Cilj konferencije bio je potaknuti smanjenje i uklanjanje prepreka kako bi osobe s invaliditetom i druge društvene skupine imale ravnopravan pristup turističkim uslugama, destinacijama i aktivnostima
Poslušaj članak
U četvrtak, 5. prosinca 2024., u hotelu Zonar održana je četvrta konferencija pod nazivom ‘Pristupačni turizam/Inkluzivni turizam – Održivi turizam’, u organizaciji Ministarstva turizma i sporta. Konferencija, koja je održana povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, prenosila se uživo putem YouTubea, a program je vodila Iva Šulentić.
Događaj je pružio priliku za predstavljanje primjera dobre prakse s domaće i međunarodne razine te najavu nadolazećih zakonskih promjena. Cilj konferencije bio je potaknuti smanjenje i uklanjanje prepreka kako bi osobe s invaliditetom i druge društvene skupine imale ravnopravan pristup turističkim uslugama, destinacijama i aktivnostima.
Ministarstvo turizma i sporta provodi brojne mjere kojima potiče uključivanje osoba s invaliditetom u turizam i ugostiteljstvo, a Hrvatsku pozicionira kao pristupačnu turističku destinaciju. Važnost pristupačnog turizma istaknuta je i u novoj Strategiji razvoja održivog turizma do 2030., kao i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti te Višegodišnji financijski okvir.
Tijekom konferencije raspravljalo se o primjerima dobre prakse, poput iskustava iz Španjolske, te o ograničenjima i potencijalima razvoja pristupačnog turizma u Hrvatskoj. Predstavljen je EU projekt ‘The Sustainable Tourism Partnership: Destinations Accessible for All’, kao i Tehnički propis o osiguranju pristupačnosti građevina za osobe s invaliditetom. Panel rasprava bila je posvećena stvaranju pristupačnih i uključivih turističkih destinacija.
Josip Pavić, državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta, naglasio je važnost kontinuiranog rada na uklanjanju prepreka.
– Svakom novom konferencijom širimo svijest o potrebi stvaranja jednakih uvjeta za sve. Posla još ima, ali svake godine bilježimo napredak – kazao je.
– Od 2021. godine Ministarstvo turizma i sporta, u suradnji s nama, organiziralo je deset regionalnih radionica te, uključujući današnju, ukupno četiri konferencije posvećene potencijalima, izazovima i rješenjima za unapređenje pristupačnog turizma. Iskoristio bih ovu priliku da zahvalim Ministarstvu na prepoznavanju važnosti ove teme, a posebno Sektoru za posebne oblike turizma te analitiku, inovacije i održivi razvoj, koji su uložili mnogo vremena, volje i truda kako bi se ova iznimno važna tema, pristupačni turizam, dodatno razvijala – istaknuo je pravobranitelj za osobe invaliditetom Darijo Jurišić.
– Pozitivno je što podaci pokazuju da, unatoč pandemiji, osobe s invaliditetom i dalje putuju, a njihov interes za putovanja nastavlja rasti. Danas govorimo o temi u kojoj osobe s invaliditetom više nisu samo ranjiva i marginalizirana skupina, već ravnopravni gosti, turisti i konzumenti različitih turističkih proizvoda i usluga – kazao je pravobranitelj za osobe invaliditetom i nastavio kako cilj pristupačnog turizma nije samo uklanjanje arhitektonskih prepreka, poput stepenica ili uskih hodnika, niti osiguravanje pristupačnih web stranica i komunikacijskih kanala. Riječ je o stvaranju okruženja u kojem se svi posjetitelji, bez obzira na svoje potrebe, osjećaju dobrodošlo. To uključuje osobe s invaliditetom, starije osobe, obitelji s malom djecom, kao i one s više djece – sve koji trebaju prilagođenu infrastrukturu.
– Hrvatska ima potencijal postati ključna destinacija za pristupačni turizam. Znamo koliko je turizam važan za naše gospodarstvo i svakodnevni život, ali nažalost, osobe s invaliditetom još uvijek se suočavaju s brojnim izazovima zbog nepristupačnosti – naveo je Jurišić.
– Unatoč napretku u protekle tri godine, suočavamo se s nedostatkom cjenovno pristupačnog smještaja, potpuno prilagođenih plaža, pristupačnih sanitarnih čvorova u ugostiteljskim objektima, specijaliziranog prijevoza i mnogih drugih aspekata. Poseban izazov predstavljaju zaštićene građevine koje se čuvaju od propadanja, ali istovremeno ostaju nepristupačne ljudima.
Ključ za daljnji razvoj pristupačnog turizma leži u podizanju svijesti među turističkim radnicima, vlasnicima smještajnih objekata i šire, među lokalnim stanovništvom. Potrebne su edukacije koje će dodatno naglasiti važnost inkluzivnosti. Također, od presudne je važnosti razvoj strategija i politika koje će pristupačnost integrirati u sve aspekte planiranja i implementacije turističkih usluga.
Svi sektori moraju surađivati kako bi se stvorio uravnotežen pristup koji omogućava svim posjetiteljima, bez obzira na njihove potrebe, da uživaju u ljepotama i sadržajima svake destinacije.
Turizam je i prilika za zapošljavanje osoba s invaliditetom, jer ovaj sektor nudi raznovrsne poslove koji se mogu prilagoditi njihovim mogućnostima. Na kraju, želim istaknuti jednu važnu poruku: sve ono što je pristupačno našim sugrađanima, mora biti jednako pristupačno i osobama s invaliditetom – zaključio je Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom.
Varivo s kiselim zeljem može se servirati kao glavno jelo, posebno uz krišku svježeg kruha, ili kao prilog uz mesna jela poput kobasica ili pečenog mesa. Osim što je izuzetno ukusano, varivo s kiselim zeljem bogato je vitaminima i mineralima, zahvaljujući fermentiranom zelju i svježem povrću, što ga čini zdravim izborom za obiteljski ručak ili večeru
Sastojci:
pola kilograma kiselog zelja
2 veća krumpira
1 glavica luka
1 češanj češnjaka (opcionalno)
1 mrkva (opcionalno)
1 žlica brašna
1 žličica crvene paprike (slatke ili ljute, po želji)
2 lovorova lista
sol i papar, po ukusu
ulje ili mast za pirjanje
voda ili temeljac (oko 1 l)
Priprema:
Ogulite krumpire i narežite ih na kockice. Luk sitno nasjeckajte, a češnjak zgnječite ili sitno nasjeckajte. Ako koristite mrkvu, narežite je na kolutiće.
U loncu zagrijte ulje ili mast i na srednjoj vatri pirjajte luk dok ne postane staklast. Dodajte češnjak i mrkvu te pirjajte još minutu-dvije. Posipajte brašno po luku i promiješajte dok se ne stvori blaga zaprška. Umiješajte crvenu papriku brzo, kako ne bi zagorjela.
Dodajte kiselo zelje (po želji ga možete prethodno isprati ako ne volite jako kiselo). Ubacite narezani krumpir i lovorov list. Prelijte sve vodom ili temeljcem, toliko da prekrije sastojke.
Pustite da zavrije, smanjite vatru i kuhajte oko 30 minuta, dok krumpir ne omekša.
Probajte varivo i po potrebi dodajte sol i papar (pazite jer je kiselo zelje već slano).
Ako volite gušće varivo, kuhajte još malo da se zgusne.
Poslužite toplo uz svježi kruh ili kukuruznu pogaču.
Ova palenta je elegantan spoj slatkog i slanog, savršena za one koji traže nešto drugačije. Kremasta baza od kukuruzne palente obogaćena je nježnim kozjim sirom, a hrskavi orasi i blagi okus meda donose zanimljiv kontrast tekstura i okusa
Sastojci:
1 šalica kukuruzne palente (oko 200 g)
3 šalice vode (oko 700 ml)
trećina šalice mlijeka (oko 100 ml)
3 žlice maslaca (oko 50 g)
1 šalica kozjeg sira (oko 100 g; izmrvljenog ili naribanog)
pola šalice nasjeckanih oraha (oko 50 g)
2 žlice meda
prstohvat soli
svježe mljeveni crni papar (po želji)
grančica timijana (za dekoraciju, opcionalno)
Priprema:
U loncu zakuhajte 3 šalice vode i jednu trećinu šalice mlijeka s prstohvatom soli. Kada tekućina počne ključati, smanjite vatru na srednje nisku i polako dodajte palentu, neprestano miješajući pjenjačom kako biste izbjegli grudice.
Nakon otprilike 5–7 minuta kuhanja (ovisno o uputama na pakiranju palente), umiješajte 3 žlice maslaca dok se ne otopi i palenta ne postane kremasta.
U još toplu palentu umiješajte šalicu izmrvljenog ili naribanog kozjeg sira. Dobro promiješajte kako bi se ravnomjerno otopio.
Na suhoj tavi lagano prepržite pola šalice nasjeckanih oraha dok ne dobiju zlatno-smeđu boju i zamirišu. Pazite da ih ne pregorite.
Toplu palentu podijelite na tanjure ili u zdjelice. Po vrhu pospite pržene orahe, prelijte s 2 žlice meda i, po želji, ukrasite grančicom svježeg timijana.
Ako želite više kremaste palente, dodajte još malo mlijeka (po žlicu odjednom) dok miješate.
Uključivanjem osobe s invaliditetom u svoju kampanju, DM šalje poruku kako je za njih svaki čovjek vrijedan, autentičan i lijep na jedinstven način
Poslušaj članak
Drogerie Markt, ili skraćeno DM, već godinama stavlja kupca u središte svog poslovanja te im na taj način daje na važnosti. Vodeći se tom idejom, jedna od najpoznatijih drogerija osmislila je novu kampanju pod nazivom ‘#bašja’.
Tijekom protekle dvije godine, DM je provodio niz aktivnosti koje su potakle žene da pričaju o temama koje se baš ne mogu čuti u medijima.
Novom kampanjom, koja se nadovezuje na stari slogan ‘Tu sam čovjek, tu kupujem’, DM ima za cilj poticanje ljudi da vole i prihvaćaju sebe, budu samouvjereni i pokažu svoju ono nešto svoje, nešto što karakterizira baš njih, po čemu su jedinstveni, ističući različitost kao prekrasnu autentičnost osobe.
Sloganom nove kampanje DM poručuje svojim kupcima, da samo prihvaćanjem sebe u potpunosti, čovjek može biti uistinu zadovoljan u životu.
U srijedu 8. siječnja, u Zagrebačkom hotelu Esplanada, DM je predstavio kampanju ‘Baš ja’. Poanta cijele kampanje bila je predstavljena u video spotu, nakon čijeg su gledanja prisutni dobili bolju percepciju onoga što DM želi poručiti ovom kampanjom.
Nakon prikazivanja video spota, uslijedila je modna revija Happy Gardena čija su kreacije djelo ruku Đurđice Vorkapić. Kako samo ime kampanje kaže, ova je modna revija bila fokusirana na prikaz ljepote različitosti.
Deset modela pokazalo je da različitost, bila ona fizička ili neke druge prirode, ne mora nužno biti percipcirana kao negativna stvar, nego u njoj moramo uživati i diviti joj se.
Posebnu pažnju privukla je i žena s invaliditetom koja je bila jedna od deset modela koji su prošetali u modnim kreacijama dizajnerice Đurđice Vorkapić.
Uključivanjem osobe s invaliditetom u svoju kampanju, DM šalje poruku kako je za njih svaki čovjek vrijedan, autentičan i lijep na jedinstven način.
Emotivni koncert kantautorice Lu Jakelić, koja u svojim pjesmama iskreno progovara o vlastitom životu, upotpunio je večer posvećenu samospoznaji i prihvaćanju, a poznati gosti i influenceri istaknuli su svoju autentičnost i ponosno uz dm proslavili ono što ih čini posebnima.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.