in MREŽA

PODUZETNIČKI MINDSET Umjetna inteligencija i strateške implikacije na osobe s invaliditetom

Objavljeno

Prije 9 mjeseci

20/08/2024

Napisao/la:

IN-PORTAL

Foto: Privatni arhiv AM

Poduzetnički mindset i društveno poduzetništvo ključni su za unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetom. Inovacije, prilagodba radnih mjesta i podrška u zapošljavanju doprinose povećanju konkurentnosti i mobilnosti ovih osoba na tržištu rada

Implementacija umjetne inteligencije (AI) ima potencijal transformirati kvalitetu života osoba s invaliditetom kroz različite primjene u raznim sektorima društva a poduzetnički mindset, digitalna tranzicija i primjena umjetne inteligencije (AI) mogu poboljšati život osoba s invaliditetom, fokusirajući se na primjere i strateške implikacije ovih tehnologija.

Poduzetnički mindset i osobe s invaliditetom, društveno poduzetništvo, konkurentnost i mobilnost na tržištu rada

Poduzetnički mindset je ključan za poticanje inovacija koje mogu poboljšati život osoba s invaliditetom. To uključuje pristup problemima s kreativnošću, upornost i fleksibilnost, što sve vodi do stvaranja novih prilika i rješenja. Poduzetničke inicijative unutar ove zajednice mogu rezultirati novim tehnološkim rješenjima i uslugama koje olakšavaju svakodnevne izazove.

Ključne karakteristike poduzetničkog mindseta su kreativnost (pronalaženje novih načina za rješavanje problema), proaktivnost (preuzimanje inicijative za pokretanje promjena), izdržljivost (ustrajnost unatoč izazovima) te fleksibilnost (prilagodba promjenjivim uvjetima i situacijama). Poduzetništvo osobama s invaliditetom uključuje kreiranje vlastitih prilika za zapošljavanje i poslovanje, što može značajno doprinijeti njihovoj ekonomskoj neovisnosti i socijalnoj integraciji. Prednosti poduzetništva za osobe s invaliditetom su samozapošljavanje (svaranje vlastitih radnih mjesta), fleksibilnost rada (prilagodba radnog vremena i okruženja vlastitim potrebama) te inovacije (razvoj proizvoda i usluga prilagođenih osobama s invaliditetom).

Društveno poduzetništvo igra ključnu ulogu u integraciji osoba s invaliditetom u društvo i tržište rada. Ovaj oblik poduzetništva kombinira poslovne ciljeve s društvenim misijama, usmjerenim na rješavanje specifičnih problema unutar zajednice. Primjeri društvenog poduzetništva su poslovni modeli fokusirani na zapošljavanje, razvoj specifičnih proizvoda i usluga te edukacija i obuka, tj. programi koji pružaju potrebne vještine i znanja.

Poduzetnički mindset i društveno poduzetništvo mogu značajno povećati konkurentnost osoba s invaliditetom na tržištu rada. Kroz edukaciju, prilagodbu radnih mjesta i podršku, ove osobe mogu postati konkurentnije i mobilnije, uz osiguravanje pristupačnosti i ugodnog radnog okruženja, podršku u zapošljavanju kroz programe koji pomažu osobama s invaliditetom da pronađu i zadrže posao, fleksibilne radne aranžmane: Mogućnost rada od kuće i prilagodljivog radnog vremena; Tehnološka podrška: Upotreba tehnologije za olakšavanje rada na daljinu te osiguravanje da radna mjesta budu fizički dostupna i tehnološki opremljena.

Osobe s poduzetničkim mindsetom sposobne su prepoznati prilike koje drugi možda ne vide. Ovo uključuje identificiranje potreba unutar zajednice osoba s invaliditetom i razvijanje rješenja koja mogu zadovoljiti te potrebe kroz praćenje trendova i potreba unutar zajednice osoba s invaliditetom, inovativno razmišljanje: Generiranje novih ideja i rješenja te suradnju: Rad s različitim dionicima kako bi se razvila integrirana rješenja.

Poduzetnički mindset i društveno poduzetništvo ključni su za unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetom. Inovacije, prilagodba radnih mjesta i podrška u zapošljavanju doprinose povećanju konkurentnosti i mobilnosti ovih osoba na tržištu rada. Kroz prepoznavanje prilika i razvoj specifičnih rješenja, poduzetničke inicijative mogu značajno poboljšati svakodnevne izazove s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom, stvarajući inkluzivnije i pravednije društvo. Osobe s invaliditetom trebaju pristup obrazovanju o poduzetništvu, financijskim sredstvima i mentorskoj podršci kako bi razvile svoje poslovne ideje. Ove podrške pomažu im da prepoznaju tržišne prilike, razviju vlastite inovacije i realiziraju svoje poslovne ambicije.

AI kao alat za inkluziju

Integracija AI u poduzetničke aktivnosti osoba s invaliditetom može značajno unaprijediti njihovu konkurentnost na tržištu. AI omogućuje analizu tržišnih trendova, automatizaciju procesa i prilagodbu proizvoda i usluga prema potrebama ciljane skupine korisnika. Ovi primjeri jasno pokazuju kako AI tehnologije ne samo da olakšavaju svakodnevni život osobama s invaliditetom, već i potiču njihovu aktivnu integraciju u društvo i gospodarstvo kroz

inovativne poduzetničke pristupe.

Digitalna tranzicija i primjena AI

Digitalna tranzicija obuhvaća širu integraciju digitalnih tehnologija, uključujući AI, u različite aspekte društva. Kada je riječ o osobama s invaliditetom, AI može biti ključan za olakšavanje svakodnevnih aktivnosti i pružanje podrške u raznim područjima: medicinska podrška – AI može poboljšati dijagnostiku i terapijske metode, prilagođavajući ih specifičnim potrebama korisnika s invaliditetom, npr. AI algoritmi mogu analizirati medicinske podatke kako bi predložili personalizirane terapijske planove ili predvidjeli moguće zdravstvene probleme prije nego što postanu kritični te obrazovni programi – AI može personalizirati obrazovne sadržaje i metode učenja prema individualnim potrebama, čime se potiče učinkovitije učenje i razvoj vještina. Primjerice, AI može prilagoditi tempo učenja, pružati interaktivne lekcije i pratiti napredak učenika kako bi osigurao da svatko dobije najbolju moguću obrazovnu podršku.

Strateške implikacije i implementacija AI

Integracija AI u strateške ciljeve, kao što su nacionalne razvojne strategije ili lokalne inicijative za inkluziju osoba s invaliditetom, ključna je za stvaranje jednakih mogućnosti i unaprjeđenje kvalitete života. Primjena AI tehnologija treba biti usmjerena na podršku inkluzivnih politika i strategija koje promiču socijalnu uključenost; automatizacija: kroz automatizaciju procesa, AI može olakšati pristup uslugama i resursima osobama s invaliditetom. Na primjer, automatski sustavi za asistenciju mogu pomoći u navigaciji kroz grad, korištenju javnog prijevoza ili pristupu informacijama; personalizacija: AI omogućuje prilagodbu usluga prema specifičnim potrebama korisnika, što može rezultirati većom učinkovitošću i zadovoljstvom korisnika. Personalizirani asistenti, na primjer, mogu pomoći u upravljanju svakodnevnim zadacima, pružati podršku u komunikaciji ili nuditi emocionalnu podršku.

Zagrebačka strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom (2020. – 2025.)

Ova strategija ističe važnost inkluzije i jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom u Zagrebu, s naglaskom na poboljšanje pristupa obrazovanju, zapošljavanju i socijalnim uslugama. Umjetna inteligencija (AI) može značajno doprinijeti postizanju ovih ciljeva. Primjeri uključuju razvoj AI aplikacija za podršku učenju koje prilagođavaju sadržaj specifičnim potrebama korisnika te platformi za zapošljavanje koje povećavaju pristupačnost i učinkovitost usluga.

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030.

Ova strategija usmjerena je na održiv i inkluzivan razvoj, jačanje gospodarstva, unapređenje obrazovanja, socijalnu uključenost te promicanje inovacija. Uključivanje osoba s invaliditetom u poduzetničke aktivnosti i primjena AI tehnologija može biti ključan faktor za postizanje ovih ciljeva. Poduzetništvo među osobama s invaliditetom može pridonijeti raznolikosti i inovativnosti gospodarstva, dok AI može poboljšati efikasnost i konkurentnost poslovanja.

Strateški ciljevi Europske Unije do 2030.

EU strategija do 2030. naglašava digitalnu transformaciju, zelenu tranziciju i socijalnu uključenost. Inkluzija osoba s invaliditetom i primjena AI tehnologija savršeno se uklapaju u ove prioritete. Digitalna transformacija kroz AI može omogućiti razvoj novih alata i usluga koje poboljšavaju kvalitetu života osoba s invaliditetom. Zelena tranzicija može otvoriti nova radna mjesta i prilike za poduzetničke inicijative u sektoru održivih tehnologija, dok socijalna uključenost osigurava jednake mogućnosti za sudjelovanje u gospodarskim aktivnostima za sve skupine društva.

Sve tri strategije naglašavaju važnost inkluzije i jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom. Primjena AI tehnologija može značajno doprinijeti postizanju ciljeva ovih strategija kroz inovacije koje poboljšavaju pristupačnost, efikasnost i konkurentnost u obrazovanju, zapošljavanju i društvenoj uključenosti. Poduzetništvo osoba s invaliditetom može dodatno obogatiti gospodarsku raznolikost i promicati socijalnu inkluziju, čime se stvara pravednije i održivije društvo.

Primjeri implementacije AI za osobe s invaliditetom i povećanje konkurentnosti na tržištu rada

Implementacija umjetne inteligencije (AI) donosi brojne prednosti osobama s invaliditetom, ne samo u svakodnevnom životu već i u poboljšanju mogućnosti zapošljavanja i povećanju konkurentnosti na tržištu rada. Evo kako AI tehnologije mogu konkretno pomoći:

Inteligentni sustavi i aplikacije za podršku učenju

Inteligentni sustavi za podršku učenju koriste AI za prilagodbu sadržaja i metoda učenja specifičnim potrebama korisnika. Ovo je ključno za osobe s invaliditetom jer omogućuje personaliziranu obuku i pristup informacijama prilagođen njihovim potrebama, što im može olakšati stjecanje novih vještina i kvalifikacija potrebnih za radna mjesta.

Digitalna tranzicija uključuje:

Medicinska podrška

AI tehnologije poboljšavaju dijagnostiku i terapijske metode prilagođavajući ih specifičnim zdravstvenim potrebama. Ovo može biti ključno za osobe s invaliditetom koje zahtijevaju redovite medicinske intervencije ili praćenje stanja.

Obrazovni programi

AI omogućuje personalizaciju obrazovnih sadržaja i metoda učenja, što ne samo da poboljšava obrazovno iskustvo već i priprema osobe s invaliditetom za konkretne radne zadatke i odgovarajuća radna okruženja.

Zaključak

Implementacija umjetne inteligencije (AI) predstavlja ključnu priliku za poboljšanje integracije osoba s invaliditetom na tržištu rada i u društvu općenito. AI tehnologije olakšavaju svakodnevni život, povećavaju autonomiju korisnika i stvaraju bolje prilike za obrazovanje, zapošljavanje i kvalitetnu zdravstvenu skrb, čime doprinose razvoju inkluzivnog društva i ekonomskom napretku.

Umjetna inteligencija značajno unapređuje kvalitetu života osoba s invaliditetom pružajući personaliziranu podršku, poboljšavajući pristup obrazovanju i zapošljavanju te unaprjeđujući kvalitetu zdravstvene skrbi. Kontinuirano istraživanje i razvoj AI tehnologija osigurava da inovacije budu dostupne i korisne za sve, stvarajući inkluzivno društvo koje cijeni različitost i podržava svakog pojedinca u ostvarivanju punog potencijala.Integracija poduzetničkog duha i AI tehnologija u društvene strategije može značajno poboljšati kvalitetu života i stvoriti inkluzivno društvo koje podržava raznolikost i pruža jednake mogućnosti za sve.

Piše: Andreja Marcetić (Centar za potporu i inkluziju u zajednici, savjetnica za strateško planiranje, razvoj i projekte)

Povezane teme:inmreža Istaknuto Osobe s invaliditetom

IN-PORTAL

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavite čitati

in MREŽA

Iva o životu, radu i identitetu nagluhe osobe

Objavljeno

Prije 11 sati

19/05/2025

Napisao/la:

IN-PORTAL

Foto: In Portal

U razgovoru s Vesnom, Iva – zaposlenica zaštitne radionice URIHO – otkriva što je pokreće, kako vidi svoj profesionalni i osobni razvoj te što znači biti nagluha osoba u današnjem društvu

Na pitanje da opiše sebe u pet riječi, bez razmišljanja navodi: iskrenost, pravednost, detaljist, velikodušnost, inteligencija.

I baš ta ‘detaljistička’ crta istaknula se i kroz anegdotu s posla – kada ju je kolegica prozvala ‘đavoljim odvjetnikom’ zbog oštrog oka za pravopisne greške. ‘Neki đavo mi nije dao mira’, kroz smijeh dodaje, pojašnjavajući kako perfekcionizam vidi kao sredstvo za kvalitetu, a ne kao neurotični imperativ.

Već sedam godina radi kao defektolog u URIHO-u. Iako se službeni naziv struke promijenio u ‘edukacijski rehabilitator’, Iva priznaje kako je nova terminologija još uvijek u procesu prilagodbe.

– Još uvijek nije ukorijenjena u jeziku, ali primjećujem pomake – osobito na društvenim mrežama.

Iva je nagluha osoba, koristi slušni aparat, znakovni jezik i prevoditeljicu. Ta višestruka komunikacijska sredstva nisu joj prepreka, već alat za ravnopravno sudjelovanje u profesionalnom i društvenom životu.

– Prevoditeljica mi pomaže u situacijama kada nisam sigurna kako bih nešto sama prevela – iskreno priznaje.

Ovaj intervju s Ivom, koji možete pogledati i poslušati na YouTubeu, ne prikazuje samo radnu svakodnevicu jedne osobe s invaliditetom, već i osobnu borbu i ustrajnost u traženju profesionalnog identiteta, borbi za inkluzivnost i društvo koje bolje razumije različitosti.

Nastavite čitati

in MREŽA

Udruga PUŽ proslavila 30 godina djelovanja

Objavljeno

Prije 12 sati

19/05/2025

Napisao/la:

Anita Blažinović

Na slici je prikazana grupa ljudi koja sjedi u prostoriji. Neki od njih koriste invalidska kolica. U pozadini se vidi zid s crtežima i satom, a na desnoj strani slike nalazi se ukrasno drvo s papirnatim listovima. Prostorija izgleda kao učionica ili dvorana za sastanke.

Foto: Anita Blažinović

Ova obljetnica nije samo podsjetnik na prošlost, nego i poziv – da i dalje budemo dio Puževog puta u život. Hvala vam što ste s nama. Hvala vam što vjerujete. I hvala vam što zajedno činimo razliku, rekla je predsjednica Maja Tabak

Poslušaj članak

Udruga roditelja djece s posebnim potrebama Put u život – poznatija kao PUŽ – obilježila je u četvrtak, 15. svibnja 2025. godine, 30 godina predanog rada, borbe za inkluziju i stvaranja zajednice u kojoj svaki član ima svoje mjesto.

Svečanost je održana u prostorima njihove Puževe kućice, a okupila je mnoge uzvanike, predstavnike drugih udruga, institucija, organizacija, ali i veliki broj samih korisnika udruge.

Program je vodila Veronika Štefanko, a svečanost je započela obraćanjem predsjednice udruge Maje Tabak. U nadahnutom govoru, Tabak je podsjetila na sve ono što je PUŽ postigao kroz tri desetljeća.

– Trideset godina – tri desetljeća upornosti, podrške, ljubavi i zajedništva. Trideset godina u kojima smo rasli uz našu djecu s teškoćama u razvoju, a danas mlade osobe s invaliditetom – rekla je, dodavši kako je sve započelo iz potrebe, ali i iz hrabrosti roditelja koji nisu pristajali na ‘ne može se’.

Posebno je istaknuta uloga osnivačice i dugogodišnje predsjednice Vesne Budak, čiji je duh i danas prisutan u radu udruge, iako je prerano preminula.

– Temelji koje je ugradila u sve nas i dalje postoje. Mi nismo samo udruga – mi smo obitelj. Mjesto gdje se slušamo, pomažemo, učimo jedni od drugih i zajedno rastemo – naglasila je Tabak.

Tabak je podsjetila i na tri ključna postignuća koja su obilježila rad udruge i ostavila snažan trag u hrvatskom društvu.

– Prije 20 godina PUŽ je pokrenuo inicijativu kojom je deset asistenata počelo raditi u četiri osnovne škole u Zagrebu. Danas u Hrvatskoj djeluje oko 3000 pomoćnika u nastavi.

Zahvaljujući Puževoj inicijativi, prije 19 godina pokrenut je specijalizirani prijevoz u sklopu ZET-a koji još uvijek vozi djecu u vrtiće i škole diljem Zagreba.

– Kupljena 2003. godine, a useljena 2007., Puževa kućica postala je centar okupljanja, podrške i aktivnosti, simbol zajedništva i upornosti – kaže Tabak i dodala kako je udruga tijekom godina provela više od 190 projekata, od velikih europskih do manjih lokalnih, a za sve to – naglasila je Tabak – zaslužni su i brojni volonteri, suradnici i prijatelji PUŽ-a.

– Bez vas – od mladih na civilnom služenju vojnog roka, do vatrogasaca i policajaca – naš put bio bi puno teži – istaknula je.

Posebno dirljiv trenutak svečanosti bila su svjedočanstva članova i korisnika udruge. Među njima i priča Danijele Horvat, koja je istaknula da PUŽ nisu samo brojke, već ljudi i njihove priče.

– PUŽ je pomogao meni i mojoj obitelji, i to ne samo kroz projekte, već kroz osjećaj da nismo sami – rekla je.

Program su nastavili mladi korisnici udruge, simbolično preuzimajući kormilo. Ivan Budak je izveo svoju pjesmu ‘Puževa kućica’, a Mateja Repselj pročitala svoj tekst ‘Naš put u PUŽ-u’.

Dramska skupina udruge izvela je predstavu ‘Korak do sreće’, čiji su izvođači bili upravo članovi udruge: Ivan Budak, Mateja Repselj, Josip Zadro Jurčević, Lucija Tonković i Bruno Iveković. Predstava je završila zajedničkim pjevanjem pjesme ‘Nije svejedno’ grupe Adastra, a scenarij i režiju potpisuje Veronika Štefanko.

Na samom kraju programa, dopredsjednica udruge Vikica Pavić dodijelila je zahvalnice za dugogodišnji nesebični volonterski rad Sanji Sruk, Andreji Pletko i Klaudiji Sikvić.

Svečanost je, kako i priliči velikom jubileju, završila toplim druženjem i domjenkom, uz smijeh, prisjećanja i planove za budućnost.

– U budućnost gledamo pozitivno. Naša djeca, danas mladi ljudi, međusobno su povezana, podržavaju se i uvažavaju. S punim povjerenjem ih uvodimo u rad udruge, jer ova kućica je nastala zbog njih – i ostaje njihova. Ova obljetnica nije samo podsjetnik na prošlost, nego i poziv – da i dalje budemo dio PUŽ-evog puta u život. Hvala vam što ste s nama. Hvala vam što vjerujete. I hvala vam što zajedno činimo razliku – zaključila je predsjednica Tabak porukom koja sažima duh PUŽ-a.

Nastavite čitati

in MREŽA

U utrci Run for Down sudjelovali brojni Zagrepčani i djeca s Down sindromom

Objavljeno

Prije 12 sati

19/05/2025

Napisao/la:

Ivana Vranješ

Skupina djece i mladih s Down sindromom i njihovih pratitelja okupljena je uoči utrke, svi odjeveni u zelene sportske majice s brojevima. Sudionici su nasmijani i uzbuđeni, spremni za početak događaja na otvorenom.

Foto: Ivana Vranješ

Brojni Zagrepčani svih generacija u subotu su pokazali veliko srce sudjelovanjem na dobrotvornoj utrci ‘Run for Down’

Poslušaj članak

Utrku je četvrtu godinu zaredom na zagrebačkom Bundeku organizirala Udruga za sindrom Down Grada Zagreba i Zagrebačke županije u suradnji s Atletskim klubom ‘Perpetuum Mobile’, s ciljem podizanja svijesti o Down sindromu i potrebama osoba koje s njime žive.

Sva sredstva od kotizacije namijenjena su radu Udruge za sindrom Down Zagreb, koja pruža podršku osobama sa sindromom Down i njihovim obiteljima.

U maloj utrci na 150 metara trčala su djeca s Down sindromom te drugi najmlađi natjecatelji uz zdušnu podršku roditelja. Odrasli Zagrepčani trčali su 5000 metara, dok su neki od njih svoj doprinos za osobe s Down sindromom dali hodanjem 1700 metara. Među trkačima bili su također djelatnici tvrtke Končar te policijski službenici. Tijekom utrke vladao je pravi sportski duh, a veseloj atmosferi pridonijele su sportske i likovne radionice za djecu.

Alen Lesički iz Atletskog kluba ‘Perpetuum Mobile’ rekao je da ove godine na utrci sudjeluje više od tisuću trkača, te da je to najveća utrka do sada.

– Osnovni cilj utrke je da kao društvo pošaljemo prema osobama s Down sindromom poruku zajedništva, potpore i inkluzije. Utrka ima značaj za djecu s Down sindromom u mentalnom smislu jer publika navija za njih dok trče, a to stvara pozitivne emocije. Djeca s Down sindromom osjećaju pripadnost društvu i cilj utrke je da osjete pripadnost – istaknuo je Lesički.

U utrci je prvi put sudjelovala Draženka Kovačević s 21-godišnjom kćerkom Anom Paulom Kovačević, koja je osoba s Down sindromom.

– Ana Paula je moje treće dijete, imam dvije starije kćeri. Međutim, prekrasno je biti majka djeteta s Down sindromom, radi se o jednom neprocjenjivom iskustvu. Ana Paula je završila srednju školu i radi u duty free shopu u Zračnoj luci ‘Franjo Tuđman’, lijepo se uklopila na radnom mjestu, prihvaćena je, uči strane jezike te voli razne stvari kao i drugi – rekla je Kovačević. Naglasila je da je sretna što sudjeluje u utrci jer na taj način pokazuje zahvalnost Udruzi Down koja je velika podrška njezinoj kćeri.

Uzbuđenje zbog sudjelovanja u utrci Ana Paula nije krila.

– Ova utrka mi pruža veliko veselje. Nadam se da ću se pokazati uspješnom. Sretna sam što ću se moći i družiti s drugima – rekla je Ana Paula.

Zagrepčanka Martina Jozanović četvrtu godinu zaredom sudjelovala je u utrci ‘Run for Down’, a to će činiti i ubuduće. Naglasila je da s puno emocija sudjeluje u utrci jer su djeca s Down sindromom posebna i želi im pomoći na neki način. Poručila je da je predivno vidjeti ovu djecu i njihove roditelje sa smiješkom na licu kao da za njih problemi ne postoje.

U utrci je sudjelovala i obitelj Fabijanić.

– Prošle godine sam sudjelovala s kćerkom Anom Magdalenom, a ove godine pridružio nam se suprug Krešimir. Puno nam znači što možemo pomoći malim doprinosom, kotizacijom koju smo platili i biti dio utrke, srce nam je puno. Osobe s Down sindromom su drugačije, ali su prekrasne i trebamo sve učiniti da ih integriramo, jer oni to zaslužuju – rekla je Gorana Vignjević-Fabijanić.

Dio ovog lijepog događaja od prošle godine su učenici zagrebačke II. gimnazije, a svoju humanost pokazuju kao volonteri u radionicama za djecu.

Nastavnica tjelesne i zdravstvene kulture i voditeljica volonterske grupe u II. gimnaziji Mirna Radojičić izrazila je zadovoljstvo suradnjom s Udrugom za sindrom Down Zagreb.

– Preko volonterske grupe gimnazija puno truda i vremena ulaže u razvoj empatije, društvene korisnosti i socijalne uključivosti učenika. Na kraju oni zaključe da su veći dobitnici od onih kojima pomažemo. Podržavamo puno humanitarnih akcija, gimnazija organizira i božićni sajam koji je humanitarnog karaktera, doniramo udrugu koju odaberemo, jednom mjesečno se trudimo pomoći ranjivim društvenim skupinama – ispričala je Radojičić.

Gimnazija je već surađivala s udrugama ‘Krijesnica’, ‘Veliko srce, malom srcu’, ‘Mali zmaj’, zakladom ‘Biskup Josip Lang’.

– Za naše učenike je nešto najljepše kad mogu pokloniti svoje slobodno vrijeme i trud, podijeliti svoju ljubav s drugom djecom, pogotovo s djecom s Down sindromom koja su poznata kao djeca puna ljubavi i koja se vole družiti. Iz godine u godinu čekamo trenutak kada ćemo moći podijeliti ljubav s tom djecom – rekla je Radojičić.

Učenica II. gimnazije Lucija Todorić prvi put je sudjelovala kao volonterka na utrci ‘Run for Down’. Naglasila je kako je to za nju jedno lijepo iskustvo te je sretna što kao volonterka može pomoći u humanoj akciji.

Učenica Luna Cota na utrci je volontirala i prošle godine.

– Drago mi je da mogu pomoći drugima. Lijepo je što se organizira ovakva akcija za djecu s Down sindromom, ova djeca trebaju imati jednake prilike kao i druga djeca – rekla je Luna Cota, članica volonterske grupe II. gimnazije.

Osim sudjelovanjem u utrci, građani su mogli pomoći Udruzi za sindrom Down Zagreb donirajući sredstva kupnjom kreativnih radova članova udruge. Vrijedne ruke osoba s Down sindromom izradile su narukvice, svijeće, sapune, teglice, oslikale majice…

– Netko može više, netko manje, ali se iskorištavaju sve njihove mogućnosti. Tako se obogaćuje njihov dan, ali i život – rekla je voditeljica radionice Ana Listač-Kovač.

Nastavite čitati