In Metropola
Povišen tlak izmjeren kod 45 posto sudionika zagrebačke akcije
U javnozdravstvenoj akciji „Zdravlje na duge staze” krvni tlak i glukozu u krvi provjerio je 281 građanin. Rezultati nisu dijagnoza niti predstavljaju stanje u općoj populaciji, a osobama kod kojih su uočena odstupanja preporučena je daljnja kontrola
Poslušaj članak
Na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu u subotu, 26. rujna, održana je javnozdravstvena akcija „Zdravlje na duge staze”, posvećena prevenciji i ranom otkrivanju kroničnih bolesti. Tijekom trosatne akcije krvni tlak i glukozu u krvi izmjerio je 281 građanin. Kod 45 posto sudionika izmjerena je vrijednost krvnog tlaka viša od 140 mmHg, dok je kod 5,5 posto glukoza u krvi bila viša od 10 mmol/L.
Akciju je organiziralo Hrvatsko društvo za kronične bolesti u suradnji s partnerima Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskoj, pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba. Građanima je omogućena provjera važnih pokazatelja zdravlja i razgovor sa stručnjacima, uz naglasak na prevenciju, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje i sprječavanje komplikacija.
Među osobama koje su pristupile mjerenju indeksa tjelesne mase (ITM) i analizi sastava tijela, 58 posto imalo je ITM viši od 25 kg/m², a 23 posto viši od 30 kg/m². Organizatori naglašavaju da rezultati nisu dobiveni na reprezentativnom uzorku te se ne mogu preslikavati na hrvatsku populaciju.
Većina sudionika kod kojih je izmjerena glukoza u krvi viša od 10 mmol/L već je znala da ima šećernu bolest. Osobama kod kojih su tijekom akcije uočena odstupanja preporučena je daljnja kontrola, pri čemu organizatori podsjećaju da cilj ovakvih mjerenja nije postavljanje dijagnoze, nego prepoznavanje vrijednosti koje zahtijevaju dodatnu provjeru.
Dijelu sudionika obavljen je i EKG probir, pri kojem nisu zabilježena odstupanja koja bi zahtijevala daljnje postupanje tijekom same akcije. Građani su mogli izmjeriti i snagu stiska šake dinamometrom.
Uz mjerenja, velik interes vladao je za edukativne materijale. Građani su posebno tražili zdrave recepte, letke o predijabetesu, materijale iz kampanje „Ne zaboravi na bubrege”, informacije o kroničnim nezaraznim bolestima te „Zdravi tanjur”. Prema riječima organizatora, interes za praktične informacije pokazao je da građani žele znati i što mogu učiniti za očuvanje zdravlja.
– Zdravlje na duge staze znači brinuti o zdravlju tijekom cijelog života. U zdravlje ulažemo dok smo zdravi, ali o njemu nastavljamo brinuti i kada se pojavi kronična bolest. Današnji velik odaziv pokazuje da građani žele provjeriti svoje zdravlje i dobiti konkretne informacije o tome što mogu učiniti za sebe – istaknula je dr. sc. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti.
Naglasila je da su prevencija, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje i sprječavanje komplikacija dijelovi istog puta te da građane žele potaknuti da o zdravlju razmišljaju i prije pojave simptoma.
Akciji se pridružila prof. dr. sc. Gordana Pavliša, pročelnica Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb. Posjetila ju je i Jasna Tucak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
Ovom akcijom započelo je ovogodišnje obilježavanje Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskoj. Hrvatsko društvo za kronične bolesti organizira ga drugu godinu zaredom, a program pod sloganom „Zdravlje na duge staze” traje od 26. rujna do 13. listopada.
Program se nastavlja 5. listopada konferencijom „Kronične nezarazne bolesti – vrijeme je za akciju”, posvećenom kroničnim respiratornim bolestima, odnosno KOPB-u i astmi, te metaboličkom zdravlju. Bit će predstavljeni i rezultati istraživanja Hrvatskog društva za kronične bolesti o stavovima prema debljini kao kroničnoj bolesti, dostupnosti liječenja, preprekama i financiranju farmakološkog liječenja.
