Danas je Slow Food međunarodni pokret koji okuplja milijune ljudi diljem svijeta, a njegova filozofija temelji se na jednostavnoj, ali snažnoj ideji: hrana treba biti dobra, čista i poštena

Poslušaj članak

Pokret Slow Food nastao je kao odgovor na ubrzani način života i sve veću dominaciju industrijski proizvedene hrane koja često zanemaruje kvalitetu, tradiciju i okoliš. Osnovan je 1986. godine u Italiji, kada su se pojedinci okupili oko ideje da hrana treba biti više od puke potrebe – ona treba biti izvor užitka, kulture i povezanosti s prirodom.

Danas je Slow Food međunarodni pokret koji okuplja milijune ljudi diljem svijeta, a njegova filozofija temelji se na jednostavnoj, ali snažnoj ideji: hrana treba biti dobra, čista i poštena.

U središtu ovog pokreta nalazi se uvjerenje da način na koji proizvodimo i konzumiramo hranu ima izravan utjecaj na naše zdravlje, okoliš i društvo. Slow Food potiče konzumaciju svježih, sezonskih i lokalno proizvedenih namirnica, čime se ne samo poboljšava kvaliteta prehrane, već se i podržavaju mali proizvođači i očuvanje lokalnih gospodarstava. Nasuprot industrijskoj proizvodnji koja često iscrpljuje prirodne resurse i doprinosi zagađenju, ovaj pokret zagovara održive metode uzgoja koje poštuju prirodne cikluse i bioraznolikost.

Važnost Slow Fooda ogleda se i u očuvanju kulturne baštine. Tradicionalni recepti, stare sorte biljaka i autohtone pasmine životinja dio su identiteta svake regije, ali su često ugroženi globalizacijom i standardizacijom hrane. Kroz svoje inicijative, Slow Food nastoji sačuvati tu raznolikost i prenijeti znanje budućim generacijama. Osim toga, pokret potiče ljude da uspore tempo života, da jedu svjesno i da ponovno otkriju vrijednost zajedničkih obroka, što pozitivno utječe i na mentalno zdravlje i kvalitetu života.

Jedna od zanimljivosti vezanih uz ovaj pokret jest projekt pod nazivom ‘Arka okusa’, svojevrsna zbirka ugroženih prehrambenih proizvoda iz cijelog svijeta. U toj se ‘arki’ nalaze rijetke i gotovo zaboravljene sorte voća i povrća, tradicionalni sirevi, suhomesnati proizvodi i druge namirnice koje bi bez dodatne pažnje mogle nestati. Ovaj projekt ne samo da dokumentira bogatstvo svjetske gastronomije, nego i aktivno potiče njihovu proizvodnju i očuvanje.

U suvremenom društvu, gdje je brzina često važnija od kvalitete, Slow Food nas podsjeća na to da hrana nije samo gorivo za tijelo, već i važan dio našeg identiteta, kulture i odnosa prema prirodi. Prihvaćanjem načela ovog pokreta ne mijenjamo samo svoje prehrambene navike, već i način na koji razmišljamo o svijetu oko sebe, dajući prednost održivosti, odgovornosti i istinskom uživanju u svakodnevnim stvarima.

Ljubitelji serije diljem svijeta s nestrpljenjem iščekuju razvoj događaja u romansama ovih sjajnih i živopisnih ljudi s autizmom koji su nam pokazali koliko ‘život na spektru’ može biti dinamičan i sadržajan

Emmyjem nagrađena dokumentarna serija ‘Ljubav na spektru’ (Love on the Spectrum) prati odrasle osobe s autizmom koje ulaze u romantične veze, u nekim slučajevima po prvi put. Koliko je osvojila simpatije publike dovoljno govori činjenica da je četvrta sezona serije bila među deset najpopularnijih serija na Netflixu. Unatoč globalnom uspjehu, ‘Ljubav na spektru’ trebala je biti ugašena, no ljubavna priča između nekoliko članova glumačke ekipe prilično se zakuhala, pa je Netflix  dao zeleno svjetlo i za snimanje pete sezone.

Onim pretplatnicima Netflixa koji još nisu pogledali seriju ukratko ćemo predstaviti glavne likove. Tijekom četvrte sezone, Madison Marilla i Tyler White postali su prvi par koji se zaručio u seriji. U međuvremenu, dugogodišnji par Abbey Romeo i David Isaacman navodno su prekinuli jer se nisu mogli dogovoriti o tome kada će se vjenčati.

Nakon toga, Georgie Harris otkrila je da ima novog dečka nakon što se rastala od Connora Tomlinsona tijekom četvrte sezone. Uzgred budi rečeno, Tomlinson je rekao da se ne planira vratiti za sljedeću sezonu serije. A još jedan par, James B. Jones i Shelley Wolfe, nedavno su zajedno kupili kuću.

Ljubitelji serije diljem svijeta s nestrpljenjem iščekuju razvoj događaja u romansama ovih sjajnih i živopisnih ljudi s autizmom koji su nam pokazali koliko ‘život na spektru’ može biti dinamičan i sadržajan. Netflix nije naznačio kada očekuje da će peta sezona biti dostupna na platformi.

Istraživanje: gotovo trećina građana uzima lijekove za bolove na tjednoj razini

Svaki četvrti ispitanik drugog nacionalnog istraživanja lijek dozira prema vlastitoj procjeni, a 31 % je zbog financija ostalo bez terapije

Lijekovi su i dalje najčešći način nošenja s boli u Hrvatskoj, no način njihova korištenja otvara važna pitanja o sigurnosti, dostupnosti i ulozi stručne podrške. Pokazalo je to drugo nacionalno istraživanje o boli, nazvano Indeks boli u Hrvatskoj, koje je agencija Ipsos provela za Krka-Farmu u suradnji s Hrvatskim društvom za liječenje boli.

Lijekovi ostaju prvi izbor u nošenju s boli

Prema rezultatima istraživanja, nešto manje od trećine građana koristi lijekove protiv bolova na tjednoj razini, dok ih 4 % uzima svakodnevno. Najmanje jednom mjesečno to čini 73 % ispitanika. Najčešći način ublažavanja boli su bezreceptni (OTC) lijekovi, koje koristi 60 % ispitanika, dok se 28 % oslanja na lijekove na recept. Osim lijekova, 34 % ispitanika navodi promjenu životnih navika kao način nošenja s boli, dok se 26 % okreće alternativnim metodama poput masaže ili akupunkture.

Iako se većina građana barem povremeno konzultira sa zdravstvenim stručnjacima, istraživanje upozorava da više od četvrtine ispitanika (28 %) lijekove protiv bolova dozira prema vlastitoj procjeni, dok se 30 % vodi uputama s pakiranja, 22 % preporukama liječnika, a 19 % savjetima ljekarnika.

Financijska dimenzija problema dodatno opterećuje građane: 31 % ispitanika navodi da im je financijska situacija barem jednom onemogućila pristup potrebnim lijekovima ili tretmanima za bol. Većina ispitanika mjesečno na lijekove protiv bolova troši do 10 eura, dok se na tretmane za bol, ako ih uopće koriste, najčešće troši između 11 i 50 eura mjesečno.

Kada biraju lijek protiv bolova, građani se prije svega vode njegovim funkcionalnim svojstvima. Prema Indeksu boli u Hrvatskoj, 74 % ispitanika kao najvažniji faktor navodi učinkovitost lijeka, a 63 % brzinu djelovanja. Slijede trajanje djelovanja (42 %) i sigurnost primjene (37 %), dok su cijena (17 %) i preporuke prijatelja ili poznanika (4 %) među najmanje važnim kriterijima.

Liječnici i ljekarnici i dalje su dominantni izvori informiranja o lijekovima protiv bolova, osobito među starijim ispitanicima, dok se mlađi češće oslanjaju na preporuke prijatelja i obitelji. I kada je riječ o isprobavanju novih lijekova, najveći utjecaj na odluku imaju upravo zdravstveni stručnjaci, iako dio građana terapijske odluke donosi bez stručnog savjeta.

Istraživanje se bavilo i percepcijom razumijevanja boli u društvu. Tri četvrtine ispitanika smatra da liječnici u potpunosti ili djelomično razumiju njihovu bol, dok je percepcija društvene podrške osjetno niža: tek 61 % građana osjeća da društvo u potpunosti ili djelomično pokazuje razumijevanje za njihovu bol, dok svaki peti ispitanik o svojoj boli uopće ne govori.

Zanimljive su i rodne razlike: 41 % žena smatra da spol utječe na to kako drugi doživljavaju ili reagiraju na njihovu bol, dok isto smatra 28 % muškaraca, što dodatno potvrđuje da bol nije samo zdravstveno, već i društveno pitanje.

Stručnjak upozorava: pravilno liječenje boli ključno je za zdravlje

Istraživanje o liječenju boli komentirao je dr. sc. Dino Budrovac, specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja te predsjednik Hrvatskog društva za liječenje boli:

„O važnosti edukacije iz liječenja boli i farmakoterapije govori u prilog i podatak iz istraživanja da veliki postotak građana kupuje i koristi bezreceptne lijekove i pritom ih dozira prema vlastitoj procjeni ili prema informacijama dobivenima iz upute o lijeku. Ovo istraživanje je pokazalo da je samo trećina bolesnika sklona mijenjanju svojih životnih navika s ciljem smanjenja boli.“, istaknuo je dr. sc. Budrovac.

Upravo su podizanje svijesti o pravilnom liječenju boli i dostupnosti stručne podrške temelj Krkinog projekta Bez pauze, u okviru kojeg je provedeno ovo drugo nacionalno istraživanje o boli.

„Rezultati drugog Indeksa boli u Hrvatskoj jasno pokazuju da građani bol najčešće rješavaju brzo i pragmatično, ali pritom nerijetko bez dovoljno stručne podrške. Činjenica da se značajan dio ispitanika pri doziranju lijekova oslanja na vlastitu procjenu, kao i podatak da financije često predstavljaju prepreku liječenju, ukazuju na potrebu za dodatnom edukacijom i osvještavanjem važnosti pravilnog pristupa terapiji. Projektom Bez pauze želimo potaknuti građane da bol ne rješavaju stihijski, već informirano i odgovorno“ istaknula je dr. dent. med. Lovorka Tonsa Ljuba, voditeljica terapeutskog područja u Krka-Farmi. Više informacija o provedenom istraživanju pronađite ovdje.

Izvor: redakcija.hr