Connect with us

in MREŽA

PODUZETNIČKI MINDSET Umjetna inteligencija i strateške implikacije na osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Foto: Privatni arhiv AM

Poduzetnički mindset i društveno poduzetništvo ključni su za unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetom. Inovacije, prilagodba radnih mjesta i podrška u zapošljavanju doprinose povećanju konkurentnosti i mobilnosti ovih osoba na tržištu rada

Implementacija umjetne inteligencije (AI) ima potencijal transformirati kvalitetu života osoba s invaliditetom kroz različite primjene u raznim sektorima društva a poduzetnički mindset, digitalna tranzicija i primjena umjetne inteligencije (AI) mogu poboljšati život osoba s invaliditetom, fokusirajući se na primjere i strateške implikacije ovih tehnologija.

Poduzetnički mindset i osobe s invaliditetom, društveno poduzetništvo, konkurentnost i mobilnost na tržištu rada

Poduzetnički mindset je ključan za poticanje inovacija koje mogu poboljšati život osoba s invaliditetom. To uključuje pristup problemima s kreativnošću, upornost i fleksibilnost, što sve vodi do stvaranja novih prilika i rješenja. Poduzetničke inicijative unutar ove zajednice mogu rezultirati novim tehnološkim rješenjima i uslugama koje olakšavaju svakodnevne izazove.

Ključne karakteristike poduzetničkog mindseta su kreativnost (pronalaženje novih načina za rješavanje problema), proaktivnost (preuzimanje inicijative za pokretanje promjena), izdržljivost (ustrajnost unatoč izazovima) te fleksibilnost (prilagodba promjenjivim uvjetima i situacijama). Poduzetništvo osobama s invaliditetom uključuje kreiranje vlastitih prilika za zapošljavanje i poslovanje, što može značajno doprinijeti njihovoj ekonomskoj neovisnosti i socijalnoj integraciji. Prednosti poduzetništva za osobe s invaliditetom su samozapošljavanje (svaranje vlastitih radnih mjesta), fleksibilnost rada (prilagodba radnog vremena i okruženja vlastitim potrebama) te inovacije (razvoj proizvoda i usluga prilagođenih osobama s invaliditetom).

Društveno poduzetništvo igra ključnu ulogu u integraciji osoba s invaliditetom u društvo i tržište rada. Ovaj oblik poduzetništva kombinira poslovne ciljeve s društvenim misijama, usmjerenim na rješavanje specifičnih problema unutar zajednice. Primjeri društvenog poduzetništva su poslovni modeli fokusirani na zapošljavanje, razvoj specifičnih proizvoda i usluga te edukacija i obuka, tj. programi koji pružaju potrebne vještine i znanja.

Poduzetnički mindset i društveno poduzetništvo mogu značajno povećati konkurentnost osoba s invaliditetom na tržištu rada. Kroz edukaciju, prilagodbu radnih mjesta i podršku, ove osobe mogu postati konkurentnije i mobilnije, uz osiguravanje pristupačnosti i ugodnog radnog okruženja, podršku u zapošljavanju kroz programe koji pomažu osobama s invaliditetom da pronađu i zadrže posao, fleksibilne radne aranžmane: Mogućnost rada od kuće i prilagodljivog radnog vremena; Tehnološka podrška: Upotreba tehnologije za olakšavanje rada na daljinu te osiguravanje da radna mjesta budu fizički dostupna i tehnološki opremljena.

Osobe s poduzetničkim mindsetom sposobne su prepoznati prilike koje drugi možda ne vide. Ovo uključuje identificiranje potreba unutar zajednice osoba s invaliditetom i razvijanje rješenja koja mogu zadovoljiti te potrebe kroz praćenje trendova i potreba unutar zajednice osoba s invaliditetom, inovativno razmišljanje: Generiranje novih ideja i rješenja te suradnju: Rad s različitim dionicima kako bi se razvila integrirana rješenja.

Poduzetnički mindset i društveno poduzetništvo ključni su za unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetom. Inovacije, prilagodba radnih mjesta i podrška u zapošljavanju doprinose povećanju konkurentnosti i mobilnosti ovih osoba na tržištu rada. Kroz prepoznavanje prilika i razvoj specifičnih rješenja, poduzetničke inicijative mogu značajno poboljšati svakodnevne izazove s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom, stvarajući inkluzivnije i pravednije društvo. Osobe s invaliditetom trebaju pristup obrazovanju o poduzetništvu, financijskim sredstvima i mentorskoj podršci kako bi razvile svoje poslovne ideje. Ove podrške pomažu im da prepoznaju tržišne prilike, razviju vlastite inovacije i realiziraju svoje poslovne ambicije.

AI kao alat za inkluziju

Integracija AI u poduzetničke aktivnosti osoba s invaliditetom može značajno unaprijediti njihovu konkurentnost na tržištu. AI omogućuje analizu tržišnih trendova, automatizaciju procesa i prilagodbu proizvoda i usluga prema potrebama ciljane skupine korisnika. Ovi primjeri jasno pokazuju kako AI tehnologije ne samo da olakšavaju svakodnevni život osobama s invaliditetom, već i potiču njihovu aktivnu integraciju u društvo i gospodarstvo kroz

inovativne poduzetničke pristupe.

Digitalna tranzicija i primjena AI

Digitalna tranzicija obuhvaća širu integraciju digitalnih tehnologija, uključujući AI, u različite aspekte društva. Kada je riječ o osobama s invaliditetom, AI može biti ključan za olakšavanje svakodnevnih aktivnosti i pružanje podrške u raznim područjima: medicinska podrška – AI može poboljšati dijagnostiku i terapijske metode, prilagođavajući ih specifičnim potrebama korisnika s invaliditetom, npr. AI algoritmi mogu analizirati medicinske podatke kako bi predložili personalizirane terapijske planove ili predvidjeli moguće zdravstvene probleme prije nego što postanu kritični te obrazovni programi – AI može personalizirati obrazovne sadržaje i metode učenja prema individualnim potrebama, čime se potiče učinkovitije učenje i razvoj vještina. Primjerice, AI može prilagoditi tempo učenja, pružati interaktivne lekcije i pratiti napredak učenika kako bi osigurao da svatko dobije najbolju moguću obrazovnu podršku.

Strateške implikacije i implementacija AI

Integracija AI u strateške ciljeve, kao što su nacionalne razvojne strategije ili lokalne inicijative za inkluziju osoba s invaliditetom, ključna je za stvaranje jednakih mogućnosti i unaprjeđenje kvalitete života. Primjena AI tehnologija treba biti usmjerena na podršku inkluzivnih politika i strategija koje promiču socijalnu uključenost; automatizacija: kroz automatizaciju procesa, AI može olakšati pristup uslugama i resursima osobama s invaliditetom. Na primjer, automatski sustavi za asistenciju mogu pomoći u navigaciji kroz grad, korištenju javnog prijevoza ili pristupu informacijama; personalizacija: AI omogućuje prilagodbu usluga prema specifičnim potrebama korisnika, što može rezultirati većom učinkovitošću i zadovoljstvom korisnika. Personalizirani asistenti, na primjer, mogu pomoći u upravljanju svakodnevnim zadacima, pružati podršku u komunikaciji ili nuditi emocionalnu podršku.

Zagrebačka strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom (2020. – 2025.)

Ova strategija ističe važnost inkluzije i jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom u Zagrebu, s naglaskom na poboljšanje pristupa obrazovanju, zapošljavanju i socijalnim uslugama. Umjetna inteligencija (AI) može značajno doprinijeti postizanju ovih ciljeva. Primjeri uključuju razvoj AI aplikacija za podršku učenju koje prilagođavaju sadržaj specifičnim potrebama korisnika te platformi za zapošljavanje koje povećavaju pristupačnost i učinkovitost usluga.

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030.

Ova strategija usmjerena je na održiv i inkluzivan razvoj, jačanje gospodarstva, unapređenje obrazovanja, socijalnu uključenost te promicanje inovacija. Uključivanje osoba s invaliditetom u poduzetničke aktivnosti i primjena AI tehnologija može biti ključan faktor za postizanje ovih ciljeva. Poduzetništvo među osobama s invaliditetom može pridonijeti raznolikosti i inovativnosti gospodarstva, dok AI može poboljšati efikasnost i konkurentnost poslovanja.

Strateški ciljevi Europske Unije do 2030.

EU strategija do 2030. naglašava digitalnu transformaciju, zelenu tranziciju i socijalnu uključenost. Inkluzija osoba s invaliditetom i primjena AI tehnologija savršeno se uklapaju u ove prioritete. Digitalna transformacija kroz AI može omogućiti razvoj novih alata i usluga koje poboljšavaju kvalitetu života osoba s invaliditetom. Zelena tranzicija može otvoriti nova radna mjesta i prilike za poduzetničke inicijative u sektoru održivih tehnologija, dok socijalna uključenost osigurava jednake mogućnosti za sudjelovanje u gospodarskim aktivnostima za sve skupine društva.

Sve tri strategije naglašavaju važnost inkluzije i jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom. Primjena AI tehnologija može značajno doprinijeti postizanju ciljeva ovih strategija kroz inovacije koje poboljšavaju pristupačnost, efikasnost i konkurentnost u obrazovanju, zapošljavanju i društvenoj uključenosti. Poduzetništvo osoba s invaliditetom može dodatno obogatiti gospodarsku raznolikost i promicati socijalnu inkluziju, čime se stvara pravednije i održivije društvo.

Primjeri implementacije AI za osobe s invaliditetom i povećanje konkurentnosti na tržištu rada

Implementacija umjetne inteligencije (AI) donosi brojne prednosti osobama s invaliditetom, ne samo u svakodnevnom životu već i u poboljšanju mogućnosti zapošljavanja i povećanju konkurentnosti na tržištu rada. Evo kako AI tehnologije mogu konkretno pomoći:

Inteligentni sustavi i aplikacije za podršku učenju

Inteligentni sustavi za podršku učenju koriste AI za prilagodbu sadržaja i metoda učenja specifičnim potrebama korisnika. Ovo je ključno za osobe s invaliditetom jer omogućuje personaliziranu obuku i pristup informacijama prilagođen njihovim potrebama, što im može olakšati stjecanje novih vještina i kvalifikacija potrebnih za radna mjesta.

Digitalna tranzicija uključuje:

Medicinska podrška

AI tehnologije poboljšavaju dijagnostiku i terapijske metode prilagođavajući ih specifičnim zdravstvenim potrebama. Ovo može biti ključno za osobe s invaliditetom koje zahtijevaju redovite medicinske intervencije ili praćenje stanja.

Obrazovni programi

AI omogućuje personalizaciju obrazovnih sadržaja i metoda učenja, što ne samo da poboljšava obrazovno iskustvo već i priprema osobe s invaliditetom za konkretne radne zadatke i odgovarajuća radna okruženja.

Zaključak

Implementacija umjetne inteligencije (AI) predstavlja ključnu priliku za poboljšanje integracije osoba s invaliditetom na tržištu rada i u društvu općenito. AI tehnologije olakšavaju svakodnevni život, povećavaju autonomiju korisnika i stvaraju bolje prilike za obrazovanje, zapošljavanje i kvalitetnu zdravstvenu skrb, čime doprinose razvoju inkluzivnog društva i ekonomskom napretku.

Umjetna inteligencija značajno unapređuje kvalitetu života osoba s invaliditetom pružajući personaliziranu podršku, poboljšavajući pristup obrazovanju i zapošljavanju te unaprjeđujući kvalitetu zdravstvene skrbi. Kontinuirano istraživanje i razvoj AI tehnologija osigurava da inovacije budu dostupne i korisne za sve, stvarajući inkluzivno društvo koje cijeni različitost i podržava svakog pojedinca u ostvarivanju punog potencijala.Integracija poduzetničkog duha i AI tehnologija u društvene strategije može značajno poboljšati kvalitetu života i stvoriti inkluzivno društvo koje podržava raznolikost i pruža jednake mogućnosti za sve.

Piše: Andreja Marcetić (Centar za potporu i inkluziju u zajednici, savjetnica za strateško planiranje, razvoj i projekte)  

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

EU kutak

EU STRATEGIJA Žene s invaliditetom i rodna (ne)ravnopravnost

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Pixabay

Postizanje rodne ravnopravnosti u Europi neće biti moguće ako se prava žena i djevojčica s invaliditetom u potpunosti ne priznaju i ne zaštite

Europska komisija predstavila je početkom ovog ožujka Strategiju EU za ravnopravnost spolova u sljedećih pet godina, a već je sada izazvala golemu zabrinutost među organizacijama koje okupljaju osobe s invaliditetom.

– Zabrinuti smo što Strategija ostaje slaba jer ne postavlja pravno obvezujuće mjere i uvelike zanemaruje situaciju žena i djevojčica s invaliditetom – poručuju iz Europskog foruma za osobe s invaliditetom (EDF).

Žene i djevojčice s invaliditetom, navodi dalje EDF, suočavaju se s višestrukim i isprepletenim oblicima diskriminacije u svim područjima obuhvaćenim Strategijom, uključujući zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvenu skrb i zaštitu od nasilja.

Ono što posebno brine jest činjenica da Strategija ne uključuje strukturne mjere ili namjenske ključne akcije za rješavanje njihove situacije.

Općenito se u uvodu Strategije spominje ‘stvaranje uvjeta za sve da slobodno biraju svoj životni put, napreduju i vode, bez obzira na svoj invaliditet’. Usto Strategija prepoznaje da ‘nejednakosti koje se isprepliću pogoršavaju prepreke pristupu zdravstvenoj skrbi i mogu dovesti do diskriminacije u liječenju, na primjer za žene s invaliditetom’. Naglašava se također da je jaz u zapošljavanju među spolovima posebno izražen za žene s invaliditetom. Spominje se i osiguravanje pristupa obrazovanju i uklanjanje prepreka, što je posebno hitno za djecu s invaliditetom.

Možda to i zvuči korisno i lijepo, no ove reference ostaju općenite i nisu popraćene konkretnim akcijama ili političkim inicijativama koje su posebno usmjerene na žene i djevojčice s invaliditetom.

Dokument ne spominje prava zajamčena Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom, a također ne rješava ni prisilnu sterilizaciju žena i djevojčica s invaliditetom, što je ozbiljno kršenje ljudskih prava koje se i dalje događa u nekim europskim zemljama.

Pristupačnost i razumna prilagodba temeljni su zahtjevi za osiguranje jednakog sudjelovanja osoba s invaliditetom u zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvu i javnom životu, no u Strategiji se ti zahtjevi zanemaruju – navode iz EDF-a.

– Odsutnost ovih pitanja izaziva zabrinutost oko toga hoće li Strategija učinkovito doprinijeti unapređenju prava žena i djevojčica s invaliditetom.

– Intersekcionalnost se mora prevesti u konkretne akcije Strategija se odnosi na intersekcionalni pristup. Međutim, intersekcionalnost mora ići dalje od općih izjava i biti prevedena u konkretne politike, financiranje i zakonodavne inicijative. Intersekcionalnost se manifestira na različite načine za žene i djevojčice s invaliditetom. Na primjer, kroz više stope siromaštva, prepreke u pristupu uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja i skrbi, povećani rizik od nasilja za one koji žive u stambenim ustanovama. Pozivamo Europsku komisiju da se smisleno angažira s organizacijama osoba s invaliditetom, posebno onima koje predstavljaju žene i djevojčice s invaliditetom – apeliraju iz EDF-a.