Obilježavanje završava 13. listopada konferencijom „Žensko zdravlje bez filtera”, koja će otvoriti pitanje zašto žene kasnije prepoznaju signale svojeg tijela.
In Metropola
GRAD ZAGREB Za djetinjstvo bez siromaštva
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine
Poslušaj članak
Suzbijanje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti te stvaranje jednakih prilika za sve mališane jedna je od ključnih agendi zagrebačke Gradske uprave u narednom razdoblju.
To bi se, među ostalim, dalo zaključiti iz jučerašnje tiskovne konferencije gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta upriličene u Prirodoslovnom muzeju u kojemu je, sat vremena ranije, gradonačelnik otvorio skup „Za djetinjstvo bez siromaštva“.
Gradonačelnik i zamjenici najavili su i pokretanje Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva, temeljenog na istraživanju o dobrobiti i potrebama školske djece, što je najopsežniji projekt te vrste u Zagrebu. U istraživanju je sudjelovalo gotovo četiri tisuće školaraca te predstavlja bogat izvor podataka o socio-ekonomskom statusu djece i uvjetima u kojima žive.
Tek da podsjetimo, ova je Gradska uprava, kao svojevrsnu uvertiru u Akcijski plan za suzbijanje siromaštva, već donijela niz socijalnih mjera za djecu i obitelji u nepovoljnom ekonomskom položaju.
Primjerice, gotovo 90 posto cijene dječjeg vrtića podmiruje se iz gradskog proračuna, a više od 32 tisuće djece obuhvaćeno naknadama za ranjive obitelji. Uzgred, za mandata gradonačelnika Tomaševića otvoreno je 19 novih dječjih vrtića, a najavljeno je otvaranje još jednog.
Usto, iz gradskog je proračuna osiguran i besplatan javni prijevoz za gotovo 30 tisuća djece i učenika.
Gradonačelnik Tomašević naglasio je kako je stopa rizika od siromaštva u Zagrebu niža nego u ostatku Hrvatske, no svejedno će Grad i dalje ulagati u uklanjanje nejednakosti i osiguravanje jednakih prilika za sve.
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec istaknula je kako „upravo u dječjoj dobi različitim mjerama, prije svega u obrazovnom, socijalnom i zdravstvenom sustavu, možemo prekinuti ciklus siromaštva”.
– Kombinacijom univerzalnih i ciljanih mjera možemo pomoći djeci da izađu iz siromaštva već u ranoj dobi i omogućiti im da ostvare svoje potencijale – rekla je Dolenec.
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine.
In Metropola
GRAD ZAGREB Značajna ulaganja u zaštitu mentalnog zdravlja
Smatramo svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima, rekla je Danijela Dolenec
Poslušaj članak
Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, diljem Hrvatske organiziraju se simpoziji, radionice i javno-zdravstvene akcije kojima je cilj senzibilizirati javnost za rastući problem koji sve više opterećuje zdravstveni sustav – mentalno zdravlje, pogotovo kod mladih.
Tim je povodom Grad Zagreb u suradnji s Centrom za zdravlje mladih Doma zdravlja Zagreb – Istok jučer u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju organizirao simpozij „Algoritam odnosa – od pojedinca do zajednice”, peti po redu na temu mentalnog zdravlja.
Stručnjaci okupljeni na simpoziju, kroz predavanja i panele, u fokus rasprave stavili su ulogu obitelji, škole, zdravstvenog i socijalnog sustava te lokalne zajednice kao ključnih čimbenika za zaštitu mentalnog zdravlja. Riječ je o međuljudskim odnosima općenito u kojima se djeca i mladi sve teže snalaze. Pridoda li se k tome i izostanak jasne javno-zdravstvene politike u zaštiti mendalnog zdravlja, ne treba čuditi činjenica da sustavno raste broj djece i mladih s dijagnozama tjeskobe, anksioznosti i drugih srodnih poremećaja.
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec, otvarajući simpozij, istaknula je kako je Grad Zagreb u zadnjih pet godina, dakle za mandata ove gradske uprave, šesterostruko povećao ulaganja u gradske ustanove koje se bave mentalnim zdravljem djece i mladih.
– Pokazatelji mentalnog zdravlja djece i mladih nisu dobri i zato moramo kontinuirano ulagati u sustav i podržavati stručnjake koji svakodnevno rade s djecom i mladima – rekla je Dolenec te napomenula kako ova gradska uprava „smatra svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima”.
Tek da podsjetimo, suorganizator simpozija Dom zdravlja Zagreb – Istok pruža cjelodnevnu zdravstvenu skrb za djecu i mlade, a unutar njega djeluje Centar za zdravlje mladih (CZM). Riječ je o projektu Grada Zagreba koji za misiju ima, uz sve ostalo, zaštitu mentalnog te spolnog i reproduktivnog zdravlja mlađih generacija. Usto, CZM često provodi akcije koje za cilj imaju promociju zdravog načina života.
Uz zamjenicu gradonačelnika Dolenec, na jučerašnjem su se simpoziju prigodnim govorima prisutnima obratili i Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Jurica Kravaršćan, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Istok te Ivana Pavić Šimetin, izaslanica ministra znanosti, obrazovanja i mladih.
In Metropola
SARAJEVSKA CESTA Povijesni dan za Novi Zagreb
Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet
Poslušaj članak
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, zajedno sa zamjenicima Danijelom Dolenec i Lukom Korlaetom te predsjednikom Gradske skupštine Matejem Mišićem, dijelio je sjajno raspoloženje s okupljenim građanima u petak, 2. listopada, na svečanom otvorenju Sarajevske ceste.
Riječ je o kapitalnom projektu Grada Zagreba na koji su građani Novog Zagreba čekali više od četiri desetljeća. Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet. Rekonstruirana prometnica, naime, proteže se od rotora u Zapruđu do spoja prema budućem nadvožnjaku, koji grade Hrvatske autoceste i još nije poznato kada će biti završen.
Radovi na rekonstrukciji Sarajevske ceste trajali su dvije godine jer je, uz sve ostalo, postavljena nova prometna signalizacija i javna rasvjeta, zaštita od buke te su uz prometnicu uređene pješačke i biciklističke staze. Također su obavljani i radovi na komunalnoj infrastrukturi – na sustavu odvodnje, vodovodu, elektroenergetskim i komunikacijske instalacijama – što dovoljno govori koliko je obnova Sarajevske bila zahtijevan i složen posao.
Gotovo 40 tisuća stanovnika ovog dijela metropole uskoro će, početkom studenog 2026., svjedočiti još jednom povijesnom danu za Novi Zagreb. U promet će naime biti puštena i tramvajska pruga na Sarajevskoj cesti, a riječ je prvim tramvajskim tračnicama koje su u Zagrebu postavljene nakon četvrt stoljeća. Kada tramvaji počnu voziti ovim dijelom Novog Zagreba i spajati ga s metrpolom preko rijeke Save, prometne gužve bit će neusporedivo podnošljivije.
Sveukupna vrijednost radova na Sarajevskoj cesti, uključujući i tramvajsku prugu te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, iznosi oko 36 milijuna eura. Cijela investicija financirana je iz proračuna Grada Zagreba, na što je gradonačelnik Tomašević također posebno ponosan.
-
Life&StylePrije 2 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
Civilno društvoPrije 1 danPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
in MREŽAPrije 3 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
in MREŽAPrije 6 satiStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
KulturaPrije 6 danaBOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
-
Civilno društvoPrije 2 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 6 danaMagnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 satiPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir




