije samo modni trend nego i način izražavanja osobnosti, emocija i životne priče.
Trend više nije rezerviran samo za žene. Sve više muškaraca nosi više prstena odjednom, osobito u rock, punk, alternativnoj i streetwear modi. Poznati glazbenici, glumci i influenceri pridonijeli su tome da prstenje postane univerzalan modni dodatak bez obzira na spol.
Danas se ‘ring stacking’ smatra jednim od najkreativnijih trendova u svijetu nakita jer omogućuje svakome da razvije vlastiti stil. Netko će odabrati minimalističke tanke prstenove, dok će drugi nositi velike i upečatljive komade na gotovo svakom prstu. Upravo ta sloboda izražavanja razlog je zašto je ovaj trend postao toliko popularan diljem svijeta.
Cottagecore slavi ljepotu malih stvari – jutarnju šalicu čaja, miris domaćeg kruha, vrt pun cvijeća i trenutke provedene daleko od gradske buke
Poslušaj članak
Dok svakodnevicu sve više obilježavaju brzina, tehnologija i stalna dostupnost, mnogi ljudi počinju tražiti mir u jednostavnijem načinu života. Upravo iz te potrebe za usporavanjem i povratkom prirodi nastao je cottagecore, trend koji posljednjih godina osvaja društvene mreže, modu i način života brojnih mladih ljudi diljem svijeta.
Cottagecore slavi ljepotu malih stvari – jutarnju šalicu čaja, miris domaćeg kruha, vrt pun cvijeća i trenutke provedene daleko od gradske buke. Inspiriran je romantiziranom slikom seoskog života i starinskim običajima, a u središte stavlja mir, prirodu i svakodnevne rituale koji donose osjećaj ugode i povezanosti sa samim sobom.
Iako djeluje kao moderan internetski trend, ideja cottagecorea zapravo je mnogo starija. Ljudi su oduvijek maštali o životu u prirodi, u malim kućama okruženima vrtovima i poljima, daleko od stresa i užurbanosti. Danas taj stil života predstavlja svojevrsni odgovor na digitalni umor i potrebu za mentalnim odmorom.
Prepoznatljiv je po toplim bojama, prirodnim materijalima i nostalgiji za prošlim vremenima. Cvjetne haljine, pleteni džemperi, drveni namještaj, suho cvijeće i ručno izrađeni detalji samo su dio estetike koja stvara osjećaj topline i jednostavnosti. Posebno su popularni ručni radovi poput pletenja, heklanja i izrade domaćih proizvoda, ali i aktivnosti poput vrtlarenja, pečenja kruha i skupljanja bilja.
Mnogi ljudi danas pokušavaju dio cottagecore filozofije prenijeti i u gradski život. Balkoni postaju mali vrtovi, sve je više interesa za domaću hranu i održivi način života, a društvene mreže pune su sadržaja koji prikazuju sporija jutra, prirodu i svakodnevne rituale bez žurbe. Upravo ta jednostavnost privlači ljude koji žele pobjeći od stalnog pritiska produktivnosti i pronaći ravnotežu.
Zanimljivo je da su mnoge tehnologije i trendovi povezani s održivošću dodatno povećali popularnost cottagecorea. Ljudi sve češće biraju rabljenu odjeću, prirodne materijale i proizvode izrađene ručno, a sve više cijene autentičnost i sporiji način života. Velik utjecaj na širenje ovog trenda imale su i knjige i filmovi smješteni u prirodni, pastoralni ambijent, koji stvaraju osjećaj nostalgije i topline.
Iako ga mnogi smatraju samo estetikom s društvenih mreža, cottagecore za brojne ljude predstavlja način razmišljanja i potrebu za jednostavnijim životom. U vremenu kada je svakodnevica ispunjena stresom i obvezama, ovaj trend podsjeća koliko su važne male stvari – miris kiše, svježe ubrano cvijeće ili trenutak mira uz knjigu i šalicu toplog čaja.
in MREŽAPrije 6 dana
Vaše pričePrije 7 dana
in MREŽAPrije 5 dana
Civilno društvoPrije 6 dana
RibolovPrije 7 dana
Osobe s invaliditetomPrije 7 dana
Osobe s invaliditetomPrije 4 dana