Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

S ova dva asistivna pomagala osobama s invaliditetom gornjih ekstremiteta može se uvelike olakšati korištenje računalnih tehnologija

Poslušaj članak

Ranije ove godine na tržište je službeno stigao uređaj koji bi mogao promijeniti perspektivu korištenja računala za osobe s invaliditetom.

Naime, osobe s invaliditetom, pogotovo one s oštećenjima gornjih ekstremiteta, često imaju problem s korištenjem računala. Međutim, s obzirom na to da se asistivna tehnologija brzo razvija, nedavno se doskočilo i ovom problemu.

In Portal već je pisao o ideji MouthPada još kada je ona bila u povojima, a sredinom ove godine proizvod je službeno lansiran na tržište.

Radi se o napravi, odnosno sučelju jezika koja zamjenjuje klasični računalni miš i olakšava radnje ljudima koji imaju problema s gornjim ekstremitetima tako što im omogućava da koriste računalom bez upotrebe ruku.

MouthPad se postavlja preko gornjih zuba. Trackpad osjetljiv na pritisak na nepcu, uparen s detekcijom pokreta glave, omogućuje upravljanje kursorom, klikove, povlačenje i druge radnje, a sve se može prilagoditi u pratećoj aplikaciji.

Uparen je preko Bluetootha pa naredbe dane dodirom sučelja očituju se kao naredbe na računalu.

Uređaj je dizajniran da bude što tanji kako bi osobama koji ga koriste bilo što lakše govoriti kada ga upotrebljavaju. Kompatibilan je s glasovnim naredbama te sa svim vrstama računala. Također, naprava se može ukloniti i puniti.

Kroz šest godina neumornog razvitka proizvođač je morao prilagoditi proizvod kako bi ga mogao koristiti bilo tko kome je potreban. Napravljene su prilagodbe unosa zbog oblika i veličine usne šupljine. S druge strane hardver je morao biti izrađen tako da bude izdržljiv, ali i fleksibilan kako se pri upotrebi ne bi slomio.  

– Ako dizajnirate za one koji su najugroženiji, dizajnirat ćete bolja sučelja za sve – kaže Tomás Vega, suosnivač tvrtke koja je razvila spomenuti uređaj.

Trenutno MouthPad košta 1400 američkih dolara, uz dodatno osiguranje za dentalnu prilagodbu. S obzirom na to da se ne radi o medicinskom proizvodu, zdravstveno osiguranje isto ne pokriva.

Uređaj bi, nadaju se proizvođači, ipak mogao biti financiran određenom naknadom ako ga se uvrsti u program profesionalne rehabilitacije.

Uz MouthPad, stvoren je i dodatak VOX. Radi se o ogrlici koja ima funkciju tipkovnice, a na sebi ima mikrofon. Ona se stavi na kožu i hvata zvuk ne samo kroz zrak već i kroz tijelo. Isto tako, miče pozadinsku buku i razgovore bolje od konvencionalnog mikrofona, što omogućuje diktiranje na puno tišim frekvencijama.

Isto tako, VOX omogućuje unos teksta na uparenom uređaju. Aktivira se pritiskom na gumb ili ako je uparen s MouthPadom – micanjem jezika. Na taj način može se diktirati ono što se želi napisati ili nekom poslati poruka. VOX se ne može aktivirati slučajnim zvukom već samo namjernom gestom što sprečava nepotrebno paljenje istog.

Spajanjem zvuka koji VOX čuje s obrascima pokreta jezika koje MouthPad osjeća, mogu izgraditi osobni govorni model kojem uopće nije potreban zvuk.

VOX i MouthPad tvore cjelinu nosivih uređaja koje proizvođač naziva Skinware – sučelja povezana s tijelom koja osobama s invaliditetom omogućuju prirodnije upravljanje računalima.

S ova dva asistivna pomagala osobe koje imaju invaliditet gornjih ekstremiteta mogu ostvariti pristup digitalnom svijetu koji im je prije možda bio nedostupan.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Zaista smo se potrudili dovesti vrhunske stručnjake za asistivnu tehnologiju, koji dolaze s raznih kontinenata i s velikim znanjem i iskustvom, kaže Miroslav Vrankić

Poslušaj članak

ATAAC konferencija o asistivnoj tehnologiji i potpomognutoj komunikaciji ove godine obilježava desetljeće postojanja i tim je povodom u Zagrebu okupila vrhunske međunarodne stručnjake iz tog područja.

ATAAC 2026, otvoren jučer u zagrebačkom Mozaik Event Centru, privukao je više od tisuću sudionika iz 52 zemlje te organizirao stručnu konferenciju s predavanjima, radionicama, izlagačkim prostorom i igraonicom. Dostojno jubileja, reklo bi se, što nam potvrđuje i Miroslav Vrankić, organizator ATAAC festivala, u pauzi između dva predavanja.

– Zaista smo se potrudili dovesti vrhumske stručnjake za asistivnu tehnologiju, koji dolaze s raznih kontinenata i s velikim znanjem i iskustvom – rekao nam je Vrankić.

Za neupućene, Miroslav Vrankić jedan je od vodećih stručnjaka za asistivnu tehnologiju i potpomognutu komunikaciju, ujedno i veliki zagovornik i lobist za širu primjenu te tehnologije za osobe s invaliditetom. Dakle, zalaže se za znatno veću dostupnost asistivne tehnologije i za ljude slabijeg imovinskog stanja. U svojih 15-ak godina postojanja In Portal je redovno pratio njegove napore u tom pravcu, pa Vrankića pitamo koliko su se u tom razdoblju promijenile stvari kada je o asistivnoj tehnologiji i osobama s invaliditetom riječ.

– Da, hvala In Portalu na vjernosti, a što se tiče asistivne tehnologije u posljednjih je desetak godina napravljen veliki pomak. Međutim, veliki problem predstavlja financiranje, bez pomoći sustava ne možemo realizirati naše ciljeve, a to je ponajprije asistivna tehnologija dostupna svim osobama s invaliditetom kojima je potrebna. Primjerice, komunikatori još uvijek nisu na listi pomagala Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Obitelj djeteta s teškoćama i dalje često mora sama pronaći način da to plati – kaže Vrankić.

Molimo dr. Vrankića da nakratko postane futurolog te nam prorokuje razvoj asistivne tehnologije u bliskoj budućnosti. Hoćemo li, kako to tvrde neki stručnjaci, zahvaljujući asistivnoj tehnologiji uskoro drugačije tumačiti pojam invaliditeta? Zapravo, hoće li invaliditet kakvog danas poznajemo već sutra izgledati bitno drugačije?

– Mislite, onako biblijski, jedni će prohodati a drugi će progledati? To se već sada i događa. Pogledajte samo razvoj egzoskeleta, primjerice, zahvaljujući njima osobe s paraplegijom mogu hodati i asistivna tehnologija im je bitno poboljšala živote.Teško je predvidjeti razvoj asistivne tehnologije jer je umjetna inteligencija ušla u to područje i nevjerojatno brzo se razvija, toliko brzo da je nadišla našu sposobnost da je uvedemo u svakodnevni rad. Uređaj koji nema educiranog čovjeka uz sebe ostaje neiskorišten. Svejedno, ja sam optimist, asistivna tehnologija razvijat će se u korist svakog čovjeka kojemu je uistinu potrebna – zaključuje Vrankić.

Na dvodnevnoj ATAAC konferenciji proizvođači asistivne tehnologije iz cijelog svijeta predstavit će svoja rješenja u izlagačkom prostoru, dok je u ATAAC igraonici opremu je moguće isprobati kroz igru i simulirane situacije.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Iza Clarityja stoji osobna priča, ali i ideja da tehnologija treba biti korisna svima. Arminov projekt pokazuje kako vlastito iskustvo, znanje i želja za pomaganjem mogu postati konkretno rješenje koje doprinosi pristupačnijoj komunikaciji i većoj uključenosti osoba s oštećenjem sluha u svakodnevni život

Poslušaj članak

Armin Lišić iz Viškova student je druge godine diplomskog studija Informacijske tehnologije u poslovnim sustavima, smjer Programsko inženjerstvo u poslovnim sustavima, na Veleučilištu u Rijeci. Uz studij radi u tvrtki AlphaWave Rijeka, gdje sudjeluje u razvoju softverskih rješenja, web aplikacija i interaktivnih 3D projekata. U slobodno vrijeme razvija vlastite projekte, a jedan od njih je Clarity, besplatna aplikacija koja pretvara govor u tekst u stvarnom vremenu i olakšava komunikaciju gluhim i nagluhim osobama.

Ideja za Clarity nastala je iz osobnog iskustva i želje da tehnologijom pomogne drugima. Budući da je i sam gluha osoba i korisnik kohlearnog implantata, Armin dobro poznaje izazove s kojima se gluhe i nagluhe osobe susreću u svakodnevnoj komunikaciji.

– I sam se susrećem s izazovima u komunikaciji pa znam koliko neke svakodnevne situacije mogu biti zahtjevne. Poznajem i mnogo gluhih i nagluhih osoba kojima komunikacija predstavlja problem. Budući da se već nekoliko godina bavim programiranjem i razvojem aplikacija, odlučio sam svoje znanje iskoristiti za nešto što bi ljudima stvarno moglo pomoći. Tako je nastao Clarity – objašnjava Armin.

Aplikacija putem mikrofona prepoznaje govor i prikazuje izgovorene riječi na zaslonu mobitela, tableta ili računala. Korisnici mogu odabrati hrvatski ili engleski jezik, prilagoditi veličinu teksta, koristiti veliki prikaz i spremiti prijepis razgovora.

Clarity je jednostavan za korištenje. Za web verziju nisu potrebni registracija ni instalacija. Dovoljno je otvoriti stranicu, dopustiti pristup mikrofonu i pokrenuti prepoznavanje govora. Aplikacija je besplatna i dostupna na adresi https://clarity.codarox.com/.

Iako je prvenstveno namijenjena pomoći gluhim i nagluhim osobama, Clarity može biti koristan i liječnicima, medicinskom osoblju te zaposlenicima banaka, pošta i drugih javnih ustanova. Primjenu može pronaći i u školama, na fakultetima, radnim mjestima, sastancima i u svakodnevnim razgovorima.

– Nisam želio napraviti aplikaciju namijenjenu samo jednoj skupini ljudi, nego alat koji može pomoći svima kojima je potreban tekstualni prikaz govora. Primjerice, liječnik ili zaposlenik banke može uključiti Clarity kako bi korisniku olakšao razumijevanje razgovora. Važno mi je da komunikacija bude pristupačnija i da se osobe s oštećenjem sluha ne moraju uvijek same prilagođavati okolini – ističe Armin.

Clarity je trenutačno u pilot-fazi, a Armin kontinuirano radi na njegovu poboljšanju. Posebnu pozornost posvećuje jednostavnosti sučelja, brzini prepoznavanja govora i prilagodbi mobilnim uređajima. Aplikaciju je predstavio na sastanku Koordinacije pravobranitelja za osobe s invaliditetom za područje visokog obrazovanja te Dariju Jurišiću iz Ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom. Reakcije su bile pozitivne, a prepoznat je i potencijal aplikacije u različitim ustanovama.

– Drago mi je što su ljudi prepoznali potencijal aplikacije. Clarity sam počeo razvijati kao vlastiti projekt jer sam želio pomoći drugima. Puno mi znači kada vidim da bi moj rad nekome mogao olakšati život. Aplikacija još ima prostora za napredak, zato želim da je što više ljudi isproba i podijeli svoja iskustva i prijedloge – kaže Armin.

U budućnosti planira proširiti podršku na dodatne jezike, pojednostaviti sučelje i poboljšati prepoznavanje govora u bučnim prostorima, poput bolnica, čekaonica i javnih ustanova. Dugoročno želi razviti i zasebnu mobilnu aplikaciju za App Store i Google Play kako bi Clarity bio još dostupniji korisnicima.

Za daljnji razvoj važne su mu suradnje s udrugama gluhih i nagluhih osoba, obrazovnim i zdravstvenim ustanovama te drugim organizacijama. Smatra da su povratne informacije korisnika ključne za prepoznavanje stvarnih potreba i nedostataka.

– Clarity trenutačno razvijam samostalno i u slobodno vrijeme, pa mi svaka podrška i povratna informacija puno znače. Volio bih da se aplikacija jednog dana koristi u što više ustanova i da postane jednostavan alat koji ljudima olakšava komunikaciju. Moj je cilj da ostane besplatna i dostupna što većem broju ljudi – zaključuje Armin.