Strategija ne nudi rješavanje ključnih pitanja poput nasilja nad ženama s invaliditetom, prisilnoj sterilizaciji, pristupu zdravstvenoj skrbi, mogućnostima zapošljavanja, uključivim obrazovanjem i pružanjem razumnog smještaja za žene i djevojčice s invaliditetom.

– Postizanje rodne ravnopravnosti u Europi neće biti moguće ako se prava žena i djevojčica s invaliditetom u potpunosti ne priznaju i ne zaštite – poručuju iz EDF-a

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

Modna revija inkluzije u Crikvenici slavila je različitost i zajedništvo

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je zabilježen trenutak s događaja u zatvorenom prostoru, najvjerojatnije tijekom modne revije ili sličnog društvenog okupljanja. U središtu pažnje nalazi se žena odjevena u elegantnu crnu haljinu koja drži mikrofon i žutu mapu, što upućuje na to da ima ulogu voditeljice ili organizatorice programa. Oko nje se nalazi veća skupina ljudi različite dobi, raspoređenih u polukrugu. Dio sudionika sjedi u invalidskim kolicima, dok ostali stoje, razgovaraju ili prate događanje. Atmosfera djeluje opušteno i emotivno, s vidljivim izrazima podrške, pažnje i međusobne povezanosti među prisutnima. Prostor je moderno uređen, s velikim zavjesama u pozadini i stropnom rasvjetom koja daje toplinu cijeloj sceni. Pod je ukrašen kružnim uzorkom koji dodatno naglašava središnju poziciju voditeljice. Fotografija odiše zajedništvom, inkluzijom i osjećajem zajedničkog slavlja
Foto: Udruga Uspijeh

Vizija ovog događaja bila je jasna i snažna: osobe s invaliditetom nisu samo promatrači, već aktivni nositelji programa

Poslušaj članak

Nedavno je u hotelu Miramare održana je Modna revija inkluzije u organizaciji Udruge Uspjeh, događaj koji je na poseban način proslavio različitost, prihvaćanje i zajedništvo.

Večer je bila posvećena ljudima, njihovim osobnostima i unutarnjoj snazi, stavljajući u drugi plan poteškoće te naglašavajući vrijednost svakog pojedinca.

Vizija ovog događaja bila je jasna i snažna: osobe s invaliditetom nisu samo promatrači, već aktivni nositelji programa. Upravo su oni bili u središtu zbivanja, sudjelujući kao modeli, voditelji i domaćini, čime su pokazali svoju kreativnost, sposobnosti i autentičnost.

Program je dodatno obogaćen umjetničkim radovima koje su članovi izradili uz pomoć asistenata, stvarajući bookmarkse i kartice zahvalnosti koje su ostavile snažan dojam na sve prisutne.

Atmosfera večeri bila je ispunjena emocijama, toplinom i iskrenom radošću. Svaki trenutak na pozornici bio je podsjetnik da prava ljepota dolazi iznutra, iz srca i osobne priče svakog pojedinca. Revija nije bila samo prikaz odjeće, već simbol životnih iskustava, hrabrosti i jedinstvenosti koja se očitovala u svakom pokretu sudionika. Publika je svjedočila snažnoj poruci da ljepota ne leži u jednakosti, već u raznolikosti i mogućnosti da svatko bude ono što jest.

Vrhunac večeri obilježila je snažna poruka da svatko zaslužuje biti viđen, prihvaćen i voljen bez obzira na razlike. Događaj je nadmašio očekivanja organizatora, a dvorana je bila ispunjena pljeskom, suzama i podrškom koja nije jenjavala.

Na kraju su sudionici nagrađeni titulama i prigodnim darovima, čime je dodatno prepoznata njihova hrabrost i doprinos. Druženje se nastavilo uz zakusku, gdje su se razmjenjivali dojmovi i učvršćivao osjećaj zajedništva koji je obilježio cijelu večer.

Nastavite čitati

in MREŽA

IGOR RUŽIĆ Financijska sredstva postoje, a kako se distribuiraju?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: In Portal

Predsjednika Udruge za autizam Zagreb pitamo ima li istine u tvrdnjama da država naprosto više nema dovoljno sredstava za financiranje svih temeljnih socijalnih usluga

Svjetski dan svjesnosti o autizmu, obilježen početkom travnja, otvorio je i jedno bolno pitanje s kojim se u posljednje vrijeme suočavaju brojne udruge koje okupljaju osobe s invaliditetom. Kako, naime, nastaviti s provedbom projekata i programa koji podižu kvalitetu života njihova članstva, a pritom neprestano strahovati od financijske gabule i mogućeg gašenja udruge?

O tome razgovaramo s Igorom Ružićem, predsjednikom Udruge za autizam Zagreb, koja je lani prestala pružati uslugu
organiziranog stanovanja za odrasle osobe iz spektra upravo zbog nedostatka financijskih sredstva. Ružića pitamo ima li istine u tvrdnjama da država naprosto više nema dovoljno sredstava za financiranje svih temeljnih socijalnih usluga?

– Definitivno nisam osoba koja može odgovoriti na to, s pozicije predstavnika ili predsjednika organizacije civilnog društva nemam i ne mogu imati uvid u državne financije – kaže nam Ružić.

– Načelno, mogu reći da nije pitanje postoje li sredstva, nego kako se sredstva distribuiraju. S obzirom na najave krize, a pritom smo svjedoci utemeljenih tvrdnji da je nekoliko sustava koji čine socijalnu državu (socijalna skrb, zdravstvo, školstvo) u ozbiljnoj krizi koja se pokušava kompenzirati plaćama zaposlenih  – koji, da se razumijemo, trebaju i moraju biti adekvatno honorirani za svoj rad! – ali ne i cijenom usluga,  recimo da sam prilično skeptičan oko mogućnosti da se sve najavljene, i one već zakonski ili na druge načine zagarantirane, socijalne usluge mogu zaista realizirati u narednom period – veli Ružić.   

Novinari In Portala i sami su, prošlog rujna, svjedočili koliko je tegobna i stresna bila odluka njegove udruge da prestane s uslugom organiziranog stanovanja za odrasle osobe s autizmom. Ružića pitamo što se dogodilo s tim ljudima o kojima je Udruga za autizam Zagreb skrbila, kako se to odrazilo na njihovu svakodnevicu?

– U bolnom procesu donošenja odluke o prestanku pružanja usluge organiziranog stanovanja za odrasle osobe s poremećajem iz spektra autizma, kao organizacija smo zajednički postavili prioritete: najprije korisnici, zatim zaposlenici, nakon toga prostorni i drugi kapaciteti i tek nakon svega toga organizacija sama, jer organizacija nema smisla ako iznevjeri svoje ljude, i korisnike i zaposlenike – tumači Ružić.

– Ta pva dva kriterija smo ispunili, na ostalima se još radi. S relativnim zadovoljstvom mogu reći da su svi korisnici pronašli mjesto u institucijama, većina njih u Centru za autizam Zagreb s kojim je Udruga za autizam – Zagreb višestruko i povijesno povezana, i koji koji nam je zato posebno izašao u susret, dok su manji dio korisnika preuzele su državne institucije, Centar za rehabilitaciju Stančić i Centar za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači u Splitu. Prema informacijama kojima raspolažem, tranzicija je prošla iznenađujuće bezbolno, čak s ponekim progresom u psihofizičkom smislu, a i reakcije roditelja/skrbnika su većinom pozitivne – zaključuje Ružić      

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu