Connect with us

Kultura

Otvoreno 21. izdanje ZagrebDoxa

Objavljeno

/

Tri osobe sjede za stolom s mikrofonima tijekom panela na događanju ZagrebDox Pro. Desno govori stariji muškarac sijede brade i naočala, odjeven u traper košulju i jaknu, ispred prijenosnog računala. U sredini sjedi muškarac s naočalama i sijedom kosom, obučen u crnu jaknu i crvenu majicu, dok žena s lijeve strane, plave kose i u sivoj odjeći, promatra događanje. U pozadini je ekran s vizualima i logotip događanja 'ZAGREBDOX PRO'.
Foto: Denis Cerić/Hina

Prvim projekcijama programa koji prikazuje ‘najbolje od najboljeg’ recentne svjetske dokumentarne produkcije u nedjelju je u zagrebačkom kinu Kaptol Boutique Cinema otvoren 21. Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox

– Uz eksplozije, zavijanje sirena, krikove i svađe koji se rasprostiru ovim našim malim, ugroženim planetom, ja čujem tišinu. Tišinu pameti, razuma, razgovora i ljudskosti – rekao je Nenad Puhovski, osnivač i umjetnički direktor ZagrebDoxa, osvrnuvši se na današnja vremena ‘teška zbog opasnosti koje su se nadvile nad svijet koji smo mislili da poznajemo, a tužna zbog osjećaja bespomoćnosti’.

Po njegovim riječima, svijetom vladaju nasilnici, neko novo ‘zlato’ određuje cijenu ljudskih života i budućnost čitavih nacija, deseci tisuća ljudi gine svakodnevno na frontovima i izvan njih, a stotine tisuća onih koji su mislili da su pobjegli od takve sudbine zaustavljeni su na putu prema životu za koga su vjerovali da je bolji i sigurniji.

Kao pripadnik boomera, ‘začetih u svijetu poslijeratnog optimizma’, zapitao se ima li danas nade za nadu.

– Osjećam da moramo pokušati, ako ne dati smisao i poboljšati svijet, onda barem razumjeti što se doista događa. ZagrebDox je stvoren iz takve potrebe – ustvrdio je.

– Mi smo tu da vam prikažemo kako najbolji svjetski filmaši, svih generacija, nacionalnosti i ‘rukopisa’ vide svijet u kome živimo. Pravu realnost. Te da, nakon projekcije, porazgovaramo. I u tom razgovoru, razmjeni misli i ideja, pokušamo pronaći nadu – dodao je.

Otvarajući festival, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević kazao je da je nevjerojatno što je sve ZagrebDox napravio svojim trudom u više od dva desetljeća i nije samo jedan od najvećih kulturnih festivala u Hrvatskoj, nego i festivala dokumentarnog filma u Europi.

– U ovim zanimljivim vremenima dokumentarci su jako bitni, doprinose razumijevanju i dijalogu, pomažu nam rasvijetliti i pokazati drugu stranu, informirati nas. U doba fake newsa i srozavanja raznih oblika edukacije, upravo nam to i treba – poručio je.

ZagrebDox ove godine donosi oko 120 projekcija 107 dokumentaraca u 16 filmskih programa, odabranih između njih oko 1700 prijavljenih. Za službenu festivalsku nagradu Veliki pečat natječe se 20 filmova u međunarodnoj i 18 u regionalnoj konkurenciji.

Festival su otvorile svjetske premijere dvaju filmova o građanskom otporu – ‘Crveni tobogan’ Nebojše Slijepčevića o nastojanjima građana da sačuvaju jedan zagrebački park te ‘Najglasnija tišina’ Aleksandra Reljića o aktualnim studentskim prosvjedima u Srbiji.

In Metropola

GRAD ZAGREB Donacija vrijedne jazz zbirke Dubravka Majnarića

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Grad Zagreb

Dubravko Majnarić bio je istaknuti glazbenik, urednik nezaboravnih emisija Hrvatskoga radija, zaslužan diskograf te dugogodišnji uspješan umjetnički ravnatelj Lisinskog

Svečanim potpisivanjem ugovora između Naime Balić, supruge Dubravka Majnarića, i ravnateljice Knjižnica grada Zagreba Sunčice Ostoić o donaciji zbirke jazz građe Dubravka Majnarića, Gradskoj knjižnici Zagreb pripala je iznimno vrijedna glazbena građa.

Zbirka će biti unesena u fond Gradske knjižnice kao zasebna Zbirka jazz glazbe Dubravka Majnarića unutar budućeg Glazbenog odjela na lokaciji Paromlin.

Uz brojne okupljene, svečanom potpisivanju prisustvovali su zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet i pročelnica Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Emina Višnić.

– Knjižnice grada Zagreba ovom su donacijom dobile kolekciju od 12.771 jedinice građe: više od 11.600 CD-ova, 1.100 ploča i bogate glazbene literature. Brojke govore same za sebe, ali još više od kvantitete govori njezina kvaliteta: nije to bilo kakva kolekcija. To je pažljivo sakupljana zbirka jednog dubinskog poznavatelja – rekao je zamjenik Korlaet i dodao kako Paromlin, koji ulazi u završnu fazu, ovom prvom donacijom postaje bogatiji za izuzetno vrijedan sloj glazbene povijesti te da bi se moglo reći kako je upravo ova zbirka Majnarićev opus magnum.

Pročelnica Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Emina Višnić zahvalila je gospođi Balić što je odlučila ovu vrijednu donaciju, ne samo materijalno nego i kulturno značajnu, pokloniti Gradskim knjižnicama, ali i cijelom gradu Zagrebu i njegovim stanovnicima.

Naima Balić istaknula je kako je riječ o za nju izuzetno značajnom danu.

– Poklanjam nešto što je dubinski vezano uz moj život s mojim suprugom Dubravkom Majnarićem i uz njegovu bezgraničnu ljubav prema glazbi. On je cijeli život posvetio glazbi. Bio je strastveni kolekcionar – poručila je.

Ravnateljica Gradske knjižnice Zagreb Sunčica Ostoić naglasila je kako će ova zbirka, osim što će značajno obogatiti knjižnični fond, predstavljati i važan doprinos očuvanju glazbene i kulturne baštine.

Dubravko Majnarić bio je istaknuti glazbenik, urednik nezaboravnih emisija Hrvatskoga radija, zaslužan diskograf te dugogodišnji uspješan umjetnički ravnatelj Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog i njezin počasni član.

Nastavite čitati

In Metropola

DARIA LORENCI Monodrama ‘Ja glumica’ oduševila publiku

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Luka Dubroj

Emotivna i snažna monodrama ispunila je dvoranu i okupila brojna poznata lica, potvrđujući da publika danas traži autentične, osobne i beskompromisne priče

Za glumicu Dariu Lorenci Flatz ova premijera nije bila samo još jedan izlazak na pozornicu, već iskorak u potpuno novi, osobni i autorski prostor. Upravo je u zagrebačkom HNK2, pred ispunjenom dvoranom, premijerno izvedena monodrama ‘Ja glumica’ – prvi projekt ove vrste za Dariu, u kojem po prvi put u potpunosti preuzima kontrolu nad vlastitom pričom kao autorica, izvođačica i protagonistkinja vlastitog iskustva.

Riječ je o hrabrom i intimnom kazališnom formatu koji odmiče od klasične interpretacije teksta i ulazi u prostor osobne ispovijesti, gdje se granice između lika i glumice brišu. Upravo ta autorska iskrenost i spremnost na ogoljivanje pred publikom čine ovaj projekt posebnim – ne samo kao umjetnički iskorak u karijeri, već i kao snažan osobni statement o identitetu, profesiji i životu iza reflektora.

Premijerna večer u rasprodanom HNK2 pretvorila se u snažan spoj umjetnosti, emocije i društvenog trenutka – autorska monodrama ‘Ja glumica’ ispunila je dvoranu i potvrdila da publika itekako prepoznaje iskrene, ogoljene i autentične kazališne priče.

Daria Lorenci Flatz donijela je izvedbu koja briše granicu između privatnog i profesionalnog, pozornice i stvarnog života. Predstava ‘Ja glumica’ nije samo kazališni komad – to je osobna ispovijest, refleksija o identitetu, ženi, majčinstvu, karijeri i neprestanoj potrebi za balansom između svega što jesmo i svega što se od nas očekuje. Kroz niz snažnih i emotivno nabijenih scena, publika je svjedočila jedinstvenom kazališnom iskustvu koje istovremeno provocira, nasmijava i duboko dira. Lorenci Flatz s lakoćom prelazi iz humora u introspekciju, iz svakodnevice u univerzalna pitanja, stvarajući izvedbu koja ostaje s gledateljem i dugo nakon završetka.

– Zahvaljujem svima koji su svojim dolaskom i pozitivnom energijom pomogli da se na sceni osjećam opušteno i da pokažem samo najbolje. Posebno hvala HNK 2 na podršci i intendantici na ukazanoj prilici – rekla je Daria.

‘Ja glumica’ još jednom potvrđuje snagu autorskog kazališta koje se ne boji biti ranjivo, stvarno i beskompromisno. Upravo u toj iskrenosti leži njezina najveća vrijednost – u sposobnosti da u osobnoj priči pronađe univerzalnu istinu koju svatko od nas može prepoznati kao vlastitu. Publika će imati priliku Dariu ponovno pogledati u izvedbi na gostovanju u Puli, a zatim diljem Hrvatske, od Rijeke do Dubrovnika.

Nastavite čitati

Kultura

TREŠNJEVKA Izložba o odnosu umjetne inteligencije i umjetnosti

Objavljeno

/

Napisao/la:

Izložba otvara prostor za promišljanje odnosa između ljudske intuicije, tradicijskog stvaralaštva i suvremenih algoritamskih procesa

Centar za kulturu Trešnjevka najavljuje izložbu ‘Umjetna inteligencija danas – prisutnost nevidljivog’ umjetnika Edite i Tomice Golubana, koja će se održati u galeriji Modulor od 21. do 30. travnja 2026. godine. Izložba se bavi jednim od ključnih pitanja suvremenog trenutka – odnosom umjetne inteligencije i ljudske kreativnosti. Svečano otvorenje izložbe bit će u utorak, 21. travnja u 18 sati u galeriji Modulor (Park Stara Trešnjevka 1).

Izložba otvara prostor za promišljanje odnosa između ljudske intuicije, tradicijskog stvaralaštva i suvremenih algoritamskih procesa, usmjeravajući pažnju na transformacije koje oblikuju suvremeno razumijevanje slike, geste i autorstva. U središtu interesa nije tehnologija kao alat, već način na koji ona mijenja sam proces stvaranja i percepcije umjetničkog djela.

– Živimo u vremenu prijelaza u kojem se granice između ljudske intuicije i algoritamske logike postupno otvaraju. Umjetna inteligencija više nije projekcija budućnosti, nego partner u procesu stvaranja. U tom susretu linija postaje zapis dijaloga između geste i koda, dok pogreška, slučaj i intuicija dobivaju novu vrijednost, a minimalizam otkriva koncentriranu prisutnost. Radovi tako ne prikazuju tehnologiju, nego bilježe proces nastajanja odnosa između čovjeka i stroja – ističu autori.

Polazeći od tog odnosa, izložba istražuje kako se u suvremenoj umjetničkoj praksi brišu granice između analognih i digitalnih postupaka, između ručnog rada i algoritamske generacije. Poseban naglasak stavljen je na procesualnost – na trenutke nastajanja, pogreške i transformacije koji oblikuju konačni vizualni rezultat.

Radovi Edite i Tomice Golubana istovremeno uspostavljaju dijalog s tradicijskom kulturom, materijalnošću i taktilnošću slike, čime se suvremeni tehnološki postupci ne suprotstavljaju nasljeđu, već ga reinterpretiraju. U tom spoju figurativnog i apstraktnog, kontroliranog i slučajnog, otvara se prostor u kojem se umjetnički čin promatra kao kontinuirani proces pregovaranja.

Izložba tako propituje može li i u kojem obliku tradicijska kultura zadržati svoju ulogu u suvremenom društvu, kao i na koji način umjetna inteligencija sudjeluje u redefiniranju pojma kreativnosti. Umjesto konačnih odgovora, posjetiteljima nudi prostor susreta, napetosti i mogućnosti, u kojem se značenja ne zaključuju, nego grade kroz iskustvo.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu