Udruga Sjena je mišljenja da ovakav pravilnik ne doprinosi pravnoj sigurnosti, već će dio osoba s invaliditetom i njihovih obitelji ponovno prisiliti da svoja prava ostvaruju sudskim putem, što nije u interesu ni korisnika ni države
Poslušaj članak
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike uputilo je u javno savjetovanje nacrt Pravilnika o komisiji za procjenu potrebe korisnika za uslugom osobne asistencije, obliku i sadržaju liste procjene potreba korisnika te mjerilima i broju sati usluge osobne asistencije.
Ovaj pravilnik trebao je biti donesen u roku od 60 dana nakon stupanja na snagu izmjena Zakona o osobnoj asistenciji krajem prošle godine, a sada je napokon objavljen prijedlog teksta. Pravilnik je trenutno u procesu javnog savjetovanja.
Pravilnikom se proširuje krug korisnika usluge osobne asistencije uključivanjem djece mlađe od 18 godina uz kombiniranje korištenja usluge osobnog asistenta i drugih oblika podrške, uključujući uslugu pomoći u kući, pomoćnika u nastavi te status roditelja njegovatelja, njegovatelja ili njegovatelja prema drugim propisima. Povećava se i broj mogućih sati usluge, do 24 sata dnevno svaki dan, ovisno o individualno utvrđenim potrebama korisnika.
Jedna od ključnih novosti, a temeljem upute Ustavnog suda, odnosi se na nova mjerila za procjenu potrebe za uslugom osobne asistencije. Procjena više neće ovisiti samo o vrsti i stupnju oštećenja te učestalosti potrebe, nego i o materijalnim i socijalnim okolnostima u kojima korisnik živi te njegovim individualnim potrebama.
Uvode se tri temeljna mjerila: stupanj težine invaliditeta, odnosno oštećenja funkcionalnih sposobnosti, materijalne i socijalne okolnosti te specifične individualne potrebe korisnika. Ta mjerila valoriziraju se kroz razrađeni bodovni sustav do 1000 bodova, pri čemu se stupanj i vrsta funkcionalnog oštećenja vrednuju do 480 bodova, materijalne i socijalne okolnosti do 400 bodova, a individualne potrebe korisnika do 120 bodova.
– Nikad sustav socijalne skrbi nije imao veća sredstva, veći broj korisnika i veći broj usluga nego posljednjih deset godina za vrijeme ove Vlade. Svjesni smo izazova s kojima se svakodnevno susrećemo, no želim još jednom naglasiti da su prava osoba s invaliditetom naš prioritet. Zakonom o osobnoj asistenciji ta usluga je po prvi put postala zakonski zagarantirano pravo koje se financira iz proračuna Republike Hrvatske, a pravilnik koji donosimo u skladu s Odlukom Ustavnog suda dodatno individualizira uslugu i dodatno je proširuje – istaknuo je ministar Ružić.
Navedena mjerila, koja razmatraju materijalne, socijalne i specifične okolnosti, razrađena su kroz liste procjene potreba i tablicu orijentacijske satnice, koje osiguravaju transparentniju i ujednačeniju procjenu te predstavljaju temelj za određivanje broja sati usluge u svakom pojedinačnom slučaju. Tablica orijentacijske satnice pokazuje uobičajeni raspon mjesečnog broja sati usluge, ovisno o broju bodova koje korisnik ostvari prema pojedinim mjerilima.
Stručna tijela mogu, temeljem procjene, odrediti i veći broj sati od onoga predviđenog u tablici, a konačnu odluku o broju sati donose u svakom pojedinačnom slučaju. Ovisno o korištenju drugih usluga koje se financiraju javnim sredstvima, broj sati usluge osobne asistencije razmjerno se smanjuje za vrijeme u kojem korisnik koristi takve oblike podrške.
Svoj osvrt na prijedlog pravilnika dala je i Udruga Sjena.
– Prijedlog pravilnika o osobnoj asistenciji ponovno otvara pitanje koje bi u uređenom sustavu trebalo biti već odavno riješeno – pišu li se zakoni za ljude ili protiv ljudi. Zakoni i podzakonski akti moraju biti napisani tako da ih građani razumiju. Osoba koja pročita pravilnik mora iz njega moći jasno iščitati koja su njezina prava, kako ih ostvaruje i što može očekivati od sustava. U ovom slučaju to nije tako – ističu iz udruge.
Umjesto jasnog i razumljivog sustava, ‘pred nama je složen model bodovanja, lista i orijentacijskih satnica iz kojih prosječan građanin ne može razumjeti na što ima pravo’, kažu Sjene i upozoravaju da ‘posebno zabrinjava činjenica da pravilnik, iako formalno uvodi individualnu procjenu, u praksi ponovno otvara prostor za ograničavanje prava kroz različite odbitke’, čime se stvara dojam da pravo postoji, ali njegova stvarna dostupnost ostaje upitna.
Dodatni problem je, napominju, što se pravo pokušava svesti na matematičku formulu. Potreba osobe računa se kroz bodove, a zatim se ti bodovi pretvaraju u sate kroz unaprijed određene omjere.
– Ako se već pravo svodi na matematiku, onda bi barem rezultat morao biti jasan i predvidiv. Osoba bi trebala unaprijed znati hoće li ostvariti stvarnu podršku. U ovom slučaju ni to nije moguće, jer se kroz dodatna umanjenja i procjene konačni broj sati ponovno dovodi u pitanje – vele iz udruge.
Ističu da sustav osobne asistencije mora biti postavljen tako da omogućava stvarno, a ne formalno pravo. Mora biti razumljiv, predvidiv i provediv. Sve manje od toga znači da teret i dalje ostaje na obiteljima, a ne na državi koja je to pravo dužna osigurati.
– Zato smo mišljenja da ovakav pravilnik ne doprinosi pravnoj sigurnosti, već će dio osoba s invaliditetom i njihovih obitelji ponovno prisiliti da svoja prava ostvaruju sudskim putem, što nije u interesu ni korisnika ni države. Dostojanstven život ne smije biti rezultat borbe sa sustavom, nego njegova temeljna obveza – poručili su iz Udruge Sjena.
Savjetovanje o pravilniku nalazi se ovdje i biti će otvoreno 30 dana.
Projekt je namijenjen odraslim osobama s invaliditetom i članovima njihovih obitelji, s ciljem pružanja kvalitetnije i dostupnije podrške osobama koje žive s rijetkim bolestima
Poslušaj članak
Hrvatski savez za rijetke bolesti započeo je provedbu projekta ‘Personalizirana skrb – socijalne usluge prilagođene osobama s rijetkim bolestima’ (SF.3.4.11.04.0232), koji je službeno počeo 1. lipnja 2026. godine i trajat će 36 mjeseci.
Projekt se provodi uz sufinanciranje Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus te obuhvaća područje Grada Zagreba, Zagrebačke, Međimurske, Osječko-baranjske i Sisačko-moslavačke županije.
Projekt je namijenjen odraslim osobama s invaliditetom i članovima njihovih obitelji, s ciljem pružanja kvalitetnije i dostupnije podrške osobama koje žive s rijetkim bolestima. Kroz projekt će korisnicima biti dostupne različite usluge prilagođene njihovim individualnim potrebama, uključujući savjetovanje o pravima, psihološko, nutricionističko, fizioterapijsko i medicinsko savjetovanje.
Aktivnosti na području Grada Zagreba započele su tijekom srpnja 2026. godine, dok će se u ostalim uključenim županijama provoditi od rujna 2026. godine u suradnji s partnerskim gradovima Čakovcem, Osijekom i Siskom.
Projekt predstavlja važan korak u razvoju socijalnih usluga u zajednici te pruža podršku osobama s rijetkim bolestima i njihovim obiteljima kako bi lakše ostvarili svoja prava i unaprijedili kvalitetu života.
Za sudjelovanje u projektnim aktivnostima na području Grada Zagreba prijave su otvorene putem obrasca na poveznici, dok će prijave za ostala područja provedbe biti otvorene od 17. kolovoza 2026. godine.
Dodatne informacije o projektu i njegovim aktivnostima dostupne su putem Hrvatskog saveza za rijetke bolesti i na telefon 091/444-3038 od 9 do 11 sati ili 091/444-3039 od 13 do 15 sati radnim danom.
Ovakvo postupanje predstavlja diskriminaciju osobe s invaliditetom, povredu dostojanstva i uskraćivanje javno dostupne usluge isključivo zbog korištenja psa pomagača. Cijeli događaj izazvao je poniženje, stres i osjećaj bespomoćnosti, kaže korisnik psa pomagača
Poslušaj članak
Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet upozorila je na još jedan primjer diskriminacije i kršenja prava korisnika pasa pomagača.
Priča se dogodila u utorak, 7. srpnja 2026. godine, oko 13 sati, kada je putem aplikacije Uber naručena vožnja na kućnu adresu u zagrebačkom Maksimiru radi odlaska na posao u Dom zdravlja Zagreb – Centar u Martićevoj ulici. Po dolasku vozač je odbio pružiti uslugu prijevoza isključivo zato što je putnik bio u pratnji psa pomagača, koji je bio uredno označen službenom opremom.
Zbog odbijanja prijevoza putnik je bio prisiljen nazvati voditelja smjene i obavijestiti ga da će kasniti na posao. Vozač je pritom pokazao podrugljiv i ponižavajući odnos, izjavivši da ‘ne vozi kućne ljubimce’ i da putnik ‘ide tramvajem’. Unatoč pokušaju objašnjenja da se ne radi o kućnom ljubimcu, nego o psu pomagaču, vozač nije želio saslušati nikakvo objašnjenje te je uskratio prijevoz. Dodatno je zaključao vozilo, zatvorio staklo na suvozačevoj strani i smijao se.
Riječ je o vozilu marke Škoda.
Putnik je prethodno od Ubera zaprimio službenu potvrdu da osobe s invaliditetom imaju pravo koristiti njihove usluge u pratnji psa pomagača te da vozači takav prijevoz ne smiju odbiti.
– Ovakvo postupanje predstavlja diskriminaciju osobe s invaliditetom, povredu dostojanstva i uskraćivanje javno dostupne usluge isključivo zbog korištenja psa pomagača. Cijeli događaj izazvao je poniženje, stres i osjećaj bespomoćnosti.
– Zbog navedenog zatraženo je provođenje žurnog postupka i utvrđivanje svih okolnosti događaja, identifikacija i odgovarajuće sankcioniranje vozača, očitovanje Ubera o poduzetim mjerama te poduzimanje svih zakonom propisanih radnji radi zaštite prava osoba s invaliditetom.
– Prijava je dostavljena Ministarstvu unutarnjih poslova, Uberu te nadležnim tijelima za zaštitu prava osoba s invaliditetom i korisnika pasa pomagača, uz zadržavanje prava na pokretanje daljnjih pravnih postupaka radi zaštite svojih prava i naknade štete zbog diskriminatornog postupanja – navodi korisnik psa pomagača kojem je uskraćena vožnja.
– Društvene pojave agresivnog ponašanja pojedinaca i institucija postaju svakodnevica korisnika pasa pomagača. Narušavaju se dostojanstvo i samopouzdanje djece i mladih s teškoćama u razvoju i njihovih pasa pomagača, a odrasli su nemoćni u takvim neugodnim situacijama.
– Unatoč Zakonu o korištenju psa pomagača (NN 39/19), koji u članku 8. nedvojbeno regulira pitanje pristupačnosti svim javnim prostorima i sredstvima prijevoza, u posljednja dva mjeseca u Zagrebu su vrlo učestala kršenja ovih prava.
– Neprihvaćanje osoba sa psima pomagačima u restoranima unatoč rezervacijama, izbacivanje mladića s poremećajem iz spektra autizma i njegovog psa pomagača iz autobusa, sprječavanje iste osobe da kao svjedok pristupi sudu, onemogućavanje ulaska korisnicima u prodajne centre, vrijeđanje i diskriminacija od strane taksista te onemogućavanje ulaska sa psom pomagačem u Zoološki vrt – sve su to kršenja osnovnih ljudskih prava u našoj zemlji, koja je potpisnica svih relevantnih međunarodnih dokumenata i propisa – upozoravaju iz Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet.
Cilj skupa bio je razmjena znanja i iskustava te promicanje rješenja koja pridonose stvaranju pristupačne i uključive izgrađene okoline za sve građane
Poslušaj članak
U Regionalnom centru kompetentnosti Ruđera Boškovića u Zagrebu 30. lipnja 2026. godine održana je 3. Nacionalna središnja godišnja konferencija ‘Izgrađena okolina – priuštivost pristupačnosti’, u organizaciji projekta AccessibleEU – Croatia, a u suorganizaciji Hrvatske komore arhitekata (HKA), Sveučilišta u Zagrebu – Arhitektonskog fakulteta, Konzorcija pasivna kuća Hrvatska (PKHR), Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) i drugih partnera.
Konferencija je okupila arhitekte, inženjere, predstavnike državnih institucija, akademske zajednice, organizacija osoba s invaliditetom te brojne stručnjake koji djeluju na području pristupačnosti i uključivog projektiranja.
Cilj skupa bio je razmjena znanja i iskustava te promicanje rješenja koja pridonose stvaranju pristupačne i uključive izgrađene okoline za sve građane.
Skup je otvoren pozdravnim govorima organizatora i predstavnika nadležnih institucija koji su istaknuli važnost razvoja prostora dostupnih svim građanima, kao i potrebu za daljnjim unaprjeđenjem politika koje promiču univerzalni dizajn, priuštivost pristupačnosti i jednak pristup javnim sadržajima.
– Pristupačnost nije samo pravo osoba s invaliditetom, već preduvjet njihova ravnopravnog uključivanja u sve segmente društvenog života. Iako je Hrvatska od ratifikacije Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom ostvarila određeni napredak, pred nama je još mnogo posla, što potvrđuje i velik broj pritužbi koje Ured pravobranitelja zaprima upravo zbog nepristupačnosti.
– Važno je razumjeti da ono što je pristupačno osobama s invaliditetom koristi svima. Zato pristupačnost treba planirati od samog početka – u prostornom uređenju, prometu, informacijama i komunikaciji – jer su naknadne prilagodbe znatno skuplje i teže izvedive. Posebno je važno u planiranje uključiti same osobe s invaliditetom, jer upravo one najbolje znaju s kojim se preprekama svakodnevno susreću. Samo zajedničkim djelovanjem svih dionika možemo graditi društvo bez prepreka i osigurati jednaku dostupnost za sve – kazala je Gordana Glibo, zamjenica pravobranitelja za osobe s invaliditetom.
Uvodni dio programa bio je posvećen europskim politikama i aktualnim inicijativama koje promiču priuštivost pristupačnosti. Predavači su predstavili smjernice i iskustva vezana uz razvoj pristupačnog stanovanja i javnih prostora, dok su kroz stručna izlaganja sudionici imali priliku upoznati primjere dobre prakse iz Hrvatske i drugih europskih zemalja. Posebna pozornost posvećena je izazovima s kojima se susreću projektanti, investitori i donositelji odluka u provedbi standarda pristupačnosti.
Poslijepodnevni dio konferencije nastavljen je nizom stručnih predavanja o projektiranju pristupačnih građevina, primjeni načela univerzalnog dizajna, zakonodavnom okviru te uspješno provedenim projektima u Hrvatskoj i Europskoj uniji.
Poseban naglasak stavljen je na sigurnost osoba s invaliditetom u izvanrednim situacijama kroz predstavljanje Sustava civilne zaštite Grada Zagreba. Sustav je predstavio Damir Gašparović, viši stručni savjetnik za operativne poslove civilne zaštite i vatrogastva iz gradskih ureda nadležnih za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje, osobe s invaliditetom, mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost.
Na kraju programa održana je pokazna vježba evakuacije osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti iz zgrade Regionalnog centra kompetentnosti Ruđera Boškovića.
Scenarij vježbe izradio je Ljubomir Miščević, razradu zapovjednik DVD-a Kučilovina Ivica Blažinović, uz sudjelovanje DVD-a Trnje i Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba predvođene zapovjednikom Sinišom Jembrihom.
Zgrada Regionalnog centra kompetentnosti Ruđera Boškovića, u kojoj je održana konferencija, projektirana je i izvedena u skladu s najvišim standardima pristupačnosti. Između unutarnjih prostora na prvom i drugom katu izveden je sigurni prostor iz kojeg se, u slučaju požara ili drugih izvanrednih okolnosti, putem sustava Emergency Call (Emergency Voice Communication System) uspostavlja komunikacija s Javnom vatrogasnom postrojbom, odgovornim osobama i spasiteljima koji preko protupožarnog stubišta mogu sigurno evakuirati osobe smanjene pokretljivosti, uključujući korisnike invalidskih kolica.
U pokaznoj vježbi aktivno su sudjelovale osobe s invaliditetom i sudionici konferencije, a njezin cilj bio je provjeriti učinkovitost postupaka evakuacije, naglasiti važnost pristupačnih sigurnosnih protokola te dodatno senzibilizirati stručnu javnost za potrebe osoba s invaliditetom u izvanrednim okolnostima.
VijestiPrije 1 dan
Osobe s invaliditetomPrije 4 dana
MedicinaPrije 6 dana
Video / podcastPrije 5 dana
Life&StylePrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 1 dan
KulturaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 5 dana