Connect with us

in MREŽA

Poduzetnički mindset, umjetna inteligencija i strateške implikacije na osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Žena u tamnom odijelu drži govor za govornicom, ispred zastava Hrvatske i Europske unije. Nosi plavu traku i održava ozbiljan, službeni ton.
Foto: Centar za potporu i inkluziju u zajednici

Implementacija umjetne inteligencije (AI) ima potencijal transformirati kvalitetu života osoba s invaliditetom kroz različite primjene u raznim sektorima društva, a poduzetnički mindset, digitalna tranzicija i primjena umjetne inteligencije mogu poboljšati život osoba s invaliditetom, fokusirajući se na primjere i strateške implikacije ovih tehnologija

Poduzetnički mindset je ključan za poticanje inovacija koje mogu poboljšati život osoba s invaliditetom. To uključuje pristup problemima s kreativnošću, upornost i fleksibilnost, što sve vodi do stvaranja novih prilika i rješenja. Poduzetničke inicijative unutar ove zajednice mogu rezultirati novim tehnološkim rješenjima i uslugama koje olakšavaju svakodnevne izazove.

Ključne karakteristike poduzetničkog mindseta su kreativnost (pronalaženje novih načina za rješavanje problema), proaktivnost (preuzimanje inicijative za pokretanje promjena), izdržljivost (ustrajnost unatoč izazovima) te fleksibilnost (prilagodba promjenjivim uvjetima i situacijama).

Poduzetništvo osobama s invaliditetom uključuje kreiranje vlastitih prilika za zapošljavanje i poslovanje, što može značajno doprinijeti njihovoj ekonomskoj neovisnosti i socijalnoj integraciji. Prednosti poduzetništva za osobe s invaliditetom su samozapošljavanje (svaranje vlastitih radnih mjesta), fleksibilnost rada (prilagodba radnog vremena i okruženja vlastitim potrebama) te inovacije (razvoj proizvoda i usluga prilagođenih osobama s invaliditetom).

Društveno poduzetništvo igra ključnu ulogu u integraciji osoba s invaliditetom u društvo i tržište rada. Ovaj oblik poduzetništva kombinira poslovne ciljeve s društvenim misijama, usmjerenim na rješavanje specifičnih problema unutar zajednice. Primjeri društvenog poduzetništva su poslovni modeli fokusirani na zapošljavanje, razvoj specifičnih proizvoda i usluga te edukacija i obuka, tj. programi koji pružaju potrebne vještine i znanja.

Poduzetnički mindset i društveno poduzetništvo mogu značajno povećati konkurentnost osoba s invaliditetom na tržištu rada. Kroz edukaciju, prilagodbu radnih mjesta i podršku, ove osobe mogu postati konkurentnije i mobilnije, uz osiguravanje pristupačnosti i ugodnog radnog okruženja, podršku u zapošljavanju kroz programe koji pomažu osobama s invaliditetom da pronađu i zadrže posao, fleksibilne radne aranžmane: mogućnost rada od kuće i prilagodljivog radnog vremena; tehnološka podrška: upotreba tehnologije za olakšavanje rada na daljinu te osiguravanje da radna mjesta budu fizički dostupna i tehnološki opremljena.

Osobe s poduzetničkim mindsetom sposobne su prepoznati prilike koje drugi možda ne vide. Ovo uključuje identificiranje potreba unutar zajednice osoba s invaliditetom i razvijanje rješenja koja mogu zadovoljiti te potrebe kroz praćenje trendova i potreba unutar zajednice osoba s invaliditetom, inovativno razmišljanje: generiranje novih ideja i rješenja te suradnju: rad s različitim dionicima kako bi se razvila integrirana rješenja.

Poduzetnički mindset i društveno poduzetništvo ključni su za unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetom. Inovacije, prilagodba radnih mjesta i podrška u zapošljavanju doprinose povećanju konkurentnosti i mobilnosti ovih osoba na tržištu rada. Kroz prepoznavanje prilika i razvoj specifičnih rješenja, poduzetničke inicijative mogu značajno poboljšati svakodnevne izazove s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom, stvarajući inkluzivnije i pravednije društvo. Osobe s invaliditetom trebaju pristup obrazovanju o poduzetništvu, financijskim sredstvima i mentorskoj podršci kako bi razvile svoje poslovne ideje. Ove podrške pomažu im da prepoznaju tržišne prilike, razviju vlastite inovacije i realiziraju svoje poslovne ambicije.

Integracija AI u poduzetničke aktivnosti osoba s invaliditetom može značajno unaprijediti njihovu konkurentnost na tržištu. AI omogućuje analizu tržišnih trendova, automatizaciju procesa i prilagodbu proizvoda i usluga prema potrebama ciljane skupine korisnika. Ovi primjeri jasno pokazuju kako AI tehnologije ne samo da olakšavaju svakodnevni život osobama s invaliditetom, već i potiču njihovu aktivnu integraciju u društvo i gospodarstvo kroz inovativne poduzetničke pristupe.

Digitalna tranzicija obuhvaća širu integraciju digitalnih tehnologija, uključujući AI, u različite aspekte društva. Kada je riječ o osobama s invaliditetom, AI može biti ključan za olakšavanje svakodnevnih aktivnosti i pružanje podrške u raznim područjima: medicinska podrška – AI može poboljšati dijagnostiku i terapijske metode, prilagođavajući ih specifičnim potrebama korisnika s invaliditetom, npr. AI algoritmi mogu analizirati medicinske podatke kako bi predložili personalizirane terapijske planove ili predvidjeli moguće zdravstvene probleme prije nego što postanu kritični te obrazovni programi – AI može personalizirati obrazovne sadržaje i metode učenja prema individualnim potrebama, čime se potiče učinkovitije učenje i razvoj vještina. Primjerice, AI može prilagoditi tempo učenja, pružati interaktivne lekcije i pratiti napredak učenika kako bi osigurao da svatko dobije najbolju moguću obrazovnu podršku.

Integracija AI u strateške ciljeve, kao što su nacionalne razvojne strategije ili lokalne inicijative za inkluziju osoba s invaliditetom, ključna je za stvaranje jednakih mogućnosti i unaprjeđenje kvalitete života. Primjena AI tehnologija treba biti usmjerena na podršku inkluzivnih politika i strategija koje promiču socijalnu uključenost; automatizacija: kroz automatizaciju procesa, AI može olakšati pristup uslugama i resursima osobama s invaliditetom. Na primjer, automatski sustavi za asistenciju mogu pomoći u navigaciji kroz grad, korištenju javnog prijevoza ili pristupu informacijama; personalizacija: AI omogućuje prilagodbu usluga prema specifičnim potrebama korisnika, što može rezultirati većom učinkovitošću i zadovoljstvom korisnika. Personalizirani asistenti, na primjer, mogu pomoći u upravljanju svakodnevnim zadacima, pružati podršku u komunikaciji ili nuditi emocionalnu podršku.

Zagrebačka strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom (2020. – 2025.)

Ova strategija ističe važnost inkluzije i jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom u Zagrebu, s naglaskom na poboljšanje pristupa obrazovanju, zapošljavanju i socijalnim uslugama. Umjetna inteligencija (AI) može značajno doprinijeti postizanju ovih ciljeva. Primjeri uključuju razvoj AI aplikacija za podršku učenju koje prilagođavaju sadržaj specifičnim potrebama korisnika te platformi za zapošljavanje koje povećavaju pristupačnost i učinkovitost usluga.

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030.

Ova strategija usmjerena je na održiv i inkluzivan razvoj, jačanje gospodarstva, unapređenje obrazovanja, socijalnu uključenost te promicanje inovacija. Uključivanje osoba s invaliditetom u poduzetničke aktivnosti i primjena AI tehnologija može biti ključan faktor za postizanje ovih ciljeva. Poduzetništvo među osobama s invaliditetom može pridonijeti raznolikosti i inovativnosti gospodarstva, dok AI može poboljšati efikasnost i konkurentnost poslovanja.

Strateški ciljevi Europske unije do 2030.

EU strategija do 2030. naglašava digitalnu transformaciju, zelenu tranziciju i socijalnu uključenost. Inkluzija osoba s invaliditetom i primjena AI tehnologija savršeno se uklapaju u ove prioritete. Digitalna transformacija kroz AI može omogućiti razvoj novih alata i usluga koje poboljšavaju kvalitetu života osoba s invaliditetom. Zelena tranzicija može otvoriti nova radna mjesta i prilike za poduzetničke inicijative u sektoru održivih tehnologija, dok socijalna uključenost osigurava jednake mogućnosti za sudjelovanje u gospodarskim aktivnostima za sve skupine društva.

Sve tri strategije naglašavaju važnost inkluzije i jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom. Primjena AI tehnologija može značajno doprinijeti postizanju ciljeva ovih strategija kroz inovacije koje poboljšavaju pristupačnost, efikasnost i konkurentnost u obrazovanju, zapošljavanju i društvenoj uključenosti. Poduzetništvo osoba s invaliditetom može dodatno obogatiti gospodarsku raznolikost i promicati socijalnu inkluziju, čime se stvara pravednije i održivije društvo.

Implementacija umjetne inteligencije (AI) donosi brojne prednosti osobama s invaliditetom, ne samo u svakodnevnom životu već i u poboljšanju mogućnosti zapošljavanja i povećanju konkurentnosti na tržištu rada.

Implementacija umjetne inteligencije (AI) predstavlja ključnu priliku za poboljšanje integracije osoba s invaliditetom na tržištu rada i u društvu općenito. AI tehnologije olakšavaju svakodnevni život, povećavaju autonomiju korisnika i stvaraju bolje prilike za obrazovanje, zapošljavanje i kvalitetnu zdravstvenu skrb, čime doprinose razvoju inkluzivnog društva i ekonomskom napretku.

Umjetna inteligencija značajno unapređuje kvalitetu života osoba s invaliditetom pružajući personaliziranu podršku, poboljšavajući pristup obrazovanju i zapošljavanju te unapređujući kvalitetu zdravstvene skrbi. Kontinuirano istraživanje i razvoj AI tehnologija osigurava da inovacije budu dostupne i korisne za sve, stvarajući inkluzivno društvo koje cijeni različitost i podržava svakog pojedinca u ostvarivanju punog potencijala.

Integracija poduzetničkog duha i AI tehnologija u društvene strategije može značajno poboljšati kvalitetu života i stvoriti inkluzivno društvo koje podržava raznolikost i pruža jednake mogućnosti za sve.

Andreja Marcetić

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

in MREŽA

Novi državni programi za ugradnju dizala i obnovu pročelja

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se vidi moderno stakleno dizalo smješteno unutar stubišta zgrade. Dizalo ima prozirne stijenke i metalnu konstrukciju, što omogućuje pogled na unutrašnjost i okolni prostor. Uz dizalo se nalaze stepenice s tamnom metalnom ogradom koje vode na više katove. Pod je obložen sjajnim kamenom, a prostor djeluje uredno, svijetlo i suvremeno uređen.
Foto: Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

Pravo na sufinanciranje ugradnje dizala imaju zgrade koje ispunjavaju niz uvjeta, uključujući postojanje organizirane zajednice suvlasnika, većinski udio suvlasnika fizičkih osoba te minimalno tri kata ili prisutnost osobe s invaliditetom

Poslušaj članak

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je javne natječaje za dva važna programa usmjerena na poboljšanje kvalitete života u postojećim zgradama: Program ugradnje dizala i uređaja za olakšan pristup za slabo pokretne osobe te Program uređenja pročelja za postojeće zgrade.

Natječaji su otvoreni do 31. kolovoza 2026. godine, a prijave se podnose putem aplikacije programi.mpgi.hr.

 Planirano je da se ovakvi pozivi raspisuju jednom godišnje, čime se uvodi kontinuitet u obnovu i modernizaciju stambenog fonda.

Donošenje ovih programa predviđeno je Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025. godine, s ciljem podizanja standarda stanovanja i funkcionalnosti postojećih objekata. Programi se odnose na postojeće višestambene i stambeno-poslovne zgrade koje imaju OIB i upisane su u Registar zajednice suvlasnika, koji vodi Državna geodetska uprava.

U okviru programa ugradnje dizala i uređaja za olakšan pristup predviđeno je da Republika Hrvatska sufinancira jednu trećinu troškova, dok dodatnu potporu mogu osigurati jedinice lokalne samouprave. Za 2026. godinu čak 25 lokalnih jedinica već je iskazalo interes i osiguralo sredstva u svojim proračunima.

Među njima su i Zagreb, Slavonski Brod i Pula koji će sudjelovati s polovinom ukupnog troška, dok će Split pokriti 40 posto. Gradovi poput Zadar, Bjelovar i Vukovar sudjeluju s jednom trećinom, a Đurđevac i Kaštela s 30 posto troškova.

Pravo na sufinanciranje ugradnje dizala imaju zgrade koje ispunjavaju niz uvjeta, uključujući postojanje organizirane zajednice suvlasnika, većinski udio suvlasnika fizičkih osoba te minimalno tri kata ili prisutnost osobe s invaliditetom.

Također je nužno imati izrađen glavni projekt i osigurana financijska sredstva za vlastiti udio, uz prethodnu odluku suvlasnika donesenu natpolovičnom većinom. Sustav bodovanja dodatno vrednuje čimbenike poput prisutnosti osoba s invaliditetom, sudjelovanja lokalne samouprave, razvijenosti područja te sociodemografskih obilježja stanara.

Program uređenja pročelja odnosi se na zgrade koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalaze unutar kulturno-povijesnih cjelina. U ovom slučaju država također sufinancira trećinu troškova, dok su jedinice lokalne samouprave obvezne osigurati dodatnu trećinu kako bi zgrade na njihovom području mogle sudjelovati u programu. Za 2026. godinu interes je iskazalo 26 lokalnih jedinica, uključujući Osijek, Umag, Vodnjan, Vinkovci, Split i Valpovo.

Za prijavu na ovaj program potrebno je ispuniti uvjete koji uključuju izrađen glavni projekt, odluku suvlasnika, osigurana sredstva te činjenicu da se obnova pročelja ne financira iz drugih izvora. Posebna prednost pri rangiranju daje se starijim i oštećenijim zgradama, kao i projektima koji doprinose energetskoj učinkovitosti, uzimajući u obzir i konzervatorske kriterije te stupanj razvijenosti područja.

Za oba programa lista prvenstva formira se na temelju ostvarenih bodova, neovisno o vremenu prijave. Sredstva se dodjeljuju prema poretku na listi, a eventualno neiskorištena sredstva i bodovi prenose se u sljedeću godinu. Nakon zatvaranja natječaja, lista će biti objavljena na službenim mrežnim stranicama Ministarstva.

Zainteresirani dodatne informacije mogu dobiti putem elektroničke pošte upravljanje.zgradama@mpgi.hr, ili na broj 01/6448-844., čime Ministarstvo nastoji osigurati dostupnost svih potrebnih podataka i podršku prijaviteljima tijekom procesa prijave.

Nastavite čitati

in MREŽA

BUDI DOBRO Projekt za osobe s invaliditetom oboljele od raka

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Ivana Vranješ

Tijekom provedbe projekta liječnici  i stručni multidisciplinarni tim pružat će različite usluge za 420 osoba s invaliditetom

Udruga  za prevenciju raka i pomoć oboljelima Budi dobro prošli je tjedan u Samoboru  predstavila je  EU  projekt  ‘Budi  dobro, ostani dobro!’, namijenjen osobama s invaliditetom oboljelim od  raka. Trogodišnji  projekt, u vrijednosti od gotovo 300 tisuća eura  sufinanciran je iz Europskog socijalnog fonda.

Tijekom provedbe projekta liječnici  i stručni multidisciplinarni tim pružat će različite usluge za 420 osoba, a prijave za sudjelovanje u projektnim aktivnostima zaprimaju se od 1. svibnja na web stranici ostanidobro@budidobro.hr. Osoba treba dostaviti dokumentaciju koja dokazuje invaliditet i onkološku dijagnozu.

Predsjednik  Udruge Budi dobro’ Josip  Majcan istaknuo je da u Hrvatskoj  živi  670 tisuća osoba s invaliditetom, a prema  procjeni  više od  50 posto oboljelih osoba od raka ujedno su i osobe s invaliditetom.

Nakon  završetka liječenja  ove osobe suočavaju se s  fizičkom  iscrpljenošću, emocionalnim stresom i rizikom socijalne isključenosti. Stoga je cilj projekta poboljšanje kvalitete života, mentalnog zdravlja, što brži povratak u obiteljsku i radnu sredinu te smanjenje potreba institucionalnih  usluga za osobe s invaliditetom oboljele od raka.

O pravima osoba  s invaliditetom oboljelih od malignih  bolesti govorila je socijalna radnica Marija Penava Šimac.

– Da bi se osobi s malignom bolešću  priznao status osobe s invaliditetom mora se  provesti  vještačenje kojim se utvrđuje  utjecaj malignog oboljenja na njezino funkcioniranje i zdravlje. Najčešće pravo iz sustava socijalne skrbi je inkluzivni dodatak, iz  sustava zdravstva na besplatno dopunsko osiguranje i na razna  pomagala, iz sustava rada  razne porezne olakšice. Nadalje, najčešće pravo vezano za promet je povlašteno prometovanje željeznicom, oslobođenje od plaćanje cestarine. Osobe s malignom bolešću koje imaju priznat status osobe s invaliditetom imaju veći broj dana godišnjih odmora – pojasnila je Penava Šimac

Događaju su nazočile mnoge  osobe s malignom bolešću i invaliditetom. Marijana  Uzelac je prije deset godina oboljela od raka vrata maternice, sudjelovala je na kreativnim  radionicama u  udruzi  Budi dobro te u programu  Tjelesni i duhovni oporavak onkoloških bolesnika na otoku zdravlja i  vitalnosti’ u Velom Lošinju.

– To mi je  puno  pomoglo. Nakon završetka liječenja nisam znala kako dalje, ali sam dobila dobre smjernice. Postala sam sebi važna i svaki dan mi je bio najljepši. Ići ću ponovno  u Kuću Betanija u Veli Lošinj na oporavak duha i tijela – rekla je Uzelac.

Od karcinoma dojke prije šest  godina  oboljela je Anica Piršić, a u  suočavanju s teškim situacija najviše joj je pomogao program ‘Tjelesni  i duhovni oporavak onkloških bolesnika na otoku zdravlja i vitalnosti’ u koji se uključila godinu dana nakon operacija.

Nastavite čitati

EU kutak

EU STRATEGIJA Žene s invaliditetom i rodna (ne)ravnopravnost

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Pixabay

Postizanje rodne ravnopravnosti u Europi neće biti moguće ako se prava žena i djevojčica s invaliditetom u potpunosti ne priznaju i ne zaštite

Europska komisija predstavila je početkom ovog ožujka Strategiju EU za ravnopravnost spolova u sljedećih pet godina, a već je sada izazvala golemu zabrinutost među organizacijama koje okupljaju osobe s invaliditetom.

– Zabrinuti smo što Strategija ostaje slaba jer ne postavlja pravno obvezujuće mjere i uvelike zanemaruje situaciju žena i djevojčica s invaliditetom – poručuju iz Europskog foruma za osobe s invaliditetom (EDF).

Žene i djevojčice s invaliditetom, navodi dalje EDF, suočavaju se s višestrukim i isprepletenim oblicima diskriminacije u svim područjima obuhvaćenim Strategijom, uključujući zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvenu skrb i zaštitu od nasilja.

Ono što posebno brine jest činjenica da Strategija ne uključuje strukturne mjere ili namjenske ključne akcije za rješavanje njihove situacije.

Općenito se u uvodu Strategije spominje ‘stvaranje uvjeta za sve da slobodno biraju svoj životni put, napreduju i vode, bez obzira na svoj invaliditet’. Usto Strategija prepoznaje da ‘nejednakosti koje se isprepliću pogoršavaju prepreke pristupu zdravstvenoj skrbi i mogu dovesti do diskriminacije u liječenju, na primjer za žene s invaliditetom’. Naglašava se također da je jaz u zapošljavanju među spolovima posebno izražen za žene s invaliditetom. Spominje se i osiguravanje pristupa obrazovanju i uklanjanje prepreka, što je posebno hitno za djecu s invaliditetom.

Možda to i zvuči korisno i lijepo, no ove reference ostaju općenite i nisu popraćene konkretnim akcijama ili političkim inicijativama koje su posebno usmjerene na žene i djevojčice s invaliditetom.

Dokument ne spominje prava zajamčena Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom, a također ne rješava ni prisilnu sterilizaciju žena i djevojčica s invaliditetom, što je ozbiljno kršenje ljudskih prava koje se i dalje događa u nekim europskim zemljama.

Pristupačnost i razumna prilagodba temeljni su zahtjevi za osiguranje jednakog sudjelovanja osoba s invaliditetom u zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvu i javnom životu, no u Strategiji se ti zahtjevi zanemaruju – navode iz EDF-a.

– Odsutnost ovih pitanja izaziva zabrinutost oko toga hoće li Strategija učinkovito doprinijeti unapređenju prava žena i djevojčica s invaliditetom.

– Intersekcionalnost se mora prevesti u konkretne akcije Strategija se odnosi na intersekcionalni pristup. Međutim, intersekcionalnost mora ići dalje od općih izjava i biti prevedena u konkretne politike, financiranje i zakonodavne inicijative. Intersekcionalnost se manifestira na različite načine za žene i djevojčice s invaliditetom. Na primjer, kroz više stope siromaštva, prepreke u pristupu uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja i skrbi, povećani rizik od nasilja za one koji žive u stambenim ustanovama. Pozivamo Europsku komisiju da se smisleno angažira s organizacijama osoba s invaliditetom, posebno onima koje predstavljaju žene i djevojčice s invaliditetom – apeliraju iz EDF-a.

Strategija ne nudi rješavanje ključnih pitanja poput nasilja nad ženama s invaliditetom, prisilnoj sterilizaciji, pristupu zdravstvenoj skrbi, mogućnostima zapošljavanja, uključivim obrazovanjem i pružanjem razumnog smještaja za žene i djevojčice s invaliditetom.

– Postizanje rodne ravnopravnosti u Europi neće biti moguće ako se prava žena i djevojčica s invaliditetom u potpunosti ne priznaju i ne zaštite – poručuju iz EDF-a

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu