Film je sniman u suradnji s Memorijalnim stanom Marije Jurić Zagorke, mjestom na kojem su nastala njezina najpoznatija djela i lektire koje su obilježile generacije čitatelja te je i danas zadržavaju na vrhu ljestvice najčitanijih hrvatskih spisateljica
Premijera dvostruko nagrađenog autorskog dokumentarnog filma ‘Nepoznata Zagorka’ održana je u Hrvatskom novinarskom društvu pred prepunom dvoranom.
Film u produkciji Večernjeg lista donosi svježi pogled na život i djelo Marije Jurić Zagorke, prve političke novinarke na ovim prostorima, te jedne od najznačajnijih figura hrvatske novinarske i književne povijesti.
Lik Marije Jurić Zagorke utjelovila je povjesničarka i izvedbena umjetnica Martina Findrik, koju je autorica filma Radmila Kovačević smjestila u samo središte zbivanja – i figurativno i politički. U četrdesetominutnom filmu Zagorka ‘prolazi’ dobro poznatim ulicama Zagreba, a njezina priča isprepliće se s prostorima koji su obilježili njezin život i rad.
Film je sniman u suradnji s Memorijalnim stanom Marije Jurić Zagorke, mjestom na kojem su nastala njezina najpoznatija djela i lektire koje su obilježile generacije čitatelja te je i danas zadržavaju na vrhu ljestvice najčitanijih hrvatskih spisateljica. Upravo je taj autentični prostor filmu dao dodatnu vjerodostojnost i poseban emotivni naboj.
Na premijeri su se okupljenima obratili glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić, autorica filma Radmila Kovačević, ujedno dugogodišnja novinarka Večernjeg lista, te jedan od sugovornika u filmu i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko. Program je moderirala producentica filma Petra Balija, ujedno i urednica videosadržaja Večernjeg lista.
‘Nepoznata Zagorka’ najnoviji je u nizu dokumentarnih filmova u produkciji Večernjeg lista, a premijerno je prikazan 18. prosinca zbog simbolike datuma. Naime, 19. prosinca 1910. godine osnovano je Hrvatsko novinarsko društvo, a među njegovim osnivačicama bila je upravo Marija Jurić Zagorka.
O životu i opusu pionirke feminizma u Hrvatskoj u filmu govore i brojni stručni sugovornici. Uz Hrvoja Zovka, Zagorkin opus tumače voditeljica Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke Ana Zbiljski, Lidija Dujić s Odjela za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveučilišta Sjever, Mario Kolar s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci, saborska zastupnica mr. Rada Borić u ime Centra za ženske studije, Ivana Kuhar iz Hrvatskog državnog arhiva te Nikolina Pucar u ime Knjižnica grada Zagreba.
Film je nastao u produkciji video-odjela Večernjeg lista. Direktor fotografije je Antonio Tatar, dok je velik dio postprodukcije realizirala Laura Hana Uremović, uz angažman ostatka tima video-odjela.
‘Nepoznata Zagorka’ oda je hrabroj i jedinstvenoj ženi koja je bila novinarka u vrijeme kada se ta riječ gotovo nije koristila, kao i spisateljici koja je hrvatsku povijest izvlačila iz zaborava, stvarajući u prostoru u kojem su književne police uglavnom pripadale muškim autorima. Film govori o ženi kojoj današnje generacije novinarki, književnica i aktivistica duguju mnogo – od profesionalnih prava do društvene vidljivosti.
-Imala sam vrlo zahvalne suradnike – profesore i ljude koji vode Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke. Smatram da smo na zanimljiv način prikazali fascinantnu, neobičnu i snažnu ženu. Svjesna sam da je Zagorka prisutna u našem kolektivnom pamćenju, malo tko nije čuo za nju, ali imam dojam da još uvijek nije dovoljno vrednovana – istaknula je autorica filma Radmila Kovačević.
Producentica filma Petra Balija naglasila je simboličnu važnost ovog projekta:
-Marija Jurić Zagorka bila je naša želja i svojevrsni dug jednoj velikoj novinarki. Ovim filmom željeli smo joj odati počast i približiti je novim generacijama – kazala je.
Dana 15. rujna 2026. u Dječjoj kući u Rijeci održana je početna konferencija programa „Kultura svima svugdje – mladi za kulturu“, u okviru kojeg se pokreće drugi saziv inkluzivnog kulturnog vijeća mladih Kultura svima
Poslušaj članak
Na konferenciji je sudjelovala Tea Rubeša, savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom, koja je uvodno govorila o važnosti inkluzivnih kulturnih praksi i pristupačnosti kulture kao ljudskog prava te o preprekama s kojima se osobe s invaliditetom susreću u pristupu kulturnim ustanovama i sadržajima. Istaknula je pritom važnost promatranja osoba s invaliditetom ne samo kao publike, već i kao aktivnih sudionika i stvaratelja u području kulture.
Na konferenciji je predstavljen projekt i mogućnosti uključivanja mladih osoba te radnica i radnika s mladima i u kulturi zainteresiranih za inkluziju, kulturu i razvoj inkluzivnih kulturnih praksi. Svoja iskustva i perspektive predstavili su članovi i članice prvog saziva inkluzivnog kulturnog vijeća mladih te mladi radnici i radnice u kulturi Nika Grbelja, Katarina Bošnjak, Elena Kiss i Borna Padovan.
Projekt „Kultura svima svugdje – mladi za kulturu“ provodi Kultura svima svugdje u partnerstvu s Udrugom gluhih i nagluhih Primorsko-goranske županije, Gradskom knjižnicom Rijeka i Savjetovalištem za akademsku prilagodbu Filozofskog fakulteta u Rijeci. Projekt se provodi od 1. rujna 2026. do 6. svibnja 2028. godine, uz financiranje sredstvima Europske unije.
Program je završio uz glazbu i koncert Zagrebačkih solista, jednog od najnagrađivanijih i najstarijih hrvatskih ansambala
Nakon Sesveta, treći ciklus Zagrebačkih kvartova kulture nastavio se i ujedno završio u Stenjevcu, donoseći od 18. do 20. rujna bogat i raznovrstan program.
Trodnevni program uključio je koncerte Natali Dizdar i Zagrebačkih solista, filmski hit Glavonja, kazališne i plesne predstave za djecu, izvedbu suvremenog cirkusa, poeziju uz glazbu i okolišnu akciju.
Podsjetimo, prva dva ciklusa okupila su tijekom travnja, svibnja, lipnja i srpnja više od 17.000 posjetitelja, a sveukupno u ovogodišnjem projektu sudjeluje više od 200 umjetnika u osam kvartova.
U Stenjevcu se nastavila suradnja s Goranovim proljećem i programom pod imenom Ritam i riječ, u sklopu kojeg se izvodi živa pjesnička riječ na zagrebačke ulice. Pjesnički glasovi spajaju se s glazbenima te se kroz pjesničko-glazbenu improvizaciju i živu svirku otkriva ritam koji ih veže. Ovaj put svoju će poeziju predstaviti Monika Herceg i Alen Brlek, a glazbu Oaza trio.
Program je završio uz glazbu i koncert Zagrebačkih solista, jednog od najnagrađivanijih i najstarijih hrvatskih ansambala. Već gotovo sedam desetljeća ovaj ansambl održava kvalitetu muziciranja na zavidnoj razini, a njihovi koncerti na otvorenom u sklopu Zagrebačkih kvartova kulture poseban su doživljaj.
U ovogodišnjem izdanju projekta Zagrebački kvartovi kulture, koji uključuje osam kvartova, u stotinjak događanja sudjeluje više od 200 umjetnika. Kao i dosad, po kvartovima se izvode koncerti, kazališne predstave za djecu i odrasle, predstave suvremenog plesa, filmske projekcije, izvedbe suvremenog cirkusa, poezija i radionice te okolišne akcije. Po prvi put ove godine predstavljeni su i murali na zidovima kvartovskih zgrada. Prvi ciklus manifestacije održao se tijekom travnja i svibnja u Dugavama, Podsusedu, Krugama i Lučkom, drugi ciklus tijekom lipnja i srpnja u Volovčici i Trnjanskoj Savici, a treći se odvija tijekom rujna u Sesvetama i Stenjevcu.
Zagrebački kvartovi kulture projekt je u organizaciji Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture, a održava se uz podršku Grada Zagreba. Sve informacije dostupne su na www.kvartovikulture.hr.
Program u petak, 18. rujna, započinje okolišnom akcijom Počisti u svom kvartu – svi zainteresirani stanovnici Zagreba mogu sudjelovati u čišćenju Stenjevca od smeća. Uslijedit će već tradicionalni marš kroz kvart u izvedbi Zagrebačkog orkestra ZET-a, koji signalizira službeni početak još jednog izdanja Zagrebačkih kvartova kulture! Za kraj večeri sve stanovnike Stenjevca čeka zajedničko obiteljsko filmsko iskustvo: dječji kino-hit Glavonja, napeta detektivska avantura i ujedno topla priča o prijateljstvu, zajedništvu i prihvaćanju različitosti. Glavni junaci filma su desetogodišnja Alisa i njezin stariji brat Milan, koji svijet doživljava drugačije od ostalih. U društvu trojice dječaka detektiva kreću u potragu za roditeljima koji su tajanstveno nestali te upadaju u nadrealnu pustolovinu u kojoj će se zbližiti i postati nerazdvojna dječja družina. Spomenuta projekcija uključit će titlove na hrvatskom jeziku prilagođene osobama s oštećenjem sluha, kao i audiodeskripciju za slijepe i slabovidne osobe. Inkluzivna projekcija realizira se u suradnji s udrugom Kultura svima svugdje, u okviru njihovog projekta Film svima.
Subotnji program počinje na neobičan način – uz predstavu SMASH, koja ima sve elemente tenisa, ali nije teniski meč. Ova izvedba, u produkciji Teatra Cirkus Punkt, spaja cirkus, kazalište i uličnu umjetnost. Za vrijeme trajanja predstave svi odrasli koji žele potaknuti pozitivnu promjenu u kvartu moći će se uključiti u razgovor Umjetnost u našem kvartu inicijative Novi javni naručitelji, koja građanima pruža mogućnost naručivanja umjetničkog djela u javnom prostoru. Potom će uslijediti plesna predstava za djecu Polygon, u produkciji Plesnog centra TALA. Riječ je o interaktivnoj izvedbi u kojoj se pravila kazališne igre oblikuju tijekom izvedbe, a djeca aktivno sudjeluju i uključuju se u scenske zadatke.
Subotnja večer završava koncertom popularne i omiljene zadarske pjevačice Natali Dizdar, koja se nakon dva rasprodana koncerta u Zagrebu i Splitu te brojnih koncerata diljem regije vraća u studio i počinje raditi na novim materijalima, ali se posvećuje i novim, jesenskim koncertima. Nastupom u Stenjevcu Natali Dizdar otvara novu koncertnu sezonu!
Nedjeljni program počinje poslijepodne izvedbom predstave Pita moja mama imate li jedno jaje u izvedbi Teatra Poco Loco, nastale prema istoimenoj slikovnici slikarice i autorice Tisje Kljaković Braić. Uz mnogo glazbe, kreativnih scenografskih rješenja i prepoznatljivih ilustracija, predstava priča priču o Splitu, najlipšen gradu na svitu!
U Stenjevcu se nastavlja suradnja s Goranovim proljećem i programom pod imenom Ritam i riječ, u sklopu kojeg se izvodi živa pjesnička riječ na zagrebačke ulice. Pjesnički glasovi spajaju se s glazbenima te se kroz pjesničko-glazbenu improvizaciju i živu svirku otkriva ritam koji ih veže. Ovaj put svoju će poeziju predstaviti Monika Herceg i Alen Brlek, a glazbu Oaza trio.
Program završava na najbolji mogući način – uz glazbu i koncert Zagrebačkih solista, jednog od najnagrađivanijih i najstarijih hrvatskih ansambala. Već gotovo sedam desetljeća ovaj ansambl održava kvalitetu muziciranja na zavidnoj razini, a njihovi koncerti na otvorenom u sklopu Zagrebačkih kvartova kulture poseban su doživljaj koji se ne propušta!
Ulaz na sve programe je slobodan. Program će se održati u Parku Lujze Janović Wagner. U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta cijeli program na otvorenom odgađa se.
U ovogodišnjem izdanju projekta, koji uključuje osam kvartova, u stotinjak događanja sudjeluje više od 200 umjetnika. Kao i dosad, po kvartovima se izvode koncerti, kazališne predstave za djecu i odrasle, predstave suvremenog plesa, filmske projekcije, izvedbe suvremenog cirkusa, poezija i radionice te okolišne akcije. Po prvi put ove godine predstavljeni su i murali na zidovima kvartovskih zgrada. Prvi ciklus manifestacije održao se tijekom travnja i svibnja u Dugavama, Podsusedu, Krugama i Lučkom, drugi ciklus tijekom lipnja i srpnja u Volovčici i Trnjanskoj Savici, a treći se odvija tijekom rujna u Sesvetama i Stenjevcu.
Zagrebački kvartovi kulture projekt je u organizaciji Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture, a održava se uz podršku Grada Zagreba. Sve informacije dostupne su na www.kvartovikulture.hr.
Jedna od zadaća Tifološkog muzeja jest stvarati prostor u kojem umjetnost nije privilegija jednog osjetila, nego iskustvo dostupno svima, osobito osobama oštećenog vida
U Tiflološkom muzeju 16. rujna otvorena je izložba likovih radova splitske slikarice Lili Gluić pod nazivom’I gledam more gdje se k meni penje’.
Na izložbi je izloženo 14 radova s motivima mediteranskog krajolika. Izloženi radovi sadržavaju verbalne opise pohranjene na QR kodovima, dok su za dvije slike izrađeni taktilni dijagrami namijenjeni taktilnom doživljaju osobama oštećenog vida.
U prigodnom govoru, ravnateljica Tifološkog muzeja Nina Sivec istaknula je kako naziv izložbe uvodi u prostor mora -mjesta susreta vanjskoga krajolika, unutarnjeg svijeta i osobnog doživljaja.
-Taj osobni doživljaj mora prepoznajemo i u osebujnom likovnom izričaju Lili Gluić. Posebnu vrijednost izložbi daje i njena slikarska tehnika koja je prilagođena mogućnostima taktilnog istraživanja i koja omogućuje neposredan susret s umjetničkim djelom te nas podsjeća da umjetnost možemo doživjeti ne samo pogledom, nego i dodirom- pojasnila je Sivec.
Zaključila je kako je jedna od zadaća Tifološkog muzeja stvarati prostor u kojem umjetnost nije privilegija jednog osjetila, nego iskustvo dostupno svima, osobito osobama oštećenog vida.
Koautorica izložbe Iva Sočković rekla je da se izloženim radovima nastojalo ponovno prizvati sjećanje i osjećaje koji vežu uz more, obalu, boravak na otvorenom. Naglasila je da je autorica stvarala radove s namjerom da ih osobe s oštećenjem vida mogu doživjeti, te imaju dva prepoznatljiva elementa, boju i teksturu.
Slikarica Lili Gluić prvi puta izlaže svoje radove u Tifološkom muzeju, a ovo joj je jedna od dražih izložbi koja je pripremana dvije godine. Podsjetila je da je prije dvije godine u Parizu imala izložbu na kojoj su izloženi neki od taktilnih radova te je došlo do ponude da se radovi izlože u Tifološkom muzeju.
– Puno mi znači da mogu slikarskom tehnikom svoje radove približiti osobama oštećenog vida. Oni su jednako vrijedni kao drugi te im treba omogućiti da žive što normalnije.Umjetnost doživljavaju na svoj način, možda i bolje od drugih – rekla je Gluić.
Koristimo nužne kolačiće za rad stranice, a uz vašu privolu i kolačiće za postavke, statistiku i marketing. Svoj odabir možete promijeniti u bilo kojem trenutku.
Pročitajte pravila privatnosti i kolačića.
Postavke kolačića
Odaberite koje vrste kolačića dopuštate. Nužni kolačići uvijek su uključeni jer bez njih stranica ne može pravilno raditi.
Nužni kolačići
Omogućuju osnovne funkcije, sigurnost i pamćenje vašeg izbora kolačića.
Uvijek aktivni
Kolačići postavki
Pamte odabrani jezik, izgled i druge korisničke postavke.
Statistički kolačići
Pomažu nam razumjeti korištenje portala i poboljšati sadržaj.
Marketinški kolačići
Koriste se za mjerenje oglasa i prikaz relevantnijeg sadržaja.