Connect with us

Vijesti

Plaće rastu, ali ne svima jednako

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje novčanik narančaste boje s gumbom za zatvaranje, koji sadrži zelene novčanice. Novčanik i novac prikazani su na svijetloplavoj pozadini. Novčanice izgledaju kao da vire iz novčanika. Ovo je jednostavna, crtana ilustracija.
Foto: Pixabay

Plaće u Hrvatskoj nastavile su rasti, no iza pozitivnog trenda kriju se velike razlike među sektorima, zanimanjima i regijama

Poslušaj članak

Pokazuje to analiza plaća koju je, na temelju podataka iz servisa MojaPlaća, provela Alma Career Croatia, prepoznatljiva po portalu MojPosao.

Prema podacima prikupljenima na uzorku većem od 28.000 ispitanika, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1.621 euro, što je 9 posto više nego godinu ranije.

Medijalna plaća, koja često realnije prikazuje primanja većine zaposlenih jer umanjuje utjecaj najviših i najnižih iznosa, iznosi 1.500 eura.

IT i dalje na vrhu ljestvice plaća

Najplaćeniji sektor u Hrvatskoj i dalje je IT, telekomunikacije i informacijske djelatnosti, u kojem prosječna plaća iznosi 1.904 eura.

U odnosu na 2025. godinu, plaće u ovom sektoru porasle su za 10 posto.

Odmah iza IT-a nalazi se sektor proizvodnje i distribucije energije, s prosječnom plaćom od 1.757 eura i godišnjim rastom od 13 posto. Treće mjesto zauzima sektor građevine, arhitekture i nekretnina, gdje prosječna plaća iznosi 1.729 eura, što je 12 posto više nego lani.

Najveći postotni rast plaća zabilježen je u sektoru profesionalnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti. Ondje su plaće porasle za 15 posto te sada, u prosjeku, iznose 1.657 eura.

Na drugom kraju ljestvice nalazi se poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, sektor u kojem su plaće rasle najsporije, za svega 3 posto.

Turizam raste, ali ne jednako za sve

S obzirom na to da je turistička sezona pred vratima, analiza Alma Career Croatia posebno se osvrnula na plaće u turizmu i ugostiteljstvu, sektoru koji u mjesecima koji slijede tradicionalno postaje centralno mjesto domaćeg tržišta rada.

Prosječna plaća u turizmu i ugostiteljstvu u 2026. godini iznosi 1.510 eura, uz godišnji rast od 10 posto.

Ipak, iza tog prosjeka krije se vrlo šarena ‘platna karta’. Na vrhu su šefovi kuhinja, s prosječnom plaćom od 2.085 eura, te menadžeri ugostiteljstva, koji u prosjeku zarađuju 2.075 eura. Riječ je o pozicijama koje kombiniraju iskustvo, odgovornost, organizaciju ljudi i pritisak sezone, što se sve jasnije odražava i na primanjima.

Plaće pomoćnih kuhara porasle su za čak 23 posto te sada u prosjeku iznose 1.223 eura. Kuhari bilježe rast od 19 posto, uz prosječnu plaću od 1.598 eura.

Konobari u prosjeku zarađuju 1.281 eura, što je 9 posto više nego godinu ranije. S druge strane, plaće spremačica rasle su skromnije, za 3 posto, dosegnuvši prosjek od 992 eura.

Strani vlasnici i veliki sustavi plaćaju više

Analiza Alma Career Croatia pokazuje da na visinu plaće u turizmu ne utječe samo zanimanje, nego i tip poslodavca. Tvrtke u stranom vlasništvu u prosjeku isplaćuju više plaće, 1.478 eura, u odnosu na tvrtke u domaćem privatnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.361 eura.

Veličina poslodavca također čini razliku. Najviše prosječne plaće nude velike tvrtke s više od 1.000 zaposlenih, u kojima prosjek iznosi 1.547 eura. U mikropoduzećima, odnosno tvrtkama koje broje do 10 zaposlenih, prosječna plaća znatno je niža i iznosi 1.237 eura.

U turizmu najviše plaće nisu u Zagrebu

Iako Zagreb u mnogim analizama plaća tradicionalno drži vrh, turizam i ugostiteljstvo donose drukčiju priču. Najviše prosječne plaće u toj kategoriji bilježi Šibensko-kninska županija, s prosjekom od 1.594 eura. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s 1.528 eura, dok je Grad Zagreb na trećem mjestu s prosječnom plaćom od 1.464 eura.

Na suprotnoj strani ljestvice nalazi se kontinentalna Hrvatska, osobito slavonske županije. Najniže prosječne plaće u turizmu bilježe Virovitičko-podravska županija, 1.041 euro, Ličko-senjska, 1.087 eura, te Požeško-slavonska, 1.088 eura.

Među kontinentalnim županijama ipak se izdvajaju Varaždinska, s prosječnom plaćom u turizmu od 1.331 eura, i Međimurska, s 1.277 eura. Iako nisu dio primorskog turističkog pojasa, obje županije nadmašuju veći dio slavonske i središnje Hrvatske.

Izvor: Alma Career Croatia

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

HZJZ Voda u Gospiću kontrolirana je na PFAS spojeve

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na slici je prikazana slavina iz koje teče voda. Cijev je metalna i usmjerena prema dolje, a pozadina je zamućena, s tonovima smeđe i plave boje, što sugerira da se cijev nalazi na vanjskoj lokaciji ili u starijem objektu. Voda teče u tankom, neprekinutom mlazu.
Foto: Pixabay

Hrvatski zavod za javno zdravstvo reagirao je na medijske navode prema kojima voda u Gospiću pet mjeseci nije bila kontrolirana na PFAS spojeve, ističući da su tijekom 2026. provedena uzorkovanja te da dosadašnji rezultati ne upućuju na njihovu povišenu prisutnost

Poslušaj članak

HZJZ navodi da je voda iz zone opskrbe Mrđenovac analizirana na PFAS spojeve 28. travnja u sklopu državnog monitoringa. Rezultati svih 20 analiziranih PFAS-ova bili su manji od granice kvantifikacije, zbog čega Zavod tvrdnju da voda na području Gospića tijekom posljednjih pet mjeseci nije kontrolirana smatra netočnom.

Prema Planu državnog monitoringa vode za ljudsku potrošnju za 2026. godinu, parametar ‘Zbroj PFAS-ova’ dio je monitoringa parametara skupine B u svim zonama opskrbe u Hrvatskoj. Za zonu opskrbe Mrđenovac, u kojoj se nalazi Gospić, predviđena su dva uzorka. Prvi je uzet 28. travnja u Bilaju, a rezultati za 20 analiziranih PFAS-ova, uključujući njihov zbroj, bili su manji od granice kvantifikacije od 0,0015 mikrograma po litri. Drugo uzorkovanje planirano je za rujan.

Dodatna uzorkovanja provedena su i ranije. Ličke vode 23. ožujka uzorkovale su vodu na izvorištu Mrđenovac, s kojeg se opskrbljuje Gospić, kao i vodu koja se distribuira potrošačima na lokaciji MRO centar. U oba slučaja rezultati za svih 20 analiziranih PFAS-ova bili su manji od granice kvantifikacije.

Zbog zabrinutosti javnosti HZJZ je 11. kolovoza proveo i izvanredno uzorkovanje na izvorištu Mrđenovac te kod potrošača na području Gospića. Rezultati tog uzorkovanja još nisu objavljeni, a Zavod najavljuje da će ih podijeliti s javnošću.

Analize su tijekom godine provedene i na drugim crpilištima u Ličko-senjskoj županiji. Prema HZJZ-u, rezultati sirovih voda bili su ispravni prema praćenim kemijskim parametrima, dok su zabilježene mikrobiološke neispravnosti. Sirova voda s vodocrpilišta dezinficira se prije distribucije, a voda isporučena potrošačima bila je mikrobiološki ispravna.

Od početka godine do 10. kolovoza provedeno je i 159 analiza parametara skupine A na području županije, pri čemu su dva uzorka bila neispravna zbog samih izljevnih mjesta. Nakon poduzetih mjera ponovljeni uzorci bili su sukladni.

PFAS spojevi novi su parametar redovnog monitoringa od 2026. godine pa za njih još nije moguće pratiti dugogodišnje trendove. HZJZ navodi da dosadašnji rezultati 14 analiza provedenih tijekom ove godine pokazuju da su PFAS-ovi detektirani samo u jednom uzorku, na Tonkovića vrilu, i to u koncentracijama 20 puta nižima od maksimalno dopuštenih. Utvrđena koncentracija iznosila je 0,0052 mikrograma po litri.

Na temelju raspoloživih podataka o izvorištima javne vodoopskrbe te podataka o odlagalištu Rakitovac i nelegalnom odlagalištu Bilaj, vještaci Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i članovi Stručnog povjerenstva za vodu za ljudsku potrošnju pri Ministarstvu zdravstva zaključili su da nije utvrđena mogućnost utjecaja onečišćujućih tvari s tih lokacija na izvorišta koja služe javnoj vodoopskrbi Ličko-senjske županije.

HZJZ stoga navodi da rezultati monitoringa potvrđuju zdravstvenu ispravnost vode u javnim vodoopskrbnim sustavima Ličko-senjske županije. Monitoring će se nastaviti, a rezultati državnog monitoringa bit će javno dostupni građanima. Zavod pritom poziva građane da nastave pratiti upute isporučitelja vode.

– Stručnjaci HZJZ-a u potpunosti razumiju zabrinutost stanovnika Ličko-senjske županije i žele jasno poručiti da građani nisu sami u zaštiti svojega zdravlja i okoliša – poručuju iz Zavoda, naglašavajući važnost kontinuiranog utvrđivanja činjenica, stručne interpretacije nalaza i odgovornog informiranja javnosti na temelju provjerenih podataka.

Nastavite čitati

Vijesti

OŠTRA REAKCIJA Zašto je policajac bacio psa u more

Objavljeno

/

Napisao/la:

Policijski brod na moru s policijskim službenicima na palubi.
Foto: Prijatelji životinja

Prijatelji životinja apeliraju na MUP da u najkraćem roku izvijesti javnost o rezultatima istrage te ponavljaju da institucije moraju pokazati da nitko, bez obzira na uniformu, ne može biti izuzet od poštovanja zakona koji štite dobrobit životinja

Poslušaj članak

Povodom slučaja u kojemu je policijski službenik sa službenog plovila bacio psa u otvoreno more kod mjesta Kraj na Pašmanu, što je zabilježeno na šokantnoj videosnimci koja kruži medijima i društvenim mrežama, udruga Prijatelji životinja podnijela je Ministarstvu unutarnjih poslova službenu prijavu i zahtjev za provođenje unutarnje istrage. 

Kako navode u Udruzi, ovaj incident, oko kojega je sama policija naknadno redefinirala svoje službeno priopćenje, otvara ozbiljna pitanja o protokolima postupanja prema životinjama u kriznim situacijama.

Prijatelji životinja ukazuju da je na videosnimci koja je preplavila medije vidljivo postupanje policijskog službenika prema psu koje je izazvalo opravdano zgražanje brojnih građana. Ističu da su dodatnu zabrinutost unijele oprečne i zbunjujuće informacije o tome tko je i kada stvarno zbrinuo psa, pri čemu je policija tek pod pritiskom svjedočanstava građana i medijskih napisa priznala da su preplašenog psa iz mora zapravo prve izvukle i nahranile privatne osobe na plaži, dok je pas cijelu noć proveo sam na jedrilici.

– Želimo jasno naglasiti da ovo nipošto ne bi smjela biti slika policije u Hrvatskoj. Podsjećamo na brojne situacije u kojima upravo policijski službenici požrtvovno pomažu i spašavaju napuštene i ugrožene životinje na terenu. Također, podsjećamo i da psi u kriznim situacijama svakodnevno spašavaju ljudske živote, čega su u MUP-u itekako svjesni. Nadamo se da je ovdje riječ o izoliranom slučaju pojedinca, no upravo zbog očuvanja ugleda cjelokupnog policijskog sustava i povjerenja građana, ovaj događaj zahtijeva transparentan i profesionalan pravni epilog – poručuju iz Udruge.

Dodaju i da je pas živo, osjetilno biće, koje osjeća strah i bol, te da je zakonska i civilizacijska obaveza da se prema njemu tako i postupa. Pritom naglašavaju da životinja ni na koji način nije i ne može biti kriva za sudbinu, postupke ili način života svojeg skrbnika.

Slijedom svega navedenoga, Prijatelji životinja su u svojoj službenoj prijavi nadležnim službama MUP-a izričito zatražili hitno provođenje detaljne unutarnje istrage kako bi se utvrdile sve okolnosti postupanja navedenog policijskog službenika te, ako se istragom dokažu propusti i prekoračenje ovlasti, pokretanje odgovarajućih stegovnih postupka i sankcioniranje.

Također, traže utvrđivanje odgovornosti unutar policijske postaje zbog propusta u službenom protokolu zbrinjavanja životinje, kao i zbog plasiranja inicijalnih, pokazalo se, netočnih i zbunjujućih informacija u javnost o sudbini psa. Naposljetku, zatražili su službenu i provjerenu informaciju o tome gdje se pas sada točno nalazi i u kakvom je zdravstvenom i psihofizičkom stanju budući da javnost s pravom insistira na potvrdi da je životinja konačno na sigurnom i adekvatno zbrinuta.

Prijatelji životinja apeliraju na MUP da u najkraćem roku izvijesti javnost o rezultatima istrage te ponavljaju da institucije moraju pokazati da nitko, bez obzira na uniformu, ne može biti izuzet od poštovanja zakona koji štite dobrobit životinja.

Nastavite čitati

Vijesti

Većina Hrvata pokušala bi izbjeći kontakt sa šefom na odmoru

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se nalazi osoba koja sjedi na kamenoj obali uz vodu. Okrenuta je prema jezeru ili rijeci i promatra horizont. Ima dugu tamnu kosu koju lagano nosi vjetar. Odjevena je u bijelu pletenu odjeću, što fotografiji daje miran i nježan ugođaj. U pozadini se vidi mirna voda i brod u daljini, a nebo je svijetlo i djelomično oblačno. Cijela scena djeluje opuštajuće i odaje osjećaj mira, slobode i uživanja u prirodi.
Foto: arhiva

Alma Career Croatia provela je anketu, u kojoj je sudjelovalo više od 650 ljudi, o tome gdje završava poslovna pristojnost, a počinje potreba za mirom tijekom godišnjeg odmora

Poslušaj članak

Godišnji odmor vrijeme je za predah od poslovnih obveza, ali i ljudi s kojima ih dijelimo. No, ponekad nam se kolege nađu na putu i ondje gdje ih najmanje očekujemo, primjerice na plaži. A što ako među ručnicima, suncobranima i ležaljkama vidimo šefa?

Kako bi Hrvati reagirali u takvoj situaciji, bi li mu prišli, samo ga pozdravili ili pokušali ostati neprimijećeni, istražila je međunarodna tvrtka Alma Career Croatia, u Hrvatskoj prepoznatljiva po portalu MojPosao. U anketi je sudjelovalo više od 650 ispitanika.

Kratak razgovor ili samo pozdrav

Najveći dio Hrvata, njih 40%, tvrdi da bi šefu uljudno prišli i kratko s njim popričali. Smatraju kako je u pitanju osnovna kultura, no pritom ističu da razgovor ne bi imao veze s poslom. Zadržali bi se na ugodnom i kratkom čavrljanju, u opuštenoj atmosferi.

Gotovo podjednak broj građana (39%), šefa bi tek kratko pozdravio, bez zadržavanja, a zatim nastavio svojim putem. Takav znak pristojnosti smatraju sasvim dovoljnim, napominjući kako i nadređeni tijekom odmora imaju pravo na privatnost i vlastiti mir.

Neki bi ipak radije ostali neprimijećeni

Ipak, ne gledaju svi jednako blagonaklono na mogućnost susreta sa šefom izvan radnog okruženja. Tako 13% Hrvata priznaje da ne bi učinilo baš ništa, nadajući se da ih šef neće primijetiti. Kako objašnjavaju, s njim provode sasvim dovoljno vremena na poslu, pa druženje ne žele nastavljati i tijekom godišnjeg odmora.

Neki bi otišli i korak dalje. Naime, 8% ispitanika tvrdi kako ne bi čekalo da vidi hoće li ih šef primijetiti, već bi se odmah udaljilo, i to ‘glavom bez obzira’.

Izvor: Alma Career Croatia

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu