Poveži se s nama

in MREŽA

PODUZETNIČKI MINDSET Umjetna inteligencija i strateške implikacije na osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Foto: Privatni arhiv AM

Poduzetnički mindset i društveno poduzetništvo ključni su za unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetom. Inovacije, prilagodba radnih mjesta i podrška u zapošljavanju doprinose povećanju konkurentnosti i mobilnosti ovih osoba na tržištu rada

Implementacija umjetne inteligencije (AI) ima potencijal transformirati kvalitetu života osoba s invaliditetom kroz različite primjene u raznim sektorima društva a poduzetnički mindset, digitalna tranzicija i primjena umjetne inteligencije (AI) mogu poboljšati život osoba s invaliditetom, fokusirajući se na primjere i strateške implikacije ovih tehnologija.

Poduzetnički mindset i osobe s invaliditetom, društveno poduzetništvo, konkurentnost i mobilnost na tržištu rada

Poduzetnički mindset je ključan za poticanje inovacija koje mogu poboljšati život osoba s invaliditetom. To uključuje pristup problemima s kreativnošću, upornost i fleksibilnost, što sve vodi do stvaranja novih prilika i rješenja. Poduzetničke inicijative unutar ove zajednice mogu rezultirati novim tehnološkim rješenjima i uslugama koje olakšavaju svakodnevne izazove.

Ključne karakteristike poduzetničkog mindseta su kreativnost (pronalaženje novih načina za rješavanje problema), proaktivnost (preuzimanje inicijative za pokretanje promjena), izdržljivost (ustrajnost unatoč izazovima) te fleksibilnost (prilagodba promjenjivim uvjetima i situacijama). Poduzetništvo osobama s invaliditetom uključuje kreiranje vlastitih prilika za zapošljavanje i poslovanje, što može značajno doprinijeti njihovoj ekonomskoj neovisnosti i socijalnoj integraciji. Prednosti poduzetništva za osobe s invaliditetom su samozapošljavanje (svaranje vlastitih radnih mjesta), fleksibilnost rada (prilagodba radnog vremena i okruženja vlastitim potrebama) te inovacije (razvoj proizvoda i usluga prilagođenih osobama s invaliditetom).

Društveno poduzetništvo igra ključnu ulogu u integraciji osoba s invaliditetom u društvo i tržište rada. Ovaj oblik poduzetništva kombinira poslovne ciljeve s društvenim misijama, usmjerenim na rješavanje specifičnih problema unutar zajednice. Primjeri društvenog poduzetništva su poslovni modeli fokusirani na zapošljavanje, razvoj specifičnih proizvoda i usluga te edukacija i obuka, tj. programi koji pružaju potrebne vještine i znanja.

Poduzetnički mindset i društveno poduzetništvo mogu značajno povećati konkurentnost osoba s invaliditetom na tržištu rada. Kroz edukaciju, prilagodbu radnih mjesta i podršku, ove osobe mogu postati konkurentnije i mobilnije, uz osiguravanje pristupačnosti i ugodnog radnog okruženja, podršku u zapošljavanju kroz programe koji pomažu osobama s invaliditetom da pronađu i zadrže posao, fleksibilne radne aranžmane: Mogućnost rada od kuće i prilagodljivog radnog vremena; Tehnološka podrška: Upotreba tehnologije za olakšavanje rada na daljinu te osiguravanje da radna mjesta budu fizički dostupna i tehnološki opremljena.

Osobe s poduzetničkim mindsetom sposobne su prepoznati prilike koje drugi možda ne vide. Ovo uključuje identificiranje potreba unutar zajednice osoba s invaliditetom i razvijanje rješenja koja mogu zadovoljiti te potrebe kroz praćenje trendova i potreba unutar zajednice osoba s invaliditetom, inovativno razmišljanje: Generiranje novih ideja i rješenja te suradnju: Rad s različitim dionicima kako bi se razvila integrirana rješenja.

Poduzetnički mindset i društveno poduzetništvo ključni su za unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetom. Inovacije, prilagodba radnih mjesta i podrška u zapošljavanju doprinose povećanju konkurentnosti i mobilnosti ovih osoba na tržištu rada. Kroz prepoznavanje prilika i razvoj specifičnih rješenja, poduzetničke inicijative mogu značajno poboljšati svakodnevne izazove s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom, stvarajući inkluzivnije i pravednije društvo. Osobe s invaliditetom trebaju pristup obrazovanju o poduzetništvu, financijskim sredstvima i mentorskoj podršci kako bi razvile svoje poslovne ideje. Ove podrške pomažu im da prepoznaju tržišne prilike, razviju vlastite inovacije i realiziraju svoje poslovne ambicije.

AI kao alat za inkluziju

Integracija AI u poduzetničke aktivnosti osoba s invaliditetom može značajno unaprijediti njihovu konkurentnost na tržištu. AI omogućuje analizu tržišnih trendova, automatizaciju procesa i prilagodbu proizvoda i usluga prema potrebama ciljane skupine korisnika. Ovi primjeri jasno pokazuju kako AI tehnologije ne samo da olakšavaju svakodnevni život osobama s invaliditetom, već i potiču njihovu aktivnu integraciju u društvo i gospodarstvo kroz

inovativne poduzetničke pristupe.

Digitalna tranzicija i primjena AI

Digitalna tranzicija obuhvaća širu integraciju digitalnih tehnologija, uključujući AI, u različite aspekte društva. Kada je riječ o osobama s invaliditetom, AI može biti ključan za olakšavanje svakodnevnih aktivnosti i pružanje podrške u raznim područjima: medicinska podrška – AI može poboljšati dijagnostiku i terapijske metode, prilagođavajući ih specifičnim potrebama korisnika s invaliditetom, npr. AI algoritmi mogu analizirati medicinske podatke kako bi predložili personalizirane terapijske planove ili predvidjeli moguće zdravstvene probleme prije nego što postanu kritični te obrazovni programi – AI može personalizirati obrazovne sadržaje i metode učenja prema individualnim potrebama, čime se potiče učinkovitije učenje i razvoj vještina. Primjerice, AI može prilagoditi tempo učenja, pružati interaktivne lekcije i pratiti napredak učenika kako bi osigurao da svatko dobije najbolju moguću obrazovnu podršku.

Strateške implikacije i implementacija AI

Integracija AI u strateške ciljeve, kao što su nacionalne razvojne strategije ili lokalne inicijative za inkluziju osoba s invaliditetom, ključna je za stvaranje jednakih mogućnosti i unaprjeđenje kvalitete života. Primjena AI tehnologija treba biti usmjerena na podršku inkluzivnih politika i strategija koje promiču socijalnu uključenost; automatizacija: kroz automatizaciju procesa, AI može olakšati pristup uslugama i resursima osobama s invaliditetom. Na primjer, automatski sustavi za asistenciju mogu pomoći u navigaciji kroz grad, korištenju javnog prijevoza ili pristupu informacijama; personalizacija: AI omogućuje prilagodbu usluga prema specifičnim potrebama korisnika, što može rezultirati većom učinkovitošću i zadovoljstvom korisnika. Personalizirani asistenti, na primjer, mogu pomoći u upravljanju svakodnevnim zadacima, pružati podršku u komunikaciji ili nuditi emocionalnu podršku.

Zagrebačka strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom (2020. – 2025.)

Ova strategija ističe važnost inkluzije i jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom u Zagrebu, s naglaskom na poboljšanje pristupa obrazovanju, zapošljavanju i socijalnim uslugama. Umjetna inteligencija (AI) može značajno doprinijeti postizanju ovih ciljeva. Primjeri uključuju razvoj AI aplikacija za podršku učenju koje prilagođavaju sadržaj specifičnim potrebama korisnika te platformi za zapošljavanje koje povećavaju pristupačnost i učinkovitost usluga.

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030.

Ova strategija usmjerena je na održiv i inkluzivan razvoj, jačanje gospodarstva, unapređenje obrazovanja, socijalnu uključenost te promicanje inovacija. Uključivanje osoba s invaliditetom u poduzetničke aktivnosti i primjena AI tehnologija može biti ključan faktor za postizanje ovih ciljeva. Poduzetništvo među osobama s invaliditetom može pridonijeti raznolikosti i inovativnosti gospodarstva, dok AI može poboljšati efikasnost i konkurentnost poslovanja.

Strateški ciljevi Europske Unije do 2030.

EU strategija do 2030. naglašava digitalnu transformaciju, zelenu tranziciju i socijalnu uključenost. Inkluzija osoba s invaliditetom i primjena AI tehnologija savršeno se uklapaju u ove prioritete. Digitalna transformacija kroz AI može omogućiti razvoj novih alata i usluga koje poboljšavaju kvalitetu života osoba s invaliditetom. Zelena tranzicija može otvoriti nova radna mjesta i prilike za poduzetničke inicijative u sektoru održivih tehnologija, dok socijalna uključenost osigurava jednake mogućnosti za sudjelovanje u gospodarskim aktivnostima za sve skupine društva.

Sve tri strategije naglašavaju važnost inkluzije i jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom. Primjena AI tehnologija može značajno doprinijeti postizanju ciljeva ovih strategija kroz inovacije koje poboljšavaju pristupačnost, efikasnost i konkurentnost u obrazovanju, zapošljavanju i društvenoj uključenosti. Poduzetništvo osoba s invaliditetom može dodatno obogatiti gospodarsku raznolikost i promicati socijalnu inkluziju, čime se stvara pravednije i održivije društvo.

Primjeri implementacije AI za osobe s invaliditetom i povećanje konkurentnosti na tržištu rada

Implementacija umjetne inteligencije (AI) donosi brojne prednosti osobama s invaliditetom, ne samo u svakodnevnom životu već i u poboljšanju mogućnosti zapošljavanja i povećanju konkurentnosti na tržištu rada. Evo kako AI tehnologije mogu konkretno pomoći:

Inteligentni sustavi i aplikacije za podršku učenju

Inteligentni sustavi za podršku učenju koriste AI za prilagodbu sadržaja i metoda učenja specifičnim potrebama korisnika. Ovo je ključno za osobe s invaliditetom jer omogućuje personaliziranu obuku i pristup informacijama prilagođen njihovim potrebama, što im može olakšati stjecanje novih vještina i kvalifikacija potrebnih za radna mjesta.

Digitalna tranzicija uključuje:

Medicinska podrška

AI tehnologije poboljšavaju dijagnostiku i terapijske metode prilagođavajući ih specifičnim zdravstvenim potrebama. Ovo može biti ključno za osobe s invaliditetom koje zahtijevaju redovite medicinske intervencije ili praćenje stanja.

Obrazovni programi

AI omogućuje personalizaciju obrazovnih sadržaja i metoda učenja, što ne samo da poboljšava obrazovno iskustvo već i priprema osobe s invaliditetom za konkretne radne zadatke i odgovarajuća radna okruženja.

Zaključak

Implementacija umjetne inteligencije (AI) predstavlja ključnu priliku za poboljšanje integracije osoba s invaliditetom na tržištu rada i u društvu općenito. AI tehnologije olakšavaju svakodnevni život, povećavaju autonomiju korisnika i stvaraju bolje prilike za obrazovanje, zapošljavanje i kvalitetnu zdravstvenu skrb, čime doprinose razvoju inkluzivnog društva i ekonomskom napretku.

Umjetna inteligencija značajno unapređuje kvalitetu života osoba s invaliditetom pružajući personaliziranu podršku, poboljšavajući pristup obrazovanju i zapošljavanju te unaprjeđujući kvalitetu zdravstvene skrbi. Kontinuirano istraživanje i razvoj AI tehnologija osigurava da inovacije budu dostupne i korisne za sve, stvarajući inkluzivno društvo koje cijeni različitost i podržava svakog pojedinca u ostvarivanju punog potencijala.Integracija poduzetničkog duha i AI tehnologija u društvene strategije može značajno poboljšati kvalitetu života i stvoriti inkluzivno društvo koje podržava raznolikost i pruža jednake mogućnosti za sve.

Piše: Andreja Marcetić (Centar za potporu i inkluziju u zajednici, savjetnica za strateško planiranje, razvoj i projekte)  

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

in MREŽA

Završio sedmodnevni trening SOIH – Foruma mladih s invaliditetom

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazana grupa ljudi u unutrašnjem prostoru koji izgleda kao učionica ili sala za sastanke. Osobe su raspoređene tako da neke sjede za stolovima, dok su neke postavljene oko rubova prostorije. Na desnoj strani, jedna osoba stoji i obraća se grupi, što sugerira da se možda održava predavanje ili sastanak. Prostorija ima velike prozore sa šarenim zavjesama, a zidovi su bijeli i bez dekoracija. Ova scena bi mogla biti zanimljiva ili relevantna zbog socijalnog događaja ili edukativne prirode skupa.
Foto: SOIH

Teme radionica najuže su povezane s aktualnim socijalnim politikama u Hrvatskoj koje su pridonijele, kako unapređenju kvalitete života osoba s invaliditetom, tako i u cijelosti pokreta osoba s invaliditetom, i to neovisno življenje, osobna asistencija, inkluzivni dodatak, inkluzivno obrazovanje te inkluzivno zapošljavanje

Pod vodstvom Marija Kovača, kazališnog i filmskog redatelja s bogatim iskustvom u tehnikama Forum teatra te radu s osobama s invaliditetom, proveden je Sedmodnevni trening SOIH – Foruma mladih s invaliditetom u Centru M.A.R.E. u Rovinju, od 1. do 8. rujna 2024. godine.

Jedanaest mladih osoba s invaliditetom naučilo je tehnike rada kroz kazališne radionice kulturalne konfrontacije (Boalovog teatra).

Teme radionica najuže su povezane s aktualnim socijalnim politikama u Hrvatskoj koje su pridonijele, kako unapređenju kvalitete života osoba s invaliditetom, tako i u cijelosti pokreta osoba s invaliditetom, i to neovisno življenje, osobna asistencija, inkluzivni dodatak, inkluzivno obrazovanje te inkluzivno zapošljavanje.

Trening je u cijelosti ispunio svoj cilj jer je, kao prvo, predsjednica SOIH-a Marica Miroć za svaku temu dala zakonsku i stručnu osnovu, potom je vođena rasprava među mladima o njihovim iskustvima u tim područjima, uvježbane su uloge ‘pozitivaca’ i ‘negativaca’ te potom pripremljene predstave prikazane široj publici koju su činili roditelji, ostale osobe s invaliditetom i stručnjaci.

Deset tema obrađeno je u cijelosti, o čemu postoje videozapisi koji će se dostaviti udrugama koje su članice Saveza uključenih u SOIH. Uz navedene predstave, održani su tijekom večernjih sati pub kviz, kreativna radionica oslikavanja loga SOIH – Foruma mladih na majicama te zajednička proslava rođendana, što je stvorilo još veću povezanost među svim sudionicima. Bila je to ujedno i prilika da mlade osobe s invaliditetom tijekom svih sedam dana vode međusobne rasprave i prakticiraju ‘peer counselling’, ali isto tako i da razgovaraju sa stručnjacima i prošire svoja znanja o brojnim drugim temama.

Nakon završetka predstava, Mario Kovač proveo je evaluaciju radionica temeljenih na Boalovom teatru sa aspekta postizanja ciljeva radionice; uključenosti i angažmana sudionika; kvalitete izvođenja i kreativnog izražaja i utjecaja na sudionike. Također, evaluacijski intervju proveden je i s roditeljima i ostalim sudionicima. 

Završni dan bio je posvećen izradi nacrta plana aktivnosti za sljedeću godinu i utvrđivanju tema koje će se putem Zoom-a obrađivati u sljedećem razdoblju. U svrhu osvješćivanja vlastitih snaga i potencijala te poticanja na daljnji osobni rast provedena je i kreativna radionica ‘Cvijet osvješćivanja’ u kojoj su mladi s invaliditetom u latice cvijeta prema naznačenim pitanjima unosili svoje vještine, prepreke koje su uspješno savladali, buduće ciljeve i drugo.

Trening u Rovinju nije samo imao pozitivan učinak na mlade s invaliditetom, već je bio i iznimno koristan za stručne suradnike koji su sudjelovali u organizaciji i provedbi. Kroz rad s mladima, stručnjaci su imali priliku dodatno razviti svoje vještine u radu s osobama s invaliditetom, ali i steći nove uvide u njihove potrebe i svakodnevne izazove. Ova sinergija između korisnika i stručnjaka rezultirala je obostranim rastom i razvojem te je postavila temelje za daljnje aktivnosti.

Empatija i znanje Marija Kovača, kao vrsnog režisera, ali i poznavatelja osoba s invaliditetom učinili su ovaj Sedmodnevni trening čarobnim. Svi sudionici osjetili su snagu umjetnosti kao alata za osnaživanje, suočavanje sa svakodnevnim izazovima, te za kvalitetnije razumijevanje i komunikaciju osoba s invaliditetom s dionicima, bilo da se radi o predstavnicima institucija, obitelji, prijatelja i slično.

Nastavi čitati

in MREŽA

PRAVOBRANITELJ Parkiranje na mjesta za osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Slika prikazuje parking mjesto označeno simbolom pristupačnosti za osobe s invaliditetom. Oznaka je bijele boje i prikazuje stiliziranu osobu u invalidskim kolicima na plavoj podlozi, koja se nalazi na asfaltu. U gornjem dijelu slike vidi se crvena linija koja označava granicu ili dio parkirališta.
Foto: Pixabay

Priopćenje povodom preporuke koju je Pravobranitelj za osobe s invaliditetom uputio policijskim upravama i gradovima u Republici Hrvatskoj prenosimo u cijelosti

Osobe s invaliditetom svakodnevno se suočavaju s nesavjesnim sudionicima u prometu koji nepropisno parkiraju svoja vozila na parkirališna mjesta obilježena za parkiranje vozila kojima se prevoze osobe s invaliditetom.

Parkirana vozila u kojima nije propisno istaknuta Europska parkirališna karta za osobe s invaliditetom, zlouporaba tuđe parkirališne karte i parkiranje na ova mjesta iako osoba s invaliditetom nije u vozilu, parkiranje preblizu ili djelomično preko obilježenih parkirališnih mjesta bez ostavljanja dovoljnog razmaka potrebnog da osoba s invaliditetom izacte iz svog vozila, učestali su prekršaji koji ukazuju na još uvijek nedovoljnu razinu svijesti društva o važnosti pristupačnih parkirališnih mjesta za osobe s invaliditetom. Posebno je zabrinjavajuća spoznaja kako osobe s invaliditetom koje zbog izostanka pravovremenog sankcioniranja prekršitelja same pokušaju ukazati na nepropisno parkiranje, često budu verbalno i gotovo fizički napadnute od samih prekršitelja.

Opisane situacije, osim što predstavljaju kršenje propisa, ujedno ukazuju i na omalovažavajući odnos prema osobama s invaliditetom. Naime, velikom broju osoba s invaliditetom, posebno onima koje se otežano kreću ili se kreću pomoću pomagala (npr. štake, štapovi, invalidska kolica, hodalice i dr.) i djeci s teškoćama u razvoju (npr. poremećaj iz spektra autizma), zbog još uvijek uvelike nepristupačnog javnog prijevoza i brojnih prepreka na javnim površinama, automobil je jedino prijevozno sredstvo kojim mogu doći do svog radnog mjesta, fakulteta, škole, vrtića, kod hječnika, jedino automobilom mogu otići u šoping, kazahšte, na druženje u kafić ili obaviti neku drugu svakodnevnu aktivnost. Upravo stoga je važno istaknuti kako parkirališno mjesto koje je urecteno i obilježeno za vozila osoba s invaliditetom nije povlastica besplatnog parkiranja, kako to mnogi pogrešno smatraju, nego mjera kojom se omogućuje da osoba s invaliditetom može parkirati što bliže odredištu i neometano izaći iz vozila i pristupiti nogostupu, odnosno mjera koja osobi s invaliditetom omogućava kretanje, neovisno življenje i uključivanje u svakodnevni život zajednice.

Zbog brojnosti ove vrste pritužbi i učestalosti opisanih prekršaja, Pravobranitelj za osobe s invaliditetom uputio je preporuku policijskim upravama i gradovima na području cijele Republike Hrvatske.

Uz ukazivanje na opisani problem i obvezu osiguranja pristupačnosti i mobilnosti kao osnovnih preduvjeta za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom, gradovima i policijskim upravama ponovno je preporučeno intenzivnije provođenje zajedničkih akcija i kampanja kojima će u suradnji s lokalnim udrugama i uz medijsku podršku, podizati razinu svijesti društva o važnosti poštivanja propisa kojima je uređeno pravo parkiranja na parkirališnim mjestima obilježenim za parkiranje vozila kojima se prevoze osobe s invaliditetom.

Također, policijskim upravama i gradovima je preporučeno da učestalije provode ciljane akcije usmjerene na identificiranje i sankcioniranje nepropisnog parkiranja na mjestima za vozila osoba s invaliditetom, pogotovo u odnosu na zlouporabu i korištenje tuđe parkirališne karte.

Uz navedeno, policiji i gradovima preporučeno je intenzivnije i dosljednije svakodnevno sankcioniranje ove vrste prekršaja, kako izricanjem novčanih kazni, tako i premještanjem vozila koja se neovlašteno parkiraju te osiobađanjem parkirališnog mjesta za one kojima je ono namijenjeno.

Preporučeno je da se u osmišljavanje i provedbu preventivnih i represivnih akcija uključe predstavnici osoba s invaliditetom te je istaknuto kako se uz suradnju i zajedničko djelovanje gradova, institucija i lokalnih udruga, uz medijske najave kampanja i akcija, kao i medijsko aktualiziranje ove teme, može pozitivno djelovati na svijest društva te utjecati na uklanjanje prepreka koje otežavaju svakodnevicu osoba s invaliditetom.

Osim preporuka nadležnim tijelima, apeliramo i na sve sudionike u prometu da poštuju propise koji se odnose na parkiranje na mjesta obilježena za vozila osoba s invaliditetom i podsjećamo kako neovlašteno parkiranje na ta mjesta, pa čak i ako je to ‘samo na pet minuta’, znači onemogućavanje osobe s invaliditetom ne samo da parkira, nego i da izađe iz vozila i obavi ono što osoba bez invaliditeta može obaviti i ako parkira na bilo koje drugo mjesto.

Nastavi čitati

in MREŽA

Provedeno prvo istraživanje u okviru DANOVA NEXT projekta

Objavljeno

/

Žena u kolicima na željezničkom kolodvoru čeka vlak.
Foto: Freepik

U Hrvatskoj osobe s invaliditetom uglavnom izražavaju zadovoljstvo javnim prijevozom u gradovima gdje isti postoji, a veći broj se referira na nepostojanje ne samo pristupačnog nego i uopće javnoga gradskoga prijevoza. Najveće je zadovoljstvo zračnim prijevozom, potom željezničkim, a najmanje iskustva imaju osobe s vodenim prijevozom

Od siječnja 2024. SOIH u suradnji s 14 partnera, a pod vodstvom Zračne luke Ruđer Bošković (Dubrovnik), provodi projekt ‘Pametna prometna mreža za pristupačnost putnika s invaliditetom i putnika smanjene mobilnosti u dunavskoj regiji temeljena na inovativnim uslugama’, skraćenog naziva DANOVA NEXT, a odobren je za financiranje u sklopu programa prekogranične suradnje INTERREG-DUNAV 2021.-2027 koji je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF).

Opći cilj projekta je poboljšati dostupnost prijevoza u dunavskoj regiji za sve vrste invaliditeta (vidna oštećenja, slušna oštećenja i smanjena pokretljivost) promicanjem inovacija i prijenosa tehnologije za stvaranje novih personaliziranih inovativnih usluga i pružanjem potpuno dostupnih digitalnih putnih informacijskih sustava (DTIS) uspostavom pametne mreže između zračnih luka, luka i lokalnog gradskog prometa.

U okviru projekta održana su dva transnacionalna projektna sastanka – prvi u veljači u Dubrovniku, a drugi u lipnju u Varni, Bugarska.

U srpnju je podneseno Prvo izvješće o radu putem JEMS sustava. Aktivnosti provedene u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja su: temeljito istraživanje lokalnih, regionalnih i nacionalnih usluga sa ciljem povećanja pristupačnosti za putnike s invaliditetom; mapiranje dionika svakog projektnog partnera koji će se uključivati u projekt; mapiranje Kataloga najboljih praksi; organiziranje lokalnih radionica na kojoj su sudjelovali predstavnici ciljanih skupina; izrada Anketnog upitnika ‘Pristupačnost prijevoza – Anketa o zadovoljstvu osoba s invaliditetom’; izrada Izvješća o rezultatima ankete i lokalnih radionica; izrada Komunikacijske strategije projekta; izrada web stranice i njezino ažuriranje; izrada DANOVA NEXT Toolkita i drugo.

Rezultati dobiveni anketnim ispitivanjem, koje je provedeno s ciljem procjene zadovoljstva korisnika uslugama prijevoza za osobe s invaliditetom, pokazuju da u Republici Hrvatskoj osobe s invaliditetom uglavnom izražavaju zadovoljstvo javnim prijevozom u gradovima gdje isti postoji, a veći broj se referira na nepostojanje ne samo pristupačnog nego i uopće javnoga gradskoga prijevoza. Najveće je zadovoljstvo zračnim prijevozom, potom željezničkim, a najmanje iskustva imaju osobe s vodenim prijevozom.

 Prijedlozi koji su dani odnose se na nedovoljnu primjenu univerzalnog dizajna, asistivne tehnologije, komunikaciju s osobljem te nedovoljnu edukaciju zaposlenika u prijevozu. Naglašena je i potreba bolje digitalizacije sustava, unapređenja zakonodavne regulative, a poseban naglasak stavljen je na nedostatak međugradskog prijevoza u cijeloj Hrvatskoj.

Nastavi čitati

U trendu