Connect with us

Vijesti

Ovo su najbolji poslodavci 2024. godine

Objavljeno

/

Ilustracija prikazuje troje ljudi u poslovnom okruženju ispred velikog papira na klipsi, na kojem se nalaze obojeni kvadrati i grafikon s crvenom strelicom koja pokazuje rast. Lijevo se nalazi muškarac u zelenoj košulji, pokazujući rukom prema papiru. Desno od njega su muškarac u žutoj majici i žena u crvenoj majici s plavom suknjom, koji promatraju papir. Ispod su zlatnici i kalkulator, a okruženje je minimalistički dizajnirano s bijelom pozadinom i simbolima poput znaka za dolar i kvačice.
Foto: Pixabay

Najbolji poslodavci u 2024. su Infinum, Productive Company i Rentlio koji je odnio čak četiri nagrade

Na koncu još jedne kalendarske godine doznali smo tko su najbolji poslodavci u Hrvatskoj te u kojim tvrtkama rade angažirani i zadovoljni radnici, putem alata Pulser za istraživanje zadovoljstva zaposlenika. Cilj istraživanja je utvrditi u kojim tvrtkama trenutno vlada najbolje radno okruženje u Hrvatskoj, a kompanije koje ostvare najbolje rezultate proglašavaju se Najboljim poslodavcima za tekuću godinu.

Na svečanoj dodjeli održanoj u Johann Francku u Zagrebu, Alma Career Croatia, koja upravlja portalom MojPosao, proglasila je Najbolje poslodavce u Hrvatskoj, temeljem rezultata Pulser – Istraživanja zadovoljstva zaposlenika.

Najbolji od najboljih su Infinum, The Productive Company i Rentlio

Tvrtke su svrstane u 3 kategorije ovisno o veličini prema broju zaposlenika: male (20 do 50 zaposlenika), srednje (51 do 250 zaposlenika) te velike (251 ili više zaposlenika). Tvrtke s manje od 20 zaposlenika mogu provesti istraživanje, ali ne ulaze u izbor najboljih.

Najbolji poslodavci u 2024. u kategoriji velikih tvrtki su: Infinum d.o.o.; ZUBAK GRUPA d.o.o.; Franck d.d.

    U kategoriji srednjih tvrtki najbolji poslodavci su: The Productive Company d.o.o.; Dice, Digital Inovation Center; Q Agency.

      Najbolji poslodavci u kategoriji malih tvrtki za 2024. godinu su: Rentlio d.o.o.; Poliklinika Lohuis Filipović Medical Group d.o.o.; Kodilion d.o.o.

        Ove godine prvi put je dodijeljeno priznanje Enterprise Excellence 1000+, namijenjeno tvrtkama s više od 1000 zaposlenih, a prestižnu titulu osvojila je Rimac Technology.

        Također, sve tvrtke koje prvi put sudjeluju u istraživanju ulaze u konkurenciju za priznanje Best new entry, a ovogodišnji dobitnik je tvrtka Rentlio d.o.o. koja je ujedno i dobitnik nagrade Best of the best.

        Osim po veličini tvrtke se promatraju i unutar djelatnosti u kojoj posluju. U djelatnosti Informacijskih tehnologija titulu najbolje odnesla je tvrtka Rentlio d.o.o. koja je tako ove godine osvojila čak četiri priznanja. U proizvodnji priznanje najboljeg poslodavca osvojio je Franck d.d. , dok je u djelatnosti trgovine najbolji rezultat postigla tvrtka ZUBAK GRUPA d.o.o. Uz njih tu je još i Poliklinika Lohuis Filipović Medical Group d.o.o. koja je osvojila priznanje u zdravstvenoj industriji, dok je u financijama pobjedu odnesla tvrtka Fortius Inter Partes d.o.o.

        Posvećenost poslu i izazovnost radnih zadataka posebno su na cijeni

        Ove godine u istraživanju su sudjelovale 63 tvrtke od kojih je 38% srednjih i malih, 16% velikih i 8% mikro tvrtki. Svoje mišljenje kroz Pulser istraživanje podijelio je nešto više od 9380 zaposlenika.

        Prosječna ocjena svih tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju iznosi 3,301 (od mogućih 4), što predstavlja blagi rast u odnosu na prošlu godinu kada je prosječna ocjena bila 3,29.

        Zaposlenici su i ove godine najvišim ocjenama ‘nagradili’ radne uvjete, izazovnost radnih zadataka i međuljudske odnose, dok najviše prostora za napredak poslodavci imaju u području osobnog rasta i razvoja zaposlenika te organizacije rada.

        Koliko radnika je angažirano?

        Dio upitnika obuhvaća i mjerenje angažiranosti zaposlenika, odnosno njihove motivacije da dodatno doprinose razvoju i rastu tvrtke u kojoj rade.

        Sveukupno gledano, 36% zaposlenih je angažirano, dok 62% radnika ne pokazuje izražen interes za davanje dodatnog doprinosa razvoju tvrtke. Dozu prijeko potrebnog optimizma pronalazimo u podatku kako je svega 2% radnika nemotivirano.

        S druge strane, postotak angažiranih radnika kod Najboljih poslodavaca, odnosno u tvrtkama dobitnicama nagrada, je kudikamo veći te iznosi visokih 79%.

        Jesmo li lojalni i skloni preporučiti našeg poslodavca drugima?

        Istražili smo i lojalnost radnika u Hrvatskoj, provjeravajući jesu li spremni preporučiti svoje radno mjesto ili tvrtku obitelji i prijateljima. 

        Osobe koje su entuzijastične u preporuci svog poslodavca smatramo ‘promotorima’, one koje su neodlučne označavamo kao ‘pasivne’, dok su radnici s izraženim neprijateljskim stavom prema preporuci svog poslodavca klasificirani kao ‘kritičari tvrtke’.

        Među sudionicima istraživanja, otkriveno je 45% promotora i 31% pasivnih radnika, dok 24% zaposlenih izražava kritički stav prema svom poslodavcu.

        Kao i ranije, Najbolji poslodavci zapošljavaju veći broj promotora u odnosu na prosjek istraživanja.

        Usporedno s ovim istraživanjem, tijekom godine provedeno je i nacionalno istraživanje s istim pitanjem, na oko 2000 ispitanika, a rezultati su gotovo dijametralno suprotni – na nacionalnoj razini imamo samo 8% promotora, 14% pasivnih radnika te čak 78% kritičara.

        Gotovo trećina ljudi želi raditi za državu

        Kao i prethodnih godina, kada biraju poslodavca prema vrsti vlasništva, ispitanici iz Hrvatske najradije bi odabrali privatnu tvrtku u stranom vlasništvu (30%). S druge strane, najmanje privlačnima smatramo privatne tvrtke u domaćem vlasništvu (18%) te rad u vlastitoj tvrtki (18%). Zanimljivo, popularnost državnih tvrtki i javne uprave raste, pa bi čak 29% ispitanika iz Hrvatske odabralo državu kao svog poslodavca.

        Privatne tvrtke u stranom vlasništvu posebno su popularne među ispitanicima u Makedoniji i Bosni i Hercegovini, dok domaće privatne tvrtke najviše preferiraju ispitanici iz Slovenije.

        Izvor: MojPosao

        In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

        Vijesti

        Plaće rastu, ali ne svima jednako

        Objavljeno

        /

        Napisao/la:

        Ova slika prikazuje novčanik narančaste boje s gumbom za zatvaranje, koji sadrži zelene novčanice. Novčanik i novac prikazani su na svijetloplavoj pozadini. Novčanice izgledaju kao da vire iz novčanika. Ovo je jednostavna, crtana ilustracija.
        Foto: Pixabay

        Plaće u Hrvatskoj nastavile su rasti, no iza pozitivnog trenda kriju se velike razlike među sektorima, zanimanjima i regijama

        Poslušaj članak

        Pokazuje to analiza plaća koju je, na temelju podataka iz servisa MojaPlaća, provela Alma Career Croatia, prepoznatljiva po portalu MojPosao.

        Prema podacima prikupljenima na uzorku većem od 28.000 ispitanika, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1.621 euro, što je 9 posto više nego godinu ranije.

        Medijalna plaća, koja često realnije prikazuje primanja većine zaposlenih jer umanjuje utjecaj najviših i najnižih iznosa, iznosi 1.500 eura.

        IT i dalje na vrhu ljestvice plaća

        Najplaćeniji sektor u Hrvatskoj i dalje je IT, telekomunikacije i informacijske djelatnosti, u kojem prosječna plaća iznosi 1.904 eura.

        U odnosu na 2025. godinu, plaće u ovom sektoru porasle su za 10 posto.

        Odmah iza IT-a nalazi se sektor proizvodnje i distribucije energije, s prosječnom plaćom od 1.757 eura i godišnjim rastom od 13 posto. Treće mjesto zauzima sektor građevine, arhitekture i nekretnina, gdje prosječna plaća iznosi 1.729 eura, što je 12 posto više nego lani.

        Najveći postotni rast plaća zabilježen je u sektoru profesionalnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti. Ondje su plaće porasle za 15 posto te sada, u prosjeku, iznose 1.657 eura.

        Na drugom kraju ljestvice nalazi se poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, sektor u kojem su plaće rasle najsporije, za svega 3 posto.

        Turizam raste, ali ne jednako za sve

        S obzirom na to da je turistička sezona pred vratima, analiza Alma Career Croatia posebno se osvrnula na plaće u turizmu i ugostiteljstvu, sektoru koji u mjesecima koji slijede tradicionalno postaje centralno mjesto domaćeg tržišta rada.

        Prosječna plaća u turizmu i ugostiteljstvu u 2026. godini iznosi 1.510 eura, uz godišnji rast od 10 posto.

        Ipak, iza tog prosjeka krije se vrlo šarena ‘platna karta’. Na vrhu su šefovi kuhinja, s prosječnom plaćom od 2.085 eura, te menadžeri ugostiteljstva, koji u prosjeku zarađuju 2.075 eura. Riječ je o pozicijama koje kombiniraju iskustvo, odgovornost, organizaciju ljudi i pritisak sezone, što se sve jasnije odražava i na primanjima.

        Plaće pomoćnih kuhara porasle su za čak 23 posto te sada u prosjeku iznose 1.223 eura. Kuhari bilježe rast od 19 posto, uz prosječnu plaću od 1.598 eura.

        Konobari u prosjeku zarađuju 1.281 eura, što je 9 posto više nego godinu ranije. S druge strane, plaće spremačica rasle su skromnije, za 3 posto, dosegnuvši prosjek od 992 eura.

        Strani vlasnici i veliki sustavi plaćaju više

        Analiza Alma Career Croatia pokazuje da na visinu plaće u turizmu ne utječe samo zanimanje, nego i tip poslodavca. Tvrtke u stranom vlasništvu u prosjeku isplaćuju više plaće, 1.478 eura, u odnosu na tvrtke u domaćem privatnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.361 eura.

        Veličina poslodavca također čini razliku. Najviše prosječne plaće nude velike tvrtke s više od 1.000 zaposlenih, u kojima prosjek iznosi 1.547 eura. U mikropoduzećima, odnosno tvrtkama koje broje do 10 zaposlenih, prosječna plaća znatno je niža i iznosi 1.237 eura.

        U turizmu najviše plaće nisu u Zagrebu

        Iako Zagreb u mnogim analizama plaća tradicionalno drži vrh, turizam i ugostiteljstvo donose drukčiju priču. Najviše prosječne plaće u toj kategoriji bilježi Šibensko-kninska županija, s prosjekom od 1.594 eura. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s 1.528 eura, dok je Grad Zagreb na trećem mjestu s prosječnom plaćom od 1.464 eura.

        Na suprotnoj strani ljestvice nalazi se kontinentalna Hrvatska, osobito slavonske županije. Najniže prosječne plaće u turizmu bilježe Virovitičko-podravska županija, 1.041 euro, Ličko-senjska, 1.087 eura, te Požeško-slavonska, 1.088 eura.

        Među kontinentalnim županijama ipak se izdvajaju Varaždinska, s prosječnom plaćom u turizmu od 1.331 eura, i Međimurska, s 1.277 eura. Iako nisu dio primorskog turističkog pojasa, obje županije nadmašuju veći dio slavonske i središnje Hrvatske.

        Izvor: Alma Career Croatia

        Nastavite čitati

        Vijesti

        Kako radnici žele primiti vijest o otkazu?

        Objavljeno

        /

        Napisao/la:

        Osoba u poslovnom odijelu potpisuje dokument za radnim stolom uz prijenosno računalo.
        Foto: arhiva

        Dok je nekoć gotovo nepisano pravilo bilo da se vijesti o otkazu radnicima priopćavaju licem u lice, danas tehnološki napredak otvara niz mogućnosti. Od e-maila i poruka do telefonskih i video poziva. No kada bi mogli birati, kako bi sami radnici željeli primiti vijest o otkazu?

        Poslušaj članak

        Upravo to pitanje našlo se u fokusu najnovije ankete koju je provela Alma Career Croatia, poznata po brendu MojPosao, na uzorku od gotovo 400 ispitanika.

        Kako radnici žele primiti vijest o otkazu?

        Rezultati ankete prilično su nedvosmisleni. Čak 78% ljudi smatra da je razgovor licem u lice i dalje najbolji način za priopćavanje otkaza. Takav pristup doživljavaju najprofesionalnijim i ‘najljudskijim’, ali i prilikom za otvoren dijalog, odnosno postavljanje pitanja i dobivanje jasnih objašnjenja u trenutku kada su nam ona najpotrebnija.

        S druge strane, manji dio ispitanika drugačiji pristup.

        Oko 5% sudionika ankete radije bi ovakvu vijest primilo putem e-maila ili poruke, ponajviše zbog pisanog traga koji ostaje prilikom takvog oblika komunikacije, ali i kako bi izbjegli nastanak potencijalnih neugodnih situacija. Tek 2% ispitanika odlučilo bi se za telefonski ili video poziv.

        Zanimljivo je da oko 14% sudionika smatra kako sve ovisi o konkretnoj situaciji.

        Iako i oni ističu da je razgovor uživo najprimjereniji, pritom naglašavaju kako okolnosti ponekad diktiraju drugačiji pristup. Primjerice, ako je osoba koja uručuje otkaz ujedno i izvor problema, komunikacija putem e-maila može biti prihvatljivija opcija. U konačnici, ističu, ključ nije toliko u kanalu komunikacije koliko u samoj jasnoći poruke koja se želi prenijeti. Drugim riječima, najvažnije je dobiti konkretno objašnjenje razloga otkaza.

        Izvor: Alma Career Croatia

        Nastavite čitati

        Vijesti

        Hoće li rasti broj oglasa za posao s navedenim iznosom plaće?

        Objavljeno

        /

        Napisao/la:

        Ilustracija prikazuje troje ljudi u poslovnom okruženju ispred velikog papira na klipsi, na kojem se nalaze obojeni kvadrati i grafikon s crvenom strelicom koja pokazuje rast. Lijevo se nalazi muškarac u zelenoj košulji, pokazujući rukom prema papiru. Desno od njega su muškarac u žutoj majici i žena u crvenoj majici s plavom suknjom, koji promatraju papir. Ispod su zlatnici i kalkulator, a okruženje je minimalistički dizajnirano s bijelom pozadinom i simbolima poput znaka za dolar i kvačice.
        Foto: Pixabay

        Rok za implementaciju EU direktive o transparentnosti plaća sve je bliže. Države članice Europske unije trebale su je u svoja nacionalna zakonodavstva prenijeti do 7. lipnja 2026., iako postaje sve očitije da će Hrvatska, kao i dio drugih članica, s time kasniti

        Poslušaj članak

        No, za razgovor o tome što bi direktiva mogla promijeniti na tržištu rada nipošto nije prerano. Posebno kada je riječ o pitanju koje već godinama izaziva frustracije među kandidatima: hoće li poslodavci napokon češće navoditi plaću u oglasima za posao?

        Upravo je to pitanje u fokus stavila Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka prepoznatljiva po brendu MojPosao, u anketi provedenoj na uzorku od 350 ispitanika.

        Većina očekuje da će sve ostati po starom

        U ovom trenutku tek otprilike svaki deseti oglas za posao sadrži informaciju o plaći, bilo da je riječ o konkretnom iznosu ili rasponu primanja.

        Iako bi EU direktiva o transparentnosti plaća kandidatima trebala osigurati pravo na tu informaciju prije zasnivanja radnog odnosa, ona ne znači nužno da će poslodavci morati iznos ili raspon plaće navoditi već u samom oglasu.

        Upravo zato, unatoč dolasku direktive, čak 70% ispitanika vjeruje da će se sadašnji odnos snaga zadržati. Jednostavno, ne očekuju da će se poslodavci sami od sebe odlučiti na veću otvorenost u oglasima za posao ako ih zakon na to izričito ne obveže.

        Ispitanici pritom poručuju da bi voljeli veću transparentnost. Otvoreno komuniciranje plaće u oglasima, tvrde, smanjilo bi nesporazume, uštedjelo vrijeme i potaknulo prijave samo onih kandidata koji doista žele aplicirati za određeno radno mjesto.

        Dio građana ipak očekuje pomake

        S druge strane, gotovo četvrtina ispitanika, njih 23%, smatra da bi dolazak direktive ipak mogao potaknuti poslodavce na veću otvorenost. Prema njima, iako navođenje plaće u oglasima neće nužno biti zakonska obveza, širi regulatorni i društveni pritisak mogao bi promijeniti način na koji poslodavci komuniciraju s kandidatima.

        Na koncu, postoji i manji dio ispitanika (7%) koji očekuje suprotan scenarij, odnosno smatra da bi broj oglasa s navedenom plaćom mogao dodatno pasti.

        Izvor: Alma Career Croatia

        Nastavite čitati

        Tko su Purger i Purgerica?

        Purger i Purgerica

        U trendu