Cilj konferencije bio je potaknuti smanjenje i uklanjanje prepreka kako bi osobe s invaliditetom i druge društvene skupine imale ravnopravan pristup turističkim uslugama, destinacijama i aktivnostima
Poslušaj članak
U četvrtak, 5. prosinca 2024., u hotelu Zonar održana je četvrta konferencija pod nazivom ‘Pristupačni turizam/Inkluzivni turizam – Održivi turizam’, u organizaciji Ministarstva turizma i sporta. Konferencija, koja je održana povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, prenosila se uživo putem YouTubea, a program je vodila Iva Šulentić.
Događaj je pružio priliku za predstavljanje primjera dobre prakse s domaće i međunarodne razine te najavu nadolazećih zakonskih promjena. Cilj konferencije bio je potaknuti smanjenje i uklanjanje prepreka kako bi osobe s invaliditetom i druge društvene skupine imale ravnopravan pristup turističkim uslugama, destinacijama i aktivnostima.
Ministarstvo turizma i sporta provodi brojne mjere kojima potiče uključivanje osoba s invaliditetom u turizam i ugostiteljstvo, a Hrvatsku pozicionira kao pristupačnu turističku destinaciju. Važnost pristupačnog turizma istaknuta je i u novoj Strategiji razvoja održivog turizma do 2030., kao i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti te Višegodišnji financijski okvir.
Tijekom konferencije raspravljalo se o primjerima dobre prakse, poput iskustava iz Španjolske, te o ograničenjima i potencijalima razvoja pristupačnog turizma u Hrvatskoj. Predstavljen je EU projekt ‘The Sustainable Tourism Partnership: Destinations Accessible for All’, kao i Tehnički propis o osiguranju pristupačnosti građevina za osobe s invaliditetom. Panel rasprava bila je posvećena stvaranju pristupačnih i uključivih turističkih destinacija.
Josip Pavić, državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta, naglasio je važnost kontinuiranog rada na uklanjanju prepreka.
– Svakom novom konferencijom širimo svijest o potrebi stvaranja jednakih uvjeta za sve. Posla još ima, ali svake godine bilježimo napredak – kazao je.
– Od 2021. godine Ministarstvo turizma i sporta, u suradnji s nama, organiziralo je deset regionalnih radionica te, uključujući današnju, ukupno četiri konferencije posvećene potencijalima, izazovima i rješenjima za unapređenje pristupačnog turizma. Iskoristio bih ovu priliku da zahvalim Ministarstvu na prepoznavanju važnosti ove teme, a posebno Sektoru za posebne oblike turizma te analitiku, inovacije i održivi razvoj, koji su uložili mnogo vremena, volje i truda kako bi se ova iznimno važna tema, pristupačni turizam, dodatno razvijala – istaknuo je pravobranitelj za osobe invaliditetom Darijo Jurišić.
– Pozitivno je što podaci pokazuju da, unatoč pandemiji, osobe s invaliditetom i dalje putuju, a njihov interes za putovanja nastavlja rasti. Danas govorimo o temi u kojoj osobe s invaliditetom više nisu samo ranjiva i marginalizirana skupina, već ravnopravni gosti, turisti i konzumenti različitih turističkih proizvoda i usluga – kazao je pravobranitelj za osobe invaliditetom i nastavio kako cilj pristupačnog turizma nije samo uklanjanje arhitektonskih prepreka, poput stepenica ili uskih hodnika, niti osiguravanje pristupačnih web stranica i komunikacijskih kanala. Riječ je o stvaranju okruženja u kojem se svi posjetitelji, bez obzira na svoje potrebe, osjećaju dobrodošlo. To uključuje osobe s invaliditetom, starije osobe, obitelji s malom djecom, kao i one s više djece – sve koji trebaju prilagođenu infrastrukturu.
– Hrvatska ima potencijal postati ključna destinacija za pristupačni turizam. Znamo koliko je turizam važan za naše gospodarstvo i svakodnevni život, ali nažalost, osobe s invaliditetom još uvijek se suočavaju s brojnim izazovima zbog nepristupačnosti – naveo je Jurišić.
– Unatoč napretku u protekle tri godine, suočavamo se s nedostatkom cjenovno pristupačnog smještaja, potpuno prilagođenih plaža, pristupačnih sanitarnih čvorova u ugostiteljskim objektima, specijaliziranog prijevoza i mnogih drugih aspekata. Poseban izazov predstavljaju zaštićene građevine koje se čuvaju od propadanja, ali istovremeno ostaju nepristupačne ljudima.
Ključ za daljnji razvoj pristupačnog turizma leži u podizanju svijesti među turističkim radnicima, vlasnicima smještajnih objekata i šire, među lokalnim stanovništvom. Potrebne su edukacije koje će dodatno naglasiti važnost inkluzivnosti. Također, od presudne je važnosti razvoj strategija i politika koje će pristupačnost integrirati u sve aspekte planiranja i implementacije turističkih usluga.
Svi sektori moraju surađivati kako bi se stvorio uravnotežen pristup koji omogućava svim posjetiteljima, bez obzira na njihove potrebe, da uživaju u ljepotama i sadržajima svake destinacije.
Turizam je i prilika za zapošljavanje osoba s invaliditetom, jer ovaj sektor nudi raznovrsne poslove koji se mogu prilagoditi njihovim mogućnostima. Na kraju, želim istaknuti jednu važnu poruku: sve ono što je pristupačno našim sugrađanima, mora biti jednako pristupačno i osobama s invaliditetom – zaključio je Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom.
Pečeno carsko meso s hrskavom kožicom prava je mesna delicija koja se topi u ustima. Koža je zlatno-smeđa, dok je meso iznutra mekano, sočno i aro matično zahvaljujući začinima i češnjaku
Sastojci:
Za carsko meso:
1 komad carskog mesa (oko 700–800 g s kožom)
2 žlice maslinovog ulja
1 žlica soli
1 žličica crvene paprike (slatke)
1 žličica mljevenog crnog papra
2 režnja češnjaka (sitno nasjeckana)
1 žlica soja umaka (po želji)
Za prilog – pečeni krumpir s lukom:
4 srednja krumpira
1 veći crveni luk (ili 2 manja)
2 žlice maslinovog ulja
1 žličica suhog origana ili timijana
sol i papar po ukusu
Priprema:
Kožu carskog mesa zarežite nožem u obliku mreže, ali ne previše duboko (samo kroz kožu i masnoću).
U maloj zdjelici pomiješajte sol, papar, crvenu papriku, češnjak i maslinovo ulje.
Utrljajte mješavinu u meso sa svih strana, posebno urezane dijelove. Po želji dodajte i soja umak za dodatni okus.
Stavite meso u pekač s kožom prema gore i ostavite da odstoji 30 minuta (može i dulje u hladnjaku).
Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 200 °C oko 45 minuta, zatim pojačajte temperaturu na 220 °C i pecite još 15 minuta da koža postane hrskava.
Ogulite krumpire i narežite ih na deblje ploške ili četvrtine, luk narežite na polumjesece.
U zdjeli pomiješajte krumpir, luk, ulje, origano, sol i papar.
Rasporedite smjesu na lim za pečenje, možete peći zajedno s mesom (u donjoj razini pećnice) ili posebno.
Pecite oko 50 – 60 minuta, povremeno promiješajte da se ravnomjerno zapeče.
Carsko meso narežite na tanke kriške, poslužite uz pečeni krumpir i luk. Možete dodati malo svježeg peršina po vrhu ili žlicu senfa sa strane.
Svaki zalogaj odiše toplinom domaće kuhinje, a kremasti umak savršeno se slaže s pire krumpirom, tjesteninom ili palentom. Idealno za obiteljski ručak ili posebnu večeru
Sastojci (za 4 osobe):
4 komada junećih odrezaka (otprilike 150–200 g po komadu, npr. but ili plećka)
pola šalice glatkog brašna (za paniranje)
2 žlice maslinovog ulja
1 žlica maslaca
1 veći luk, sitno nasjeckan
2 režnja češnjaka, sitno nasjeckana
pola šalice suhog bijelog vina (ili temeljca ako ne koristiš alkohol)
1 šalica goveđeg temeljca
pola šalice vrhnja za kuhanje
pola šalice sjeckane rajčice iz konzerve (ili svježe, oguljene)
sol i papar po ukusu
svježi peršin za posipanje (po želji)
Priprema:
Odreske lagano izlupajte (ne pretanko), posolite i popaprite s obje strane. Uvaljajte ih u brašno i otresite višak.
U velikoj tavi zagrijte maslinovo ulje i maslac. Pecite odreske po 2-3 minute sa svake strane, dok ne dobiju zlatno-smeđu boju. Izvadite ih i ostavi sa strane.
U istoj tavi dodajte luk i pirjajte dok ne omekša (oko 5 minuta). Dodajte češnjak i pirjajte još 30 sekundi.
Ulijte bijelo vino i kuhajte nekoliko minuta, dok alkohol ne ispari i tekućina se malo reducira.
Umiješajte sjeckanu rajčicu i goveđi temeljac. Vratite odreske u tavu, pokrijte i kuhajte na laganoj vatri 40 minuta (ili dok meso ne omekša).
Pred kraj kuhanja dodajte vrhnje za kuhanje, promiješajte i pustite da se umak malo zgusne (još 5 minuta).
Posipajte svježim peršinom i poslužite uz pire krumpir, tjesteninu ili palentu.
Menstrualni ciklus nije samo ‘onih par dana’. On traje u prosjeku 28 dana i ima četiri glavne faze koje itekako utječu na naše tijelo i psihu
Mnogo se toga u životu žene događa u ciklusima – emocije, energija, kreativnost, potreba za povlačenjem ili pak za društvom i akcijom. No, iako je menstrualni ciklus prirodni i moćni dio ženskog tijela, mnoge žene još uvijek ne žive u skladu s njegovim ritmom. Često ga doživljavamo kao smetnju, nešto što treba ‘izdržati’ ili ‘sakriti’. A zapravo – kad bolje upoznamo svoj ciklus – on postaje alat za samorazumijevanje, snagu i ravnotežu.
Menstrualni ciklus nije samo ‘onih par dana’. On traje u prosjeku 28 dana i ima četiri glavne faze koje itekako utječu na naše tijelo i psihu.
Menstruacija zima vrijeme je introspekcije i odmora. Tijelo se čisti, a energija se povlači. Idealno je vrijeme za sporiji ritam, tople napitke i nježnost prema sebi.
Folikularna faza ili proljeće dolazi nakon menstruacije, kad estrogen raste i energija se vraća. Kreativnost, motivacija i mentalna jasnoća su na vrhuncu. Savršeno vrijeme za planiranje, učenje i pokretanje novih ideja.
Ovulacija ili ljeto je onda kad hormon estrogen doseže vrhunac. Osjećamo se društveno, samopouzdano, privlačno i komunikativno. Idealno vrijeme za donošenje važnih odluka, sastanke i izražavanje.
Lutealna faza ili jesen. Progesteron se povećava, tijelo se priprema za moguću trudnoću. Mnoge žene osjećaju veću osjetljivost, potrebu za povlačenjem i odmorom. Važno je usporiti, završavati stvari i slušati intuiciju.
Kada osvijestimo u kojoj se fazi ciklusa nalazimo, možemo bolje razumjeti svoje emocije i ponašanja. Umjesto da se borimo protiv sebe, učimo plivati u vlastitom ritmu.
Na primjer: Ne moraš ‘gurati’ trening svaki dan – možda ti faza ciklusa sugerira jogu umjesto intenzivnog treninga.
Ako se osjećaš emocionalno ranjivije, možda nije idealno vrijeme za teške razgovore.
Ako si u ovulacijskoj fazi – iskoristi taj val energije za prezentacije, susrete, flert ili kreativno stvaranje.
Ono što se često zanemaruje jest da nas ciklus uči balansiranju – kada dati, a kada primiti. Kada djelovati, a kada se povući. Kada reći ‘da’, a kada ‘ne, hvala – danas biram sebe’.
Praćenje ciklusa (bilo putem aplikacije ili bilježenjem u dnevniku) pomaže nam osvijestiti ne samo fizičke promjene, već i emocionalne obrasce. Time gradimo dublju povezanost sa sobom i postajemo suputnice vlastitog tijela, a ne njegove kritičarke.
Menstrualni ciklus nije slabost, već supermoć – samo je trebamo upoznati. Kada naučimo živjeti u skladu s vlastitim ritmom, život postaje manje borba, a više ples. I ne – ne moramo svaki dan biti iste. To i jest ljepota ženstvenosti – mi smo ciklična bića. I u toj promjenjivosti – leži naša snaga.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.