U središtu događanja našlo se pitanje koje se često prešućuje, ali sve snažnije traži odgovor: kako osobe s invaliditetom doživljavaju odnose, partnerstvo, vlastitu vrijednost i pravo na izbor?

Poslušaj članak

Više od tri i pol sata iskrenog i dinamičnog razgovora obilježilo je radionicu posvećenu odnosima, samopouzdanju i granicama, održanu 28. travnja 2026. godine u suradnji Udruge Spirit i Udruge distrofičara PGŽ.

U središtu događanja našlo se pitanje koje se često prešućuje, ali sve snažnije traži odgovor: kako osobe s invaliditetom doživljavaju odnose, partnerstvo, vlastitu vrijednost i pravo na izbor?

Iako je radionica prvotno bila zamišljena kao dvosatni program, interes sudionika, brojna pitanja i otvorena atmosfera produžili su je na više od tri i pol sata. Okupila je dvadesetak sudionika, među kojima je bio velik broj osoba s invaliditetom, ali i drugih zainteresiranih kojima su ove teme važne i bliske. Razgovor se spontano razvijao, a sudionici su pokazali koliko postoji potreba za prostorom u kojem se o ovim pitanjima može govoriti otvoreno i bez zadrške.

Radionica se bavila ključnim aspektima partnerskih odnosa, uključujući samopouzdanje, vrijednosti, postavljanje granica, komunikaciju i seksualnost, uz posebno važno pitanje koje se često prešućuje – moraju li osobe s invaliditetom biti „zahvalne” što ih je netko odabrao ili, kao i svi drugi, imaju pravo birati, postavljati granice i očekivati ravnopravan odnos. Upravo su reakcije sudionika potvrdile koliko je ova tema relevantna i koliko duboko pogađa njihova osobna iskustva.

Radionicu je vodio Denis Pilepić, uz gošću iz Zagreba, Gordanu Roškar, autoricu platforme Zrela Veza. Njihova kombinacija stručnosti i opuštenog pristupa stvorila je atmosferu u kojoj su se sudionici osjećali sigurno i potaknuto na sudjelovanje. Umjesto klasičnog predavanja, radionica se pretvorila u stvaran i živ dijalog, u kojem su sudionici bez zadrške postavljali pitanja i dijelili vlastita iskustva.

Jedna sudionica istaknula je kako je upravo ta ravnoteža između ozbiljnosti i opuštenosti bila ključ uspjeha, naglašavajući da su ljudi ostali, aktivno sudjelovali i otvorili se jer su se osjećali prihvaćeno. Druga je primijetila kako je otvorena tema važna ne samo za osobe s invaliditetom, nego i za širu zajednicu, ističući da se mnogi ljudi, bez obzira na okolnosti, skrivaju iza vlastitih maski i neizrečenih osobnih povreda.

Sudionici su kroz radionicu dobili konkretne uvide u vlastite obrasce ponašanja i odnosa, učili su prepoznavati iskrenost kod potencijalnih partnera kroz neverbalne signale te su potaknuti na promišljanje o vlastitim željama, potrebama i granicama. Poseban naglasak stavljen je na važnost jasne i otvorene komunikacije, kao i na emocionalnu povezanost i povjerenje kao temelj kvalitetnih partnerskih i intimnih odnosa. Kako je istaknuto u jednom od komentara, radionica je pridonijela boljem razumijevanju sebe i drugih te ponudila konkretne smjernice za unapređenje odnosa.

Ova radionica ujedno je dio pripreme za novu epizodu inkluzivnog filmskog projekta Tajni Agent 010, koji će se ove godine baviti upravo temom odnosa i seksualnosti osoba s invaliditetom. Kako je naglasio Denis Pilepić, cijeli proces nadilazi sam film i predstavlja važan korak u osnaživanju sudionika, osobito osoba s invaliditetom koje ravnopravno sudjeluju u projektu uz profesionalce, šaljući jasnu poruku da su mogućnosti otvorene svima.

Iz Udruge Spirit poručuju kako ovakvi susreti nisu luksuz, već stvarna potreba. Unatoč administrativnim preprekama i izazovima financiranja, radionice će se nastaviti, jer interes i angažman sudionika jasno pokazuju koliko su ovakvi sadržaji važni. Dodatnu vrijednost daje činjenica da su voditelji radionicu održali volonterski, bez naknade, potvrđujući svoju predanost temi i zajednici.

Radionica je još jednom pokazala koliko je važno stvarati prostor za iskren razgovor o odnosima i osobnoj vrijednosti, osobito kada je riječ o skupinama čiji se glas često nedovoljno čuje. Ljubav bez barijera tako nije ostala samo naziv radionice, već poruka koja je među sudionicima dobila vrlo konkretno značenje.

Malo atmosfere s radionice dostupno je ovdje.

Cilj studijskog posjeta bio je razmjena znanja i iskustava, a analizirana je organizacija i dostupnost usluga za starije osobe i osi

Zadar je od 26. do 30. travnja bio domaćin studijskog posjeta koji se održao u sklopu projekta  SERN – RETHINK. Tim povodom u Donatov grad pristiglo je osam talijanskih eksperata koji rade u području socijalne skrbi.

Razlog posjeta stručnjaka iz Parme, Bologne i Bolzana bio je upoznavanje Hrvatskog sustava socijalne skrbi te usporedba istog s postojećim sustavom socijalne skrbi u Italiji.

Cilj ovog međunarodnog studijskog posjeta bio je razmjena znanja i iskustava, a sudionici su analizirali organizaciju i dostupnost usluga za starije osobe te za osobe s invaliditetom, kao i razvoj kompetencija osoblja, te komunikacije s korisnicima i njihovim obiteljima. Uz to analizirana je i razina digitalizacije sustava kao takvog.

U sklopu posjeta talijanski stručnjaci obišli su nekoliko ključnih ustanova u okviru sustava socijalne skrbi kao što su Zavod za socijalni rad – Područni ured Zadar kao i Obiteljski centar, ali i ostale ustanove koje su zadužene za pružanje skrbi socijalno ugroženim i starijim osobama, te osobama s invaliditetom.

Tako su talijanski predstavnici obišli Dom za odrasle osobe osobe Sv. Frane, kao i dom za starije i nemoćne ‘Zadar’.

Sudionici su posjetili i Centar za pružanje usluga u zajednici ‘Mocire, Osnovnu školu Voštarica, dječji vrtić ‘Latica’ te Udrugu osoba s invaliditetom Zadarske županije -Zadar koji kontinuirano pružaju usluge osobama s invaliditetom, te tako pridonose poboljšanju kvalitete života te ranjive skupine.

Ovim posjetom talijanskih zaposlenika u socijalnom sustavu, gradila se međunarodna suradnja dvaju zemalja te se razmjenom iskustava i upijanjem primjera dobre prakse nastojao otvoriti prostor za unaprjeđenje rada stručnih djelatnika u sustavu socijalne skrbi kako u Italiji tako i u Hrvatskoj.

Kako bi im Zadar gostima iz Italije ostao u lijepom sjećanju, Turistička zajednica grada Zadra omogućila im je turističkog vodiča na talijanskom jeziku, koji ih je proveo kroz Zadar pokazujući im bogatu kulturnu baštinu koju Donatov grad ima.

Pristupačnost i inkluzivni dizajn temelj su suvremenog društva i trebaju biti uključeni u sve dijelove planiranja i razvoja. Njihova primjena ne pomaže samo osobama s invaliditetom, nego povećava sigurnost, funkcionalnost i ukupnu kvalitetu prostora za sve

Poslušaj članak

SOIH je zajedno s Accessible EU organizirao okrugli stol pod nazivom ‘Osobe s invaliditetom u prometu – HEKUP ‘26’, koji je održan u srijedu, 29. travnja 2026. godine u hotelu Diplomat. Ovaj cjelodnevni događaj bio je dostupan i online.

U okviru projekta Pristupačna Hrvatska i inicijative Accessible Europe vide se velike razlike među državama Europske unije kada je riječ o pristupačnosti i mobilnosti osoba s invaliditetom. Hrvatska se pritom ističe jer već više od 30 godina kontinuirano organizira stručne skupove i sustavno radi na ovoj temi.

Mobilnost osoba s invaliditetom jako je važna za svakodnevni život jer omogućuje obrazovanje, zapošljavanje i ravnopravno sudjelovanje u društvu. Iako se vidi napredak, i dalje je potrebno više uključivati same korisnike u rane faze planiranja kako bi rješenja bila kvalitetnija, učinkovitija i dugoročno održiva.

Cilj ovog skupa bio je razmijeniti iskustva, ojačati suradnju i razviti konkretna rješenja kako bi pristupačnost postala pravilo, a ne iznimka.

Program HEKUP-a započeo je pozdravnim riječima, nakon čega je uslijedila tema stupova neovisnog življenja o kojoj je govorila Sanja Rimac iz SOIH-a.

Nakon toga govorilo se o izazovima mobilnosti u društvu u kontekstu klimatskih promjena, što je predstavila Mirna Plećaš Ilić iz Saveza društava distofičara Hrvatske. Zatim je predstavljena tema prijevoza u projektu Pristupačna Europa (AccessibleEU), uključujući pristup projektu i online obuku, o čemu je govorio Ljubomir Miščević.

U nastavku je Denis Marijon iz Saveza SUMSI govorio o univerzalnom dizajnu i javnom prijevozu uz poruku ‘Manje prilagodbi, više pristupačnosti’.

U drugom dijelu programa predstavljene su aktivnosti AccessibleEU u 2025. godini, ponovno kroz izlaganje Ljubomira Miščevića. Nakon toga je Marko Periša govorio o asistivnoj tehnologiji i pristupačnosti digitalnih usluga u prometu.

Program je nastavljen studijom (ne)uspjeha na primjeru Zagreb Glavnog kolodvora, koju su predstavili Zvonimir Zelenika i Siniša Kekić.

Na kraju je obrađena primjena PRM TSI regulative i vodič za prikupljanje podataka o pristupačnosti željezničke infrastrukture, o čemu je govorio Zvonimir Zelenika.

Pristupačnost i inkluzivni dizajn temelj su suvremenog društva i trebaju biti uključeni u sve dijelove planiranja i razvoja. Njihova primjena ne pomaže samo osobama s invaliditetom, nego povećava sigurnost, funkcionalnost i ukupnu kvalitetu prostora za sve.

Također je naglašeno da je važno da sustav bude održiv, što znači da svi njegovi dijelovi moraju dobro funkcionirati. Ako jedan dio ne funkcionira, to stvara širi problem u društvu.

Istaknuta je potreba za boljom organizacijom, pravovremenim djelovanjem i učinkovitijom provedbom prava, uz stalnu suradnju i razmjenu znanja među stručnjacima i institucijama